Kako vakcinisanost opada, smrtnost od ospica u cijelom svijetu skočila je 40 odsto prošle godine, prenose agencije. Epidemiolozi naglašavaju važnost primanja dviju doze vakcina protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) za doživotnu zaštitu, poručujući da nikad nije kasno da se to nadoknadi.

U Rumuniji je proglašena epidemija s više od 2000 oboljelih, prenosi “Blic”, a 25. januara proglašena je epidemija ospica u tuzlanskom kantonu, nakon što je 50 djece u BiH oboljelo. Od toga ih je dvije trećine hospitalizovano, rekao je za “Blic” pedijatar iz Novog Sada doktor Georgios Konstantinidis. Samo u 2021. preminulo je 128.000 ljudi u svijetu od bolesti koja se lako može spriječiti vakcinisanjem djece. I uz umjerenu kliničku sliku, pedijatar iz Novog Sada upozorava da ospice mogu izazvati teške zdravstvene komplikacije: upalu pluća, meningitis, sljepilo i smrt.

Prošle godine u Srbiji je zabilježeno 47 oboljelih od ospica. Između 2016. i 2017. godine u Srbiji je bilo 5000 oboljelih od morbila, a čak petnaestero je umrlo, prema podacima iz “Batuta”. Za zaštitu je nužno da 95 odsto djece bude pokriveno injekcijom, a sve ispod toga može dovesti do izbijanja epidemije. U Srbiji je trenutno u nekim dijelovima vakcinisanost tek na 60 odsto ili čak i manje, piše “Blic”. Na nivou Evrope došlo je do skoka od 45 odsto u broju zaraženih nakon što je broj vakcinisanih prvom dozom vakcine pao sa 96 na 93 odsto. Epidemija je izvjesna ako roditelji nastavljaju izbjegavati vakcinisanje djece, rekao je dr Konstantinidis za “RTS”.

Zbog porasta skepticizma prema vakcinama vraćaju se gotovo iskorijenjene bolesti: u Hrvatskoj je proglašena epidemija hripavca, u dijelovima BiH epidemija ospica, a sve je više oboljelih i u Srbiji, javlja “Al Jazeera”. Pitanje je kada će se i u kojem obimu javiti i druge bolesti koje bi se mogle spriječiti vakcinisanjem, upozorava epidemiolog Predrag Đurić (EPA)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je tokom protekle godine registrovano više od 5300 slučajeva hripavca, najviše krajem novembra i u prvoj polovini decembra, najviše u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr. Milan Јovanović Batut”, potvrđen je hripavac kod najmanje 1000 osoba, a najviše oboljelih je u Južnobačkom okrugu i Beogradu, gdje je proglašena epidemija. Posljednjih godina zapažen je pad vakcinacije djece, naročito djece pred polazak u osnovnu školu.

Prema podacima WHO i UNICEF-a, u BiH 2007. postignut je obuhvat vakcinisanja od 95 odsto i da od tada opada (72 odsto 2020, 75 odsto 2022. godine), dok Crna Gora od 2011. godine, kada je postignut obuhvat od 95 odsto, bilježi neprekidni pad, javlja “Al Jazeera”.

Epidemiologe posebno zabrinjava niska stopa dovakcinacije prije polaska u školu: prema procjenama WHO-a i UNICEF-a, 2022. godine je u BiH iznosila 52 odsto, u Crnoj Gori 68 odsto, Sloveniji i Hrvatskoj nešto više od 80 odsto. Srbija ima relativno visok obuhvat (91 odsto), ali on je u nekim regijama niži od 80 odsto, a postoje i opštine s obuhvatom ispod 50 odsto.

