Donosimo savjete – šta nikako ne trebate pokloniti ženama za 8. mart.

Lista “zabranjenih poklona”

Igračke su crveni alarm – ne dolaze u obzir.

Kuhinjski pribor je također zabranjen. Odustanite od ideje poklona koji nose patrijarhalne podsjetnike. Moderna žena može zaraditi mnogo više od nove tave ili lonca.

Što se tiče slatkiša, bolje je uzeti u obzir preferencije vaše partnerice. Ako je aktivna u sportu i preferira zdravu prehranu, bolje je kupiti voće i složiti ga u lijepu korpu.

Donje rublje također ne treba smatrati poklonom. Čak i ako osobu kojoj želite pokloniti lijepo čipkasto rublje dobro poznajete, zastanite i razmislite ponovo. Možete pogriješiti.

Ne biste trebali kupovati takozvane „skupljače prašine“ – figurice, dekorativne elemente i slično. Takav poklon se možda uopće neće uklopiti u enterijer, a vaša partnerica neće znati šta da radi s njim.

Šta pokloniti?

Važno je zapamtiti: 8. marta žene očekuju poklone od svojih najmilijih zbog kojih će se osjećati cijenjeno i voljeno. Donosimo nekoliko prijedloga šta pokloniti ženama.

Možete izabrati neobičan poklon, na primjer zajedničko vrijeme provedeno u kafiću ili restoranu. Ili otići zajedno na rolanje ili klizanje, na kuglanje ili u kino.

Možete pokloniti vaučer za neku radionicu. Tako ćete provesti lijepo vrijeme zajedno i steći novo iskustvo. Na primjer, možete izabrati kreativnu radionicu, čas kod profesionalnog kuhara, kurs keramike ili čak vaučer za masažu za parove. Partnericu možete pozvati i na jahanje ili romantičnu večer na posebnom mjestu s ugodnom atmosferom.

Digitalni foto-ram ili originalan komad nakita mogu biti zanimljiv poklon.

Svaku djevojku ili ženu 8. marta najviše će obradovati vaša pažnja. Zato, ako tog prazničnog dana niste u blizini, svoju voljenu možete obradovati toplim riječima ili čestitkom, savjetuje UA Portal.

Izvor: N1

Iako borba žena traje već stotinu godina, ona još uvijek nije završena.

Žene u cijelom svijetu još uvijek se bore s raznim predrasudama, diskriminacijom, staklenim stropom u posebno u poslovnom svijetu, još uvijek manje zarađuju od svojih muških kolega, a često su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju.

Nina Pavićević koja vodi popularni Instagram profil pod nazivom @kritički objavila je 10 ilustracija u kojima je iznijela neke od stvari koje žene žele za Dan žena.

“Da žene koje odbiju surađivati s nasilnicima dobiju podršku, a ne tužbu od nasilnika”, “Da prestaneš romantizirati težak život svoje majke”, “Da mi prestaneš objašnjavati teme u kojima sam obrazovanija od tebe”, “Da prestanemo hvaliti očeve za ono što smatramo standardnim za majke”, “Da žene ne snimaju emisije ‘da li muškarci vole prirodne žene’ gdje pričaju o ženama kao o objektima”, “Da se ulošci ne oporezuju kao luksuz”, “Da prestaneš dijeliš žene na ‘one za kuću’ i ‘one za krevet'”, “Da nestanu podkasti gdje muškarci kako ‘ženama vrijednost opada sa godinama'”, “Da ljudi shvate da seksističke šale nisu vrhunac humora”, “Da se ne sjetiš kućnih poslova samo za 8. mart”, glase želje.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели kritički (@kriticki)

Prvi put je obilježen 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama deklaracijom Socijalističke partije Amerike. Ovaj dan također obilježava historijske događaje, uključujući tragediju u fabrici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine, gdje je više od 140 žena izgubilo život u požaru.

