Šta pokazuju novi podaci Agencije za statistiku BiH?

“U Bosni i Hercegovini tokom prva tri mjeseca 2026. godine registrovano je 5.551 živorođeno dijete što u odnosu na isti period 2025. godine pokazuje rast broja živorođenih za 6,24 odsto, a umrlo je 9.000 osoba, što u odnosu na isti period 2025. godine pokazuje pad broja umrlih za 4,59 odsto”, navode oni.

Zašto je iseljavanje ključni uzrok negativnih demografskih trendova?

Adnan Fehratbegović, demografski analitičar, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je riječ o trendovima na koje je upozoravao zadnjih deset godina.

On ističe da je sa ovakvom situacijom direktno povezano ogromno iseljavanje stanovništva koje je otpočelo prije deceniju i ono još traje.

“Od 2015. godine pa nadalje dogodio se rast intenziteta iseljavanja. Dakle, govorimo o brojevima od nekih, recimo, 40.000 ljudi godišnje koji su se iseljavali iz zemlje i to su zvanični podaci Eurostata, dakle, podaci o izdatim boravišnim dozvolama za stanovnike BiH koji su izdati prvi put”, kaže on.

Kako dodaje, upravo je trend iseljavanja povukao sa sobom, kao posljedicu, i konstantan pad broja novorođenih.

“To se, sa druge strane, odražava na tu negativnu demografsku sliku u smislu razlike između broja umrlih i broja novorođenih. Riječ je o izuzetno kompleksnom problemu”, kaže on u razgovoru za “Nezavisne novine” i dodaje:

“Nije više toliko ni važno da li će se zaustaviti pad broja novorođenih. Mi svake godine rušimo negativne rekorde. Pitanje je u stvari da li će se zaustaviti proces iseljavanja stanovništva, jer on dominantno utiče na ove probleme.”

Za njega je iseljavanje ljudi problem broj jedan koji treba rješavati.

“Nažalost, ne vidi se da političke strukture prave značajnije korake ka rješavanju tih ključnih problema koji more mlade ljude. Dakle, nemamo izgradnju infrastrukture, nemamo novih radnih mjesta, novih investicija, nemamo reformi ni zdravstva, ni obrazovanja. Sve su to faktori koji utiču na kvalitet života i odluku da li neko vidi svoj život ovdje ili ipak ne”, zaključuje Fehratbegović za “Nezavisne novine”.

Šta pokazuju podaci o brakovima i razvodima?

Takođe, iz Agencije su objavili i podatke da je od januara do marta u Bosni i Hercegovini sklopljeno 1.879 brakova, što  je u odnosu na isti period lani manje za 9,53 odsto.

“Tokom prva tri mjeseca 2026. godine razvedeno je 410 brakova, što predstavlja smanjenje od 21,61 odsto u odnosu na isti period 2025. godine”, dodaju oni.

Zašto mladi sve kasnije ulaze u brak?

Kada je riječ o sklapanju brakova, prema mišljenju Vladimira Vasića, sociologa, svjedočimo fenomenu promjene vrijednosno interesne sfere u društvu i kod pojedinca, a koji se odnosi na promjene stavova mladih ljudi ka porodici, braku, djeci, potomstvu.

“Mladi sve češće odgađaju ulazak u brak zbog obrazovanja, karijere, ličnih interesovanja, ali i pod pritiskom savremene egoistične kulture življenja koja se iz dana u dan nameće kao koncept života”, rekao je Vasić ranije za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, društvene norme se i te kako mijenjaju.

“U prvi plan se stavlja lična i profesionalna emancipacija, posebno žene, a tek na drugom mjestu je rađanje djece i porodica. Cijepaju se dosadašnji koncepti tradicionalnih modela porodice temeljeni na krutim moralnim normama”, objašnjava Vasić.

Nezavisne

Podaci Uprave za statistiku Crne Gore Monstat pokazuju da se u posljednjoj deceniji u ovoj zemlji rađa znatno više dječaka nego djevojčica. Od 2011. do kraja 2020. godine, rođena su 2.922 dječaka više nego djevojčica, s najvećim disbalansom zabilježenim 2014. godine, kada je broj djevojčica bio manji za čak 365. Prošle godine, ovaj trend je nastavljen, ali sa nešto manjom razlikom od 98 dječaka više. Do kraja maja 2024. rođeno je 67 djevojčica manje nego dječaka.

“Gledajući statističke podatke koliko god da smo na većem stepenu civilizacije i da se borimo sa tim selektivnim abortusima i težnjom da se prvenstveno u našoj zajednici i sistemu izborimo, primat je dat na muškoj djeci nego ženskoj. Statistički podaci nam suprotno govore da smo nekako razbili sve to jer je patrijarhat još uvijek u toj mjeri zastupljen”, kazala je psihološkinja Stela Burzanović.

Prema izvještaju Populacionog fonda Ujedinjenih nacija iz 2012. godine, selektivni abortusi su veoma prisutni u Crnoj Gori.

Demograf Miroslav Doderović je kazao da veliki problem stvara njihova kombinacija s patrijarhalnim vrijednostima koje favorizuju mušku djecu, pa na taj način ozbiljno narušavaju rodnu ravnotežu i doprinose demografskim problemima.

“Kod nas je ustvari najveća opasnost u reproduktivnom periodu od 19 do 40  godine gdje imamo nedostatak 3000 žena, a taj broj je vjerovatno veći i procjena je da će u sljedećih 15-20 godina nedostajati 8000 žena”, istakao je Doderović.

Psihološkinja Burzanović naglašava da, uprkos borbi za rodnu ravnopravnost, patrijarhat i dalje dominira, što zahtijeva veći stepen svijesti i borbe protiv diskriminacije.

“Kada se jave klijenti upravo se javljaju zbog tog pritiska sredine i težnje da ne pokleknu. Da li pod utacaj partnera šire i slično. I kada su ovakvu slučajevi radi se na suzbijanju stereotipa, stigmi, tih vrijednosti koje su ukorijenjene. I jako je pohvalno što se javljaju klijenti, jer je potrebno raditi na širenju svijesti i na prihvatanju“, primijetila je Burzanović.

Ovi demografski poremećaji nisu samo pitanje statistike, već imaju i ozbiljne posljedice na društveno-ekonomski razvoj zemlje. Selektivni abortusi, često vođeni patrijarhalnim vrijednostima, dovode do disbalansa na “bračnom tržištu” i dodatno otežavaju položaj žena u crnogorskom društvu.

“Ovi podaci koji se pokazuju od Monstata i tako dalje su problematični jer u njima ne učestvuju podaci selektivnih abortusa koji se obavljaju u privatnim ordinacijama, ali u centrima u susjedstvu BiH, Srbiji, Kosovu i Albaniji“, kazao je Doderović.

Da bi se riješio ovaj problem, neophodno je raditi na suzbijanju patrijarhalnih normi i jačanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti, kako bi se osigurala demografska ravnoteža i stabilan razvoj društva, saglasni su sagovornici Gradske.