Pejorativna vrijednost sintagme “ko žensko” ima dubok korijen u decidno postavljenim rodnim ulogama polova, vijekovima njegovanim i opšte podojenim od strane kvazi-demokratskih društava.

Ona ima da vodu nosi, a on će da kosi.

Ona ima da rađa, a on će da brani.

Ona ima da djecu vaspita, a on će hranu na astal da pozicionira.

Ona ima, u suštini, da djeluje u polju bioloških potencijala svoje vagine, a on u kosmosu natprirodnih moći svog penisa. U pozorištu rodne neravnopravnosti, uloge polova se prilagođavaju scenografiji socioloških, kulturoloških i političkih dramskih komada. Ipak, kad zavjesa padne, sve žene u ulozi žene od publike dobiju samo jedan, ali vrijedan, komentar na performans.

Ali, ako čovjek (i žena je čovjek – skanadalozno otkriće) nešto dublje promisli o ovom komentaru, kako i, pobogu, zašto je to uopšte uvreda? Zašto – to se zapravo i da shvatiti.

Stavimo li sada generalizaciju opasnih namjera zajedno sa svim kreativnim izlivima stereotipnih mozgova, kako je zaista sramota biti žensko biće i ponašati se kao takvo?

Zato što su žene građanke drugog reda? Zato što su žene ekonomske ropkinje? Zato što su žene i dalje manje plaćenje od sebi kvazi-jednakih muškaraca? Zato što je ženama mjesto u kuhinji, a ne na vodećim pozicijima? Zato što je ona kriva što je živa, i to živa kao žensko?

Kao cura neka?

Sjećate li se možda kampanje #LikeAGirl?

Iz 2014. godine je. Ako i ne, link vam sljeduje.

https://www.youtube.com/watch?v=XjJQBjWYDTs

Preko 60 miliona pregleda za brend “Always” je suštinski značilo samo jedno – marketinški tim je časno i pošteno odradio svoj posao. Ali, za nemali broj djevojčica kojima je prva menstruacija taman potekla, značilo je nešto sasvim drugo. I daleko bitnije od marketing satisfakcije.

Promjenu percepcije stvari. Ove ženske stvari, jelte.

Prihvatanje biološke činjenice da si cura.

I da se, kao takva, ponosno i slobodno možeš ponašati kao jedna.

Zvuči revolucionarno, zar ne?

Ne bi ovo uopšte trebalo da bude sporna tema u 21. vijeku, ali ne bi trebalo ni da se muškarci užasavaju uložaka, a ni “Always” da prikazuje menstruaciju kao putešestvije u čarobni svijet poljana i neponovljivih prilika, pa vidi šta se i radi na estradi.

Ipak, i na sreću, “Always” nije jedino ime kojem je palo na pamet da je raditi stvari kao cura skroz okej. Naprotiv, ideju slavljenja koncepta “kao cura” su objeručke prihvatili mnogi kojima se živi u svijetu gdje je jednako okej biti kako cura, tako i curan. Ovaj, momak.

Ilustratorka i gejmerka Karolina Porfir je kreirala cijelu seriju koja slavi borbu cura, odnosno cure koje se biju sa stereotipima kao prave cure. Tema njenih “pinktastičnih” ilustracija su snažni ženski likovi iz filmova, serija, stripova i igrica popularne kulture, likovi koje, na kraju dana, niko ne mora da spasi, jer one to, kao prave cure, mogu komotno i same. Za razliku od princeza na zrnu graška, one nisu osmišljene kao jednodimenzionalne, nego kao cjelovite ličnosti sa stavovima, uvjerenjima i principima. One su ikone koje postoje samo na ekranu ili papiru, ali bude stvarnu nadu za sve cure kojima je dozlogrdilo da “curevitost” u njima bude njihova slabost.

Biti cura.

Biti se kao cura.

Boriti se kao cura.

To nije uvreda. To je kompliment.

To nije slabost.

To je snaga.

U potpisu,

jedna Cura

Kada i kako ste počeli sa radom?