Hemofarm donosi savjete ginekologa, endokrinologa i doktora opšte prakse za bolje zdravlje žene:

“Posjeta ginekologu, najmanje jednom u toku godine prevenira razvoj ginekoških bolesti, a samim tim čuva i reproduktivno zdravlje žena. Po pravilu, jednom godišnje bi svaka žena trebala napraviti ultrazvučni pregled male karlice i PAPA nalaz, a ukoliko su prethodni navedeni nalazi pokazivali abnormalnosti ili bili granični u smislu početka nekog procesa onda i češće, odnosno dva do tri puta godišnje”, kaže dr Mirjana Ostojić, specijalista ginekologije i akušerstva.

Štitna žlijezda ne pomaže samo organizmu da ostane u ravnoteži i balansu, nego ga upozorava kada je potrebno usporiti i opustiti se. Zato je potrebno redovno raditi labaratorijske nalaze sa akcentom na hormone štitne žlijezde.

“Kontrolišite štitnjaču, uradite analizu hormona koje će pregledati doktor specijalista i uraditi ultrazvuk. Redovne kontrole su veoma važne, jer je rana dijagnoza ključna za balans i oporavak. Ako štitnjača dugo vremena ne radi pravilno, biće teže liječiti je i zato reagujte na svaki znak i signal koji vam šalje. Veoma je važno shvatiti vlastitu odgovornost za svoje zdravlje i prihvatiti da možete uticati na njega. Provodite vrijeme sa ljudima koji pozitivno utiču na vas, jedite raznovrsno i uravnoteženo, jer tijelo pamti. U svakodnevnu rutinu uvrstite neku fizičku aktivnost i spavajte barem sedam sati”, ističe dr Sonja Zarač Bobić, specijalista nuklearne medicine.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije sistematski pregledi trebali bi se provoditi redovno, jednom godišnje. Upravo ova vrsta kompletnih pregleda omogućavaju uvid u stanje organizma, a njihova važnost zbog pravovremenog otkrivanja zdravstvenih tegoba ili bolesti je ogromna.

“Sistematski pregled obuhvata više različitih specijalističkih pregleda i laboratorijske analize krvi i urina koji pokazuju da li postoje određeni problemi u organizmu, ili rizici za nastanak bolesti. Mnoga oboljenja razvijaju se tokom vremena, ne pokazujući sasvim jasne simptome na početku bolesti, međutim, prve promjene bi mogle biti uočene upravo prilikom sistematskog pregleda. Značajno je da se redovnim obavljanjem ovog tipa preventivnih pregleda dobije prilika i za pravovremeno liječenje, uključujći i maligne bolesti. Savremena dijagnostika i terapija pruža mnogo prilika, ali se najčešće tek ranim otkrivanjem i liječenjem, postignu izlječenja kao željeni rezultat svih naših nastojanja u očuvanju zdravlja i kvaliteta života.”, kaže Suzana Savić, ljekar opšte prakse iz Hemofarma.

Dame iz Hemofarma u BiH i Srbiji poručuju da ne morate ništa, ali da uvijek imate na umu šta je najbolje za vas. Zakažite sistematski pregled, radite samopregled dojki što češće, mamografiju svake dvije godine nakon navršenih 40 godina života, a ultrazvuk dojki barem jedanput godišnje. Kontrolišite hormone štitne i posjetite ginekologa jednom u toku godine. Osluškujte svoje tijelo, i pazite na sebe.

Pregledaj se!

Dan žena koji se danas obilježava u velikom broju zemalja širom svijeta, prvi put je obilježen 28. februara 1909. godine i to u Sjedinjenim Američkim Državama na osnovu deklaracije koju je donijela Socijalistička partija te zemlje.

Od 1975. Ujedinjene nacije službeno obilježavaju 8. mart kao Međunarodni dan žena.

Ideja za obilježavanjem dana koji slavi ženu, koja se borila za ravnopravnost u društvu, za bolji položaj u ekonomskom, političkom, kulturnom i svakom drugom pogledu, nastala je ranije.

