Nakon kratkog skoka u djetinjstvo, dok su prolaznici gledali zašto stojim nepomično i buljim u bijelog psa robota u izlogu, sjetila sam se da negdje ne tako daleko postoji kutija u kojoj počiva najbolji i najveći dio mog djetinjstva. U prizemlju obiteljske kuće, ispod stepenica, preko desetljeća čuvam svojih četrdeset i više barbika. „Odrekla“ sam ih se s 12-13 godina i stavila na čekanje. Za moju djevojčicu.

Naravno da sam se zaustavila, pogledala u izlog i… Odlutala… Mislima sam otputovala u devedesete kada su mi ti dućani predstavljali nepresušan izvor veselja i mašte.

Nije stvar u novcu uloženom u tu manju kolekciju Mattelovih barbika i dodatnog pribora, nego u vrijednosti koja se nalazi u jednoj velikoj kartonskoj kutiji. Svaki trenutak koji smo zajedno provele, svaka ideja koja se u igri stvorila, svaki bijeg od svađe roditelja kad bih se zatvorila u sobu i na podu igrala s njima…. Sve je to u jednoj kutiji. U kutiji koju želim da ona ima.

Naravno, postoje i skupocjenije kolekcije od ove moje, uostalom imam samo jednog Kena jer nisam htjela da mi moja baka, kad me već odlučila nagraditi za kraj školske godine ili rođendan, kupuje plave preplanule dečkiće pretankih listova. Za potrebe igre posuđivala sam od braće Action man igračke (bili su mi više po guštu, nabildani macho frajeri, a i barbike su mogle fino zaspati na onim prsima). Sve te priče, kako sam, zašto i gdje sam se sve igrala i skupljala te barbike, sve to želim dati njoj. Mojoj djevojčici.

Nakon kratkog skoka u djetinjstvo, dok su prolaznici gledali zašto stojim nepomično i buljim u bijelog psa robota u izlogu, sjetila sam se da negdje ne tako daleko postoji kutija u kojoj počiva najbolji i najveći dio mog djetinjstva. U prizemlju obiteljske kuće, ispod stepenica, preko desetljeća čuvam svojih četrdeset i više barbika. „Odrekla“ sam ih se s 12-13 godina i stavila na čekanje. Za moju djevojčicu.

Iskreno sam zabrinuta činjenicom da je dućana s igračkama sve manje i da, uz poneki u gradu, postoje samo po jedan ili dva u shopping centrima. Nije da igračaka nema, ali danas je normalno otići u trgovinu i kupiti sve na istom mjestu, doslovno odeš po kruh, mlijeko, legiće i nogometnu loptu. Nekad je bilo tih specijaliziranih dućana i točno se sjećam rozog carstva u Petrićevoj ulici gdje bismo baka i ja barem jednom u polugodištu otišle potrošiti nešto novca i puno vremena. Skupljala sam te roze časopise i gledala kad će koja stići u Hrvatsku, često se dogodilo da neki modeli nisu niti došli do Zagreba i onda je trebalo naći alternativu.

Ali to iščekivanje, skupljanje i radovanje lutki koja već tada nije bila nalik prosječnoj ženskoj osobi, to se nije moglo opisati. Budući da interneta još nije bilo iznenađenje je uvijek bilo dio rituala mene i bake, a igranje nekom barbikom trajalo je dulje. Vjerujem da mnogi današnji klinci, zbog života kakav je danas, vrlo brzo odbace jednu igračku i potražuju novu i ne čuvaju stare.

Nismo bili razmaženi i imali smo koliko i prosječna djeca, nekad i manje od toga, ali majka se trudila voditi nas gotovo svaki tjedan negdje, bilo da se radilo o dječjoj predstavi ili kinu, zoološki nam je bio obavezna lektira i sve smo ploče napamet znali, sva koljena su nam bila oguljena…

Ali to iščekivanje, skupljanje i radovanje lutki koja već tada nije bila nalik prosječnoj ženskoj osobi, to se nije moglo opisati.