CURE: Fondacija CURE pokrenuta je 2004. godine sa idejom da kreira, sprovodi ili podrži aktivnosti iz oblasti ženskih prava. Nastala iz potrebe da se mijenjaju stavovi bh. društva u odnosu na nasilje i diskriminaciju nad ženama različitih dobnih skupina, sa posebnom potrebom da učinimo višestruko marginalizovane žene vidljivim, kako bi mogle uticati na pozitivne društvene promjene u okruženju žena i problemima sa kojima se one susreću.

Također želja nam je bila da kreiramo svijet u kojem bi nasilje koje se dnevno događa konačno postalo nezamislivo, nedopustivo za svakog građana i svaku građanku. Još 2004. godine počele smo rad kao skupina volonterki i volontera, te realizirale kalendar globalne kampanje šesnaest dana aktivizma protiv nasilja na osnovu roda i/ili spola. Već 2005. godine bile smo registrirane u feminističku aktvističku organizaciju pod nazivom Fondacija CURE.

Ženska mreža: Ženska mreža Bosne i Hercegovine zapravo predstavlja rezultat jedne ideje o oživljavanju ženskog pokreta u Bosni i Hercegovini koja se rodila tokom samog procesa osnivanja Fondacije CURE, tačnije prije nekih desetak godina. Na samom početku – naša želja je bila da pokušamo saznati koliko je organizacija/udruženja/fondacija u BiH koje se bave promocijom i zaštitom ženskih prava. Nakon višemjesečnih napora da sakupimo informacije od oko sto dvadeset ženskih organizacija/ udruženja/ fondacija na jednom mjestu uspjele smo da 2008. godine štampamo direktoriji o ženskim grupama / organizacijama/fondacijama.

U septembru 2009. godine ta ista ideja je dobila život u sklopu četvrtog PitchWise festivala ženske umjetnosti BiH gdje je odlučeno da se pokrene Ženska mreža BiH. Mi često kažemo da je naš rođendan upravo u septembru kada se u Sarajevu tradicionalno organizuje i festival ženske umjetnosti PitchWise koji je osmislila i pokrenula Fondacija CURE.

Šta su vaši glavni ciljevi i izazovi sa kojima se susrećete u radu?

CURE: Fondacija CURE zalaže se za jednakost i ravnopravnost žena u BIH, za društvo bez patrijarhalnih normi, u kojem se ne toleriše nasilje i diskriminacija i gdje su žene prepoznate kao odgovorne pokretačice i nositeljice pozitivnih društvenih promjena te ravnopravno donose odluke u društvu.

Najznačajnije aktivnosti koje izdvajaju:

CURE: Jedno od značajnih postignuća Fondacije CURE je festival Pičvajz (PitchWise) – Festival ženske umjetnosti i aktivizma koji se od 2006. organizira jednom godišnje sada već osmu godinu za redom. Festival je nastao sa idejom da se “osvoje” zapušteni javni prostori i da se transformišu u mjesto koje okuplja umjetnice koje su uključene u rešavanje različitih društvenih problema, aktivistice, naučnice, feministice, i sve druge zainteresirane za pitanja položaja žena u BiH i u regiji.

Na primjer, na festivalima kojeg organizujemo svake godine u posljednjih četiri godine svake godine učestvuje (aktivno) po najmanje sedamdeset umjetnica, teoretičarki, voditeljica radionica i aktivistica je učestvovalo, dok godišnje prosjek učesnica koje dolaze na festival je 250 osoba (iz BiH i regije).

Ženska mreža: Smatramo da su naše najvažnije aktivnosti javna saopštenja kojima se Ženska mreža oglašava u skladu sa svojim kodeksom i platformom djelovanja. Takođe, tu je i izražena izdavačka djelatnost, te na našoj web stranici možete pronaći elektronske verzije priručnika/brošura/biltena koji vam mogu pomoći u ostvarivanju vaših prava i/ili registraciji i vođenju udruženja.