Davne 1857. godine na 8. mart žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila u New Yorku, prvi put su organizovale javne demonstracije, što je izazvalo nezadovoljstvo lošim uslovima rada i niskim platama. Iste godine su organizovale i sindikat.

Protesti na 8.3. su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. U predvečerje prvog svjetskog rata žene širom Evrope su 8 marta 1913. održale demonstracije za mir.

Onaj ko dopušta da kapitalisti tlače radnike, dopušta i da muškarci tlače žene. One će ostati potlačene sve dok ekonomski ne budu nezavisne. Ukoliko je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda joj ne treba oduzimati rad, niti skraćivati radno vrijeme, niti ograničavati oblasti u kojima može da radi.

Tako je govorila Klara Cetkin, njemačka revolucionarka, na Drugoj internacionali u Parizu 1889. godine. U te riječi utkala je cijeli svoj život. Već slavna sifražetkinja, 1910. godine je na kongresu Socijalističke internacionale u Kopenhagenu predložila da žene svih zemalja jednom godišnje, 8. marta, slave svoj dan, kao simbol borbe za jednako pravo glasa, zaštitu žena na radu, ukidanje trgovine bijelim robljem i zaštitu djece.

Nakon Oktobarske revolucije, zahvaljujući feministkinji Aleksandri Kolontai, 8. mart je postao nacionalni praznik u SSSR-u, koji je korišten kao dan obilježavanja “herojstva radnika”.

Ovu su praksu prihvatile i druge socijalističke zemlje, pa je ovo bio veliki praznik i u Jugoslaviji.

Zbog toga su zemlje na Zapadu dugo izbjegavale prihvatiti Dan žena. Feministkinje su je počele ponovo slaviti šezdesetih godina, a Ujedinjene nacije su službeno proglasile 8. mart Međunarodnim danom žena 1975. godine. Međutim, politički značaj vremenom je izgubljen, a Dan žena više nije praznik socijalne pravde i jednakih mogućnosti za muškarce i žene, već je uglavnom banaliziran i pretvoren u tipični praznik masovne kulture i potrošnje.

Položaj žena danas

Ženama se u većini zemalja svijeta, pa čak i onim razvijenim, ne daju jednake obrazovne, političke, poslovne i mnoge druge mogućnosti kao muškarcima. Možda će zvučati čudno, ali Ruanda je zemlja sa najviše zastupnica u parlamentu, s druge strane su zemlje poput Saudijske Arabije, gdje žene nemaju gotovo nikakvog utjecaja na politički i društveni život, što se opet ne odražava na sam kvalitet života, u pogledu materijalnih i drugih dobara za pripadnice ženskog spola.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, odnosno žena u političkom životu naše zemlje, je prisutna tek toliko da ispuni zakonom propisanu normu. Žene su rijetko zastupljene, pogotovo u izvršnoj vlasti. Pravo glasa u mnogim zemljama, pa i našoj najčešće znači birati, a ne biti izabrana.

Na to nas podsjeća međunarodni Dan žena koji se ove godine obilježava 112. put, a dan prije njega medijska grupacija Oslobođenje počinje projekat “Ja sam žena” kojim će se predstaviti žene različitih profesija i životnih priča koje su inspirativne, jedinstvene, nose duh promjena i koje zaslužuju da budu ispričane.

Projekat će konceptualno biti zasnovan na tri glavna segmenta: Ja sam promjena #sasvim lično, Ja sam inspiracija #svijetkrojimposvojojmjeri i Ja sam jedinstvena #onemijenjajusvijet, a u okviru svakog će se naći žene koje će predstaviti svoj životni put, profesiju, odluke, ispričati situacije u kojima su se našle svojim ispravnim, pogrešnim izborima ili silom životnih prilika.

Segmenti projekta, kako im i nazivi sugerišu, donose publici lične priče o promjenama na koje su se odlučile u životu, ali i u politici, svijetu biznisa i segmentima javnog života. Lice, naličje i težina “medalja” koje su ostvarile i nosile u potpunosti će biti predstavljeni kroz potpuno drugu, otvorenu dimenziju njihove stvarnosti.