Gledam djecu danas, prepuštenu sebi kako tumaraju satima za prezaposlenim roditeljima po shopping centrima dok su parkovi poluprazni. Ne veseli me to jer bih u budućnosti htjela biti majka poput moje i vući svoje dijete posvuda, upisati ju na ples i jezike, kupovati flastere u boji jer je opet pala s ljuljačke. Osamdesetih i devedesetih godina fotografije su postojale samo one s rođendana i iz škole i ne mogu svoj djevojčici pokazati baš sve što sam radila i vidjela, ali joj mogu pričati priče kao što su ih moji roditelji, baka i djed pričali meni.

Moja djevojčica i sve druge djevojčice njenog doba neće trebati te priče jer će im biti dovoljno uguglati neki Instagram ili Facebook profil da vide sve što je radila njihova majka. Neće im trebati priče, a vjerojatno ni igračke iz 20. stoljeća. I zato se bojim što će se dogoditi s mojim barbikama? Što će se dogoditi s njenim barbikama?

Donosimo vam listu šest žena koje su bitno uticale na trendove devedesetih godina, te putem svog rada i izgleda prkosile različitim tabuima.

CORINNE DAY

Jako je teško riječima opisati uticaj koji je imala fotografkinja Corinne Day na modnu fotografiju. Njen neorealistični stil koji se ogledao u humoru, toplini i ponekad bolu, proizvodio je sirove fotografije koje su objavljivane u magazinima Dazed i The Face, te oslikavao cijeli jedan pokret britanske mode. Njene fotografije Kate Moss su prosto lansirale karijeru ovog modela, ali je još važnije to što su pokazale da modne fotografije mogu biti pomalo neuredne i upetljane sa stvarnim životom.

[nextpage]

KATE MOSS

Uticaj Kate Moss na modu tokom proteklih decenija je nemjerljiv. Kao jedan od zaštitnih znakova današnje, ali i nekadašnje mode, njen izgled označavao je buntovništvo i mladalaštvo. Svoj lični stil je gradila kroz sekond hend radnje i pijace, koje je obilazila zajedno sa Corinne Day.

[nextpage]

CHLOË SEVIGNY

Njen tinejdžerski punk izgled fascinirao je javnost još od njenih srednjoškolskih dana, pa sve do danas kada je poznata širom svijeta. Njena karijera je išla uzlaznom putanjom kada je angažovana za X-girl projekat Kim Gordon. Njena reputacija stilske heroine je zapečaćena 1995. godine, kada su fotografi Mark Bothwick i Juergen Teller učinili besmrtnima njenu “na ćasu” frizuru i malo oskudniju garderobu.

[nextpage]

COURTNEY LOVE

Fotografija Courtney Love u kratkom topu, marami koju navlači na gola ramena i sa platinasto-plavom kosom, iz koje viri cvijetna tijara, urezana je u sjećanje svakoga ko je živio u ovom periodu ili ga barem istraživao. Upravo ona je u mejnstrim vode ubacila vintaž odjeću.

[nextpage]

ROSEMARY FERGUSON

Zaštitno lice brendova Dolce & Gabbana i Miu Miu tokom devedesetih godina, Rosemary Ferguson postala je “poster djevojka” zajedno sa Kate Moss. Bila je specijalistkinja za seksi fotografije na kojima je često bila bez majice i grudnjaka.

[nextpage]

MILLA JOVOVICH

Ukrajinski model, pjevačica i glumica Milla Jovovich provela je veliki dio devedesetih godina betonirajući svoj stilski status, koji je stekla kroz objektive modnih fotografa i uloge u filmovima “Dazed”, “Confused” i “The Fifth Element”. Pojavila se 1999. godine na naslovnici magazina Dazed, obučena u gornji dio kupaćeg, sa velom na glavi i neobrijanim pazusima – svojevrsno prkošenje standardima ljepote.

Dazeddigital.com