Tu su takođe i intervjui i priče o jakim i uspješnim ženama iz bosanskohercegovačkog društva kojima nastojimo potaknuti žene da pišu o svojim doprinosima i na taj način im omogućimo vidljivost svih njihovih rezultata. Mislimo da je jako važno da spomenemo da veliki dio svojih aktivnosti provodimo u koordinaciji sa Mrežom za izgradnju mira.

Ključno pitanje u ovim razgovorima je bilo kakav je položaj žena u društvu?

CURE: Ako se osvrnemo i vratimo 60 godina unatrag, u doba kada su žene sudjelovale u vlasti i imale jednake naknade za isti posao kao i muškarci, kada su gradile i obnavljale zemlju, učestvovale u političkim organizacijama i sindikatima, učile i obučavale se, danas s punim pravom možemo reći da nam je puno gore. Djevojčice i djevojke u BiH odrastaju u okviru dvostrukih standarda. Od samih početaka djevojčice se uče da budu pasivne, a dječaci se uče da budu agresivni.

U medijima, reklamama, novinama, bilbordima, udžbenicima, TV emisijama, serijama, filmovima, animiranim filmovima, u komšiluku, na ulici, u pozorištima, kinima u porodici žene su gotovo uvijek prikazane uz svoju porodicu. U bh. medijima se ne prikazuju marginalizovane žene. U stripovima, video igricama, bajkama, crtanima skoro svi aktivni likovi su muškarci, dok su ženski likovi ti kojima treba pomoć i koje su pasivne.

Ženska mreža: Žene u Bosni i Hercegovini i pored toga što su deklarativno jednakopravne članice društva, su na samim marginama procesa donošenja odluka, i slobodno možemo reći da nemamo moć da donosimo ključne odluke o najvažnijim aspektima života. Očigledan primjer za to su i Lokalni izbori gdje je od 417 kandidatskih mjesta za načelnike/ce i gradonačelnike/ce samo je 26 žena kandidatkinja za načelnice općinskih vijeća.  Rezultati izbora govore o 6 izabranih žena na pozicije načelnica – što je 4%. I više nego porazno.

Jedinstvene statistike u BiH su nepostojeće, tako da je jako teško govoriti o nekom sistemskom pristupu rješavanja položaja žena u društvu. Kao što i sami znate, žena nema u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, u Vijeću ministara su samo dvije ministrice, a u zakonodavnim tijelima nas je i dalje daleko manje od zakonom propisanih 40%.

Kakav je plan vaših aktivnosti u narednom periodu i gdje se eventualno mogu uključiti svi zainteresovani?

CURE:

• Organizujemo i planiramo aktivnosti za 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.
• Uradile smo analize udžbenika u srednjim školama na temu stereotipa i kako su predstavljene LGBTI osobe u školskim udžbenicima, pa planiramo u narednom period raditi na vidljivosti I promociji ovih istraživanja.
• Radimo na kreiranju Advocacy paper – zalagačke platforme bh. žena na teme: pravo na roditeljstvo I roditeljska prava žena u BiH, pristup zdravstvenim uslugama I pravo na zdravlje žena u BiH, ekonomske mogućnosti za žene iz manjinskoh lokalnih zajednica
• Seminare/radionice sa mladim ženama i mladima na temu rodno zasnovanog nasilja, ženskim pravima, feminizmu, aktivizmu, stereotipima, predrasudama i diskriminaciji itd.
• Priprema za realizaciju PitchWise 2017

Ženska mreža: Ženska mreža BiH nastoji i dalje zagovarati žensku perspektivu i snažnije se  uključivati u sve društvene procese u BiH. Pozivamo Vas da redovno pratite naše objave na portalu i Facebook profile, ali i da pogledate profile i stranice naših sestrinskih mreža – poput Mreže za izgradnju mira, Inicijative Građanke za ustavne promjene, Mir sa ženskim licem, i da se obavezno uključite u 16. Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.

Uključite se u volonterističke angažmane, događaje organizacija ili same aktivnosti koje omogućavaju veću vidljivost žena. CURE i Ženska mreža zajedno sa drugima rade na ovom veoma zahtjevnom, ali malo pomalo i ostvarivom cilju. Ravnopravnosti i napretka.