Kako je biti žena u tom svijetu, koji su stereotipi, predrasude i prepreke sa kojima se suočavaju, samo su neka od pitanja na koja ćemo u martu i aprilu donositi odgovore putem digitalnih i printanih platformi Oslobođenja, kao i na grupacijskim društvenim mrežama.

Među pričama će se naći i one inspirativne, one koje su na putu do toga da postanu inspiracija išle putem bez prečica, ali su odvažne u svojim namjerama i ambicijama uspjele postići ciljeve. Treći segment, bez pretjerivanja prati slogan „one mijenjaju svijet“, a predstavit će ga žene koje danas postavljaju trendove, mijenjaju svojim stilovima života navike, običaje i svijest pojedinaca, ali i društva u cjelini.

Projekat „Ja sam žena“  nije isključivo namijenjen ženama, već i muškarcima budući da su im mnogi procesi zajednički već od samog rođenja. O tome kolika je uloga muškaraca u životima žena također će biti riječi, a sam cilj projekta je pokazati kojom snagom žene mogu živjeti svoj poziv za sva vremena, spremne, hrabre i noseći odvažnost za život.

Kroz pozitivne primjere vidjet ćemo i da se žene, kako se to stereotipno predstavlja, ne bore protiv muškaraca, već se bore za jednak položaj i tretman, a za one koji smatraju da je to nemoguće ili nedovoljno, tu su One.

Možda nisu Rosa Luxembourg i Clara Zetkin, ali su pokazale da vlastitom snagom i odvažnošću mogu zaobići mnoge prepreke sa kojima se suočavaju, čak i u savremenom svijetu. Žene su nosioci prvog ljudskog hromosoma, a njihova evolucija je osigurala opstanak ljudske vrste. Svaka od njih ima ono po čemu je posebna. Svaka ima dar.

Od žena koje svojim rukama stvaraju magiju, one koje od slatkiša i cvijeća naprave čaroliju ili od balona i papira bajkoviti svijet ili pak svojim odlukama mijenjaju ovaj svijet, žene su vijekovima dokazivale da su sposobne i vrijedne pažnje, a na nama ostaje da cijenimo njihov rad, trud i zalaganje te da omogućimo da njihove priče budu ispričane.

Njihov doprinos ljudskoj evoluciji važniji je nego što je ikada prihvaćeno i zato ih slavimo ovim projektom. One su žene, a koja je vaša supermoć?!

Želim nam jednake šanse u obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom sistemu.

Želim nam da uspešne žene više nikada ne osete potrebu da se pravdaju da nemaju nekog jakog muškarca koji im čuva leđa i da su zaista sve postigle same.

Želim nam da žene koje su doživele nasilje na porođaju ne moraju to više da smeštaju u mentalnu fioku „Ćuti, dobro je, živi smo i zdravi, zaborave se ove stvari“.

Želim nam da žrtve nasilja nikada više od policajaca ne čuju „Polako, smiriće se on, nemojte ga sad dodatno provocirati“.

Želim nam da nikada više ne moramo da smeškamo predatoru i budemo fine u odjebavanju nastrljivaca da ne bismo sebi nakačile još veću bedu na vrat.

Želim nam da nosimo i vozimo šta želimo, bez potrebe da nam iko to odobri.

Želim nam da volimo ili ne volimo koga želimo, jer je to naš izbor i naše pravo.

Želim nam da se na razgovoru za posao ne izjašnjavamo o planovima koji se tiču naše materice. I želim nam da te planove nikada više ne može da kontroliše neki zadrigli domaćin, koji bi time da nas zauzda i potčini.

Želim nam da vaspitavamo sinove da su devojčice jednako vredne, pametne i važne kao dečaci, a devojčice da nikada ne poginju glavu pred bilo kim.