Iako su ospice bile iskorijenjene u SAD-u 2000. godine, očekuje se da će se bolest nastaviti širiti prije svega zbog skepticizma prema vakcini, objavio je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Ospice, jedna od najprenosivijih bolesti, otkrivene su posljednjih sedmica u nekim sjeveroistočnim američkim državama, prenosi “The Guardian”. CDC je prošle sedmice obavijestio zdravstvene radnike da imaju 23 potvrđena slučaja ospica u SAD-u između 1. decembra 2023. i 23. januara 2024. Većinom se to odnosi na zarazu djece i tinejdžera koji nisu primili injekcije protiv ospica iako su ispunjavali uslove. Dosad su slučajevi ospica zabilježeni u Pensilvaniji, Nju Džerziju, Delaveru i na području Vašingtona.

Iako su ospice vrlo zarazne, injekcije su učinkovite u prevenciji bolesti. Slabija vakcinisanost uzrokovala je porast slučajeva u Evropi, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Vakcina je stvorena 1963. Simptomi ospica uključuju umor, curenje iz nosa, kašalj, groznicu, crvene ili suzne oči i, na kraju, osip po cijelom tijelu. U najtežim slučajevima ospice mogu dovesti do smrti.

Oni koji su primili barem jednu dozu injekcije protiv ospica/zaušnjaka/rubeole (MMR vakcina) su 93 odsto zaštićeni od ospica. Ali preporučuju se dvije doze za maksimalnu zaštitu. Ospice su posebno opasne za dojenčad i malu djecu. Lijeka nema.

Zbog rasta broja zaraženih, u Velikoj Britaniji proglašena je incidentna situacija. Evropa doživljava “alarmantan porast” slučajeva ospica, upozorila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), s više od 30 puta više oboljelih od ospica u 2023. godini.

Između januara i oktobra prošle godine 40 od 53 evropskih zemalja prijavilo je više od 30.000 slučajeva ospica. U 2022. zabilježen je samo 941 slučaj. Prema podacima WHO-a, lani je hospitalizovano bilo 21.000 ljudi i pet je smrtnih slučajeva bilo povezanih s ospicama.

WHO kaže da se očekuje nastavak ovog uzlaznog trenda ako se ne preduzmu hitne mjere za sprečavanje daljeg širenja.

Virus ospica praktično je bio nestao u Evropi zahvaljujući karantinu zbog kovida-19, ali “ukupni broj slučajeva ospica u EU/EEA u stalnom je porastu od juna 2023.”, objavio je Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Uz Veliku Britaniju, crveni alarm proglasila je Rumunija. Prošlog decembra rumunsko ministarstvo zdravstva proglasilo je nacionalnu epidemiju ospica nakon zabrinjavajućeg porasta slučajeva i velikog broja hospitalizacija zaražene djece. Od tada su tri bebe i jedna odrasla osoba umrle od ospica. Prošle godine imali su 2805 zaraženih.

Austrija se bori protiv ospica od početka 2023., a kroz sistem epidemiološke prijave zabilježeno je gotovo 200 slučajeva.

U Francuskoj je u septembru širenje zaraze ospica počelo u školi u jugoistočnom regionu Žilherand-Granžes. Do sredine novembra potvrđena su 64 slučaja. Njemačka je prošle godine zabilježila 57 slučajeva, što je više nego 2022., ali niže od nivoa koji je zabilježen prije pandemije.

ECDC kaže da se očekuje više slučajeva ospica u većini evropskih zemalja jer je pokrivenost vakcinisanjem “suboptimalna”. Najnoviji podaci ECDC-a pokazuju da je pokrivenost drugom dozom 2022. bila oko 89,7 odsto. Mađarska (99 odsto), Slovačka i Portugal (96 odsto) zemlje su EU s najvišim nivoom vakcinacija protiv ospica, dok Rumunija (71 odsto) i Estonija (68 odsto) imaju najniži nivo.

Prema Agenciji za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA), bilo je 216 potvrđenih slučajeva ospica i 103 vjerovatna slučaja u Zapadnom Midlandsu od oktobra 2023., većinom kod djece mlađe od 10 godina, prenosi “Jutarnji list”.