Želim nam da imamo makar približno jednak tretman kako u profesionalnom, tako i u privatnom okruženju i da nas više majstori ne pitaju „Imate li muža, oca ili brata da tu naprska WD sprej?“- jer nismo ometene u razvoju i znamo i same da naprskamo jebeni WD sprej.

Želim nam punu zakonsku zaštitu ako jesmo ometene u razvoju.

Želim nam državu koja će bivšim muževima koji smatraju da nisu dužni da izdržavaju ili viđaju svoju decu i koji su kreativni u maltretiranju bivših žena reći i pokazati „Alo, care, ovo ti u civilizovanom društvu neće proći!“

Želim nam alimentacioni fond, da uvređeni mužjaci duguju izdržavanje dece državi, a ne nezaštićenoj bivšoj ženi. Jer država nema tako odnegovanu i tradicijom usađivanu toleranciju na skotove.

Želim nam partnere koji neće praviti idiotske šale na račun „ženskog mozga“, ženskog ponašanja i ženskih dužnosti.

Želim nam da nas niko ne pita što se nismo udale, što nemamo decu, što smo se razvele i što imamo troje.

Želim nam majke, sestre i prijateljice koje će nam biti podrška i sigurnost, a ne apologete sramnog ponašanja dok ne udara po njihovim leđima – bilo da više ne udara ili još uvek ne udara.

Želim nam svet bez moronskih čestitki kako smo mi tu da rađamo, brinemo i negujemo, a oni tu da misle, žive i rade.

Želim da nam veruju kada kažemo da smo doživele nešto što nismo smele i morale. Ako lažemo, postoji zakon koji će nas sankcionisati, ne mora se preventivno biti mizogino i pretenziozno đubre.

Želim da nas ne sapliću na svakom koraku a onda likuju nad time što smo pale.

Želim nam da znamo svoja prava.

Želim nam da ostanemo jake, ali da ne moramo da budemo duplo jače da bismo bilo šta postigle.

I želim nam da danas odbijemo ili prihvatimo i karanfil i parfem i mikser, jer nas oni nikada nisu ni vodili, ni sprečavali u emancipaciji.

Miris karanfila može da bude i miris revolucije, samo ako se setimo ko smo i šta sve možemo.

A setićemo se čim shvatimo da NIKOGA ne treba da pitamo da nam to odobri.

Sve smo same i sve ćemo same, hvala na karanfilu i sklonite nam se s puta!

Prva bh. učiteljica Staka Skenderova, prva doktorica muslimanka u BiH Ševala Zildžić Iblizović, slikarka Mica Todorović, balerina Riki Levi i pilotkinja Fatima Mušić Manojlović oživljene su ponovo na lokacijama Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, Narodnog pozorišta Sarajevo i Sportskog aerodroma Kreševo.

Serija fotografija kreirana je uz inspiraciju vizuelnih elemenata iz života nabrojanih žena, koji su, na osnovu istraživanja za potrebe knjige, bili poznati autoricama.

– Željele smo nanovo oživjeti žene iz knjige, koje već neko vrijeme nisu među nama, ali su svojim radom i zalaganjem obilježile bh. historiju. Željele smo pokazati njihovu važnost, kroz likove djevojčica za koje smo sigurne da će u budućnosti biti jednako odvažne, kreativne i odlučne da mijenjaju svijet oko sebe, rekla je fotografkinja Aida Redžepagić.

– Svakodnevno je potrebno unapređivati naše znanje o značajnim i veoma inspirativnim ženama Bosne i Hercegovine. Mnogi ne znaju za žene koje smo rekreirali ovom serijom fotografija. Nadamo se da će ovo biti poticaj da za njih i saznaju, kaže stilistica Gasha Miladinović.

– Od kad je knjiga izdana, s oduševljenjem slušamo o reakcijama djevojčica, ali i dječaka, koji čitaju knjigu i na taj način saznaju više o ženama koje su ostavile značajan pečat na bh. društvo. Želimo da sve djevojčice, ali i dječaci, nastave činiti svijet boljim mjestom, a to je moguće samo ako znaju da su za društvo značajni doprinosi i žena i muškaraca, poruka je inicijative #ŽeneBiH.

Ovom prilikom izražavamo neizmjernu zahvalnost Akademiji likovnih umjetnosti, Narodnom pozorištu Sarajevo, kao i roditeljima djevojčica koji su pristali da budu dijelom ove male inicijative povodom Međunarodnog dana žena.

Podsjećamo, volonterska inicijativa #ŽeneBiH, koja ovog marta slavi četvrtu godišnjicu postojanja, započela je u martu 2018. godine, a u martu 2019. godine izdana je ilustrirana knjiga za koju je ilustriralo 50 bh. ilustratorica, umjetnica i dizajnerica iz BiH. Početkom 2020. godine objavljeno je drugo dopunjeno izdanje knjige, kao i prevod na engleski jezik.

Preuzeto sa: fbl.ba

– Grad Banja Luka je ove godine podržao nevladine organizacije koje se već godinama bore za bolji položaj žena u društvu, stavljajući fokus na zapošljavanje žena, nasilje nad ženama, kao i zdravlje žena.

Prvi dio kampanje biće posvećen borbi za život bez nasilja, drugi dio zdravlju žena, zatim ćemo na diskusaijama i sajmovima govoriti o ekonomskom osnaživanju žena, a nakon toga i o znamenitim ženama – rekla je savjetnica gradonačelnika za medije i šef Tima za komunikacije Gradske uprave, Tanja Vukomanović.

Projekcijom filma „Nevidljiva“ i panel diskusijom u Staklencu obilježavanje Međunarodnog dana žena počeće 7. marta.

Osmog marta ispred Narodne skupštine Republike Srpske kreće već tradicionalni Osmomartovski marš na temu „Siguran porođaj je političko pitanje“, a nakon toga u Staklencu će biti otvorena izložba na temu „Šta je nama naša borba dala“.

Posebna pažnja u sklopu ovogodišnjeg obilježavanje Osmog marta biće posvećena ženskom zdravlju, pa će tako 11. marta biti organizovana šetnja „Za zdravlje žena“, tokom koje će biti podijeljene i kartice za besplatne preglede.

Isti dan u večernjem terminu na Trgu Krajine će biti održan koncert Nine Badrić.

Između ostalog, 14. marta biće održana i panel diskusija na temu radnih prava i diskriminacije žena u oblasti rada, dok će 16. marta u Domu omladine biti otvoren i interaktivni sajam za ekonomsko osnaživanje žena, u okviru kojeg je planirana još jedna diskusija o rodnoj ravnopravnosti.

Takođe, planirana je panel diskusija koja će biti održana u Banskom dvoru.

Kako bi sugrađane upoznali sa ženskim licem Banje Luke za zatvaranje programa obilježavanja Međunarodnog dana žena planirano je da 25. marta u centru grada bude održana Feministička tura.

Riječ je o turi koja se odvija na šest lokacija u gradu na kojima će sugrađani imati priliku da se upoznaju sa znamenitim ženama iz našeg grada, ženama koje su iza sebe ostavile neizbrisivi trag. Ova tura obuhvata priče o ženama od prvog spomena Banje Luke do perioda neposredno prije Drugog svjetskog rata, s ciljem očuvanja kulture sjećanja ali i promocije žena koje su dale svoj doprinos razvoju društvenog, političkog i kulturnog života u našem gradu.

Bogat osmomartovski program uz podršku Grada Banje Luke pripremile su nevladine organizacije: Oštra Nula, Udružene žene, Helsinški parlament građana Banja Luka, Radnička solidarnost BiH, VizArt i Centar za mlade „Kvart“.

NENAD BOSNIĆ

Uzmi ti taj karanfil, bajaderu, poklon-bon za masažu stopala… Sve je to fino, džabno i šteta da se baci. Samo se sjeti da svakome ko ti ga pokloni pomeneš da ne zaboravi još neke sitnice, tipa jednakih plata, jednakog učešća u odgajanju djece, jednakih obaveza u domaćinstvu. A onim ostalim danima pomeni još poneki detalj, recimo nasilje u porodici, tretman žrtava seksualnih zločina, etiketiranje osoba na osnovu oblačenja i tako te trivijalnosti na koje će poneko zakolutati očima. Al’ ti pomeni, onako usputno, umjesto razgovora o vremenu, kad god i kome god stigneš, tako da te što više ljudi čuje. Ko zna, možda se neko zajebe, pa ti se, ne daj bože, pridruži u toj priči. Neka mala, nevažna osoba, pa još jedna takva, pa još jedna… I, šta znaš, možda onda ideja Međunarodnog dana žena bude živjela i malo duže od tog karanfila koji ćeš dobiti danas.

ANA KOLAR

Nije Dan žena svaki dan i nema veze s poklonima. Ima veze s čovječanstvom i ljudskim pravima bez obzira na organ koji nose među nogama. Što sam starija to me više boli napravda i nejednakost i više pažnje posvećujem ženama i ljudskim pravima. Jer nije da me se ne tiče kad je netko pretučen, otpušten ili omalovažavan na temelju spola koji nije birao. Tiče me se, ma gdje da se dogodilo, jer nikad ne znaš kad se slično može dogoditi meni ili tebi. Zato nam trebaju ovakvi dani da osvijestimo sebi i svijetu koliko toga ne valja i koliko toga trebamo i možemo promijeniti, a to se ne postiže cvijećem i čokoladom.

JOVANA GLIGORIJEVIĆ

U Beogradu je predstavljeno istraživanje po kom veliki deo mladih majki smatra da su žene isključivi krivci za belu kugu. Nova metoda po kojoj Zavod za statistiku izračunava prosečne plate konačno je dala dokaz da su žene u Srbiji zaista manje plaćene nego muškarci. Ovakvih primera ima bezbroj, neću da širim pesimizam, ali mislim da 8. mart nije prilika za slavlje nego prilika da vidimo gde stojimo kao društvo i kao žene u društvu, te zašto moramo iznova da se borimo za neka prava koja smo davno izborile i koja su opet ugrožena.

NINA BLJAK

Iako sam znala imati trenutke u kojima bih sebi govorila: “Kud nisi muško, Nina”, zapravo uživam biti žena. Ne smatram nas slabijim spolom, ponekad nježnijim, a nekada ne želim biti ni to. Češće si govorim: “Žena sam, mogu sve!” i znam da možemo sve. Možemo biti i nježne, i grube, možemo biti snažne, možemo biti glasne, možemo tišinom reći sve! Možemo ne raditi sve ono što se od nas očekuje, a možemo napraviti puno više nego što misle da smo u stanju. Žene smo, možemo sve!

BRANKICA RAKOVIĆ

Ja bih da se na 8. mart podsjetimo da je ekstremno važno da prvo jedna drugoj budemo drugarice. Jer su nam češće muškarci prijatelji, nego što smo mi same sebi. Manimo se vučica. Da se ljubomore pretvore u podršku, pljuvanje u tapšanje po ramenu, nerazumjevanje u razumjevanje, dizanje nosa u dizanje glasa, a foliranje u dijeljenje znanja s drugima. Nema toga što zajedno ne možemo. To je poruka 8. marta.

BOBA USKOKOVIĆ

Draga TI, želim da te ovaj dan podsjetim da uvijek, uvijek budeš prvo SVOJA, pa tek onda NEČIJA!

SRBIJANKA STANKOVIĆ

Budi jaka, budi lepa, budi srećna, rasplači se, nasmej se. Ako treba – izvrišti svoju muku! Radi ono što želiš da radiš, a ne što treba i mora. Izmisli sama svoj život i diši svoju priču. Živi – ne odgađaj!

REMI

Drage Lolice i Lolite, sretan Dan Žena! Želim vam da vas snađe ista sudbina kao i vaše muškarce – to bi napokon valjda značilo da smo ravnopravni. Kao spolovi, nismo jednaki i nikada nećemo biti – ja si to, osobno, ne bih ni željela ? Ali ravnopravni – e, to nam je imperativ! Povedite svojim primjerom i naučite svoje sinove što znači biti žena.

DAJANA TADIĆ

Na dan koji skreće pažnju na osnaživanje i ravnopravnost žena, budi sama sebi podrška. Kao prevenciju, prepipaj svoje grudi i vrat. Ko će drugi ako ti nećeš?!

BLOGINJA

Svaki dan je Osmi marš!

DRAGANA

Drage moje čitateljke, cveće je lepo, mirišljavo, nežno, slobodno uživajte u njemu. Parfemi su takođe prekrasni, ekskluzivni, jaki, skupi, prosto zovu na uživanje. Oh, i večerice i sveće su super stvar, prijatno! Ali ja vam od srca želim redovne ginekološke preglede. Jer sa zdravom vaginom cveće i parfemi imaju lepši i intenzivniji miris, a večera je ukusnija. Sretan nam 8. mart! ?

NEJRA LATIĆ HULUSIĆ

Sretan 8. mart! Dok god po sveskama vjeronauke djeci diktirate kako se žena treba malo istući kad ne sluša, dok nemam mehanizam za prijaviti kolegu za seksualno uznemiravanje (jer vidi, drug, komentarisanje moje pozadine u mom prisustvo jeste to), dok se žena vrednuje brojem djece i kvalitetom pite, dok se nekome daje za pravo da razglaba o časti žena koje poslom (a i privatno) uglavnom provode više vremena sa muškarcima nego ženama, dok se pita može li žena sama do Zenice, dok se sumnja da je u stanju se sama i pokriti do šaka i otkriti do gaća, pa se i na osnovu toga procjenjivati njena poslovna sposobnost… Dok se stvari ne stave na svoje mjesto, možete ove GM ruže što ne mirišu, a što ste planirali kupovati kolegicama danas staviti sebi u guzicu da i vas nešto malo nažulja jedan dan.

RADMILA RADOJKOVIC

Karanfil boje revolucije upakovan u kič celofan i borba u bokserskim rukavicama. Cvet samo tog dana, a borba svakog. Eto, to je za mene 8. mart.

ANJA ZULIĆ

Ja sam uvijek htjela biti dječak. Valjda sam i danas ljubomorna na svog starijeg brata (jer to sam mogla biti ja, samo da je malo sreće bilo) – ali baksuz. I tako dječak u meni kupi djevojčici cvijet (dobro kupi kaktus), a ta djevojčica voli da obilježava svakakve dane. Eto, još čekam da mi ljudi Hanuku čestitaju, i mislim da sam sve ispunila. Sve u svemu, dopustite jedni drugima da obilježavate dane koje želite na načine koje želite. Budite svoji, prihvatite različitosti i borite se za ono što je Vama važno.

IVANA SIMIKIĆ

Mislim da bismo sve trebale prestati da gubimo vrijeme. Da se prestanemo zadovoljavati stvarima, osobama i situacijama koje nas ne ispunjavaju. Postavite standarde i prioritete, ali ih se i držite.

VESNA DRAKULIĆ

Drage dame, srećan Vam 8. mart! Budite srećne, zdrave, hrabre, odlučne i ne dozvolite da Vas iko ugnjetava. Vi možete promijeniti svijet nabolje!

JELENA PRALICA

Ok, mislim da je vrijeme da priznam naglas da nemam ništa protiv karanfila, jer sve se nekako mislim da nije naša borba da sad muškarce toliko iscijedimo tim osmomartovskim cvjetnim hejtom, već da ih podučimo kako da uz njega usvoje još neka elementarna znanja. Kao što reče jedna, za moj ukus, idealna feministkinja – nismo uspjele ako smo obukle pantalone, već ako ih natjeramo da nose suknje. Srećno nam i vjerujem u nas!