Veštački zaslađivači u dijetetskim napicima

Dijetalna gazirana pića ne sadrže šećer, ali su zaslađena veštačkim zaslađivačima poput aspartama, saharina i sukraloze. Svi ovi zaslađivači odobreni su od strane Američke uprave za hranu i lekove (FDA) i smatraju se bezbednim za upotrebu u prehrambenim proizvodima.

• Saharin je oko 300 puta slađi od šećera, koristi se u veoma malim količinama i nekada je bio povezivan sa rizikom od raka bešike kod laboratorijskih životinja, ali kasnija istraživanja pokazala su da to nije slučaj kod ljudi. Danas se smatra bezbednim.
• Aspartam je 180 do 200 puta slađi od šećera, nema kalorija i ugljenih hidrata, ne podiže nivo glukoze u krvi i razlaže se u telu bez skladištenja. Ipak, deo naučnika smatra da su potrebna dodatna istraživanja o njegovom dugoročnom uticaju na dijabetes tip 2.
• Sukraloza takođe ne utiče značajno na nivo šećera u krvi, ali postoje kontradiktorni rezultati u istraživanjima, pa je potrebno više dokaza.

Iako su ovi zaslađivači generalno bezbedni, važno je napomenuti da oni mogu različito uticati na svakog pojedinca, zbog razlika u telesnoj težini, sastavu crevne mikroflore i drugim faktorima.

Uticaj dijetetskih napitaka na šećer i insulin

Prelazak sa običnih gaziranih pića na dijetalne može pomoći u smanjenju unosa šećera, što je posebno važno za ljude sa dijabetesom ili one koji žele da ga spreče. Većina stručnjaka slaže se da dijetalna pića ne podižu nivo šećera u krvi neposredno nakon konzumacije.

Međutim, neke studije ukazuju da zaslađivači u dijetetskim napicima mogu doprineti povećanoj insulinskoj rezistenciji, što znači da telo slabije reaguje na insulin, a to je jedan od glavnih faktora rizika za dijabetes tip 2. Ipak, dokazi za ovu tvrdnju još uvek nisu konačni.

Ostali mogući rizici kod osoba sa dijabetesom

Iako dijetalna pića uglavnom ne utiču direktno na nivo glukoze, postoje indikacije da njihova česta konzumacija može povećati rizik od komplikacija dijabetesa, poput problema sa očima (dijabetička retinopatija).

Takođe, prelaženje na dijetalna pića kao mera prevencije dijabetesa kod zdravih osoba ne garantuje smanjenje rizika i ta tema je predmet daljih istraživanja.

Šta su bolje alternative dijetetskim gaziranim pićima?

Najbolji izbor za hidrataciju u svakom slučaju je obična voda. Međutim, mnogi vole da piju nešto sa ukusom i mehurićima, pa su dostupne sledeće zdrave alternative:

• Gazirana voda bez dodatih šećera i zaslađivača
• Nezaslađeni čajevi, topli ili ledeni
• Voda sa dodatkom svežeg voća, poput limuna, krastavca, bobičastog voća ili začinskog bilja (menta, bosiljak)
• Umerene količine 100% voćnih sokova, uz obaveznu kontrolu porcija zbog prirodnog šećera

Dijetalna gazirana pića možda deluju kao zdrava alternativa klasičnim zaslađenim napicima, posebno za ljude sa dijabetesom, jer ne podižu neposredno nivo šećera u krvi. Međutim, postoje dokazi da mogu uticati na insulinsku osetljivost i druge metaboličke procese, a njihova učestala konzumacija povezana je sa određenim zdravstvenim rizicima. Zato je najbolji pristup umerenost i fokus na zdravije napitke.

Izvor: plantbased.telegraf.rs

Nije ništa novo niti fraza da svakodnevni stres utiče na sve organe. Kada hormoni poput kortizola, adrenalina ili noradrenalina u dužem vremenskom periodu imaju visoke vrednosti, to negativno utiče na više sistema organa u našem telu. Moguće su u ozbiljne posledice po zdravlje.

Hronični stres nam telo drži u spazmu, a muči nas umor

Zbog hroničnog stresa može da nam oslabi imunski sistem, kvalitet sna, rad srca, već spomenuti hormonski balans. Stres nam drži mišiće u spazmu, napregnuti su, srce radi ubrzano, ritam disanja se remeti. Hormoni koje luče nadbubrežne žlezde daju naredbu telu da se bori ili da beži (adrenalin, kortizol, noradrenalin. Telo nam je stegnuto i u grču a neprekidno smo umorni, često anksiozni i sa depresivnim mislima.

Varenje i drugi problemi sa želucem i crevima

Ako stres prečesto „uznemiri“ vaš probavni sistem, to može prouzrokovati dijareju ili zatvor i da utiče na sposobnost organizam da apsorbuje hranljive materije. Čini se da postoji i veza između stresa i sindroma iritabilnog creva, koji mogu da izazovu bolove u stomaku i grčeve, kao i zatvor i dijareju.

Ljudi koji su pod velikim stresom mogu više da jedu i to nezdrave hrane. Takođe mogu češće da piju više alkohola ili da puše. Sve ovo može dovesti do gorušice i refluksa kiseline (kada vam želučana kiselina dođe u cev za hranu). Ako se ne leči, može da prouzrokuje čireve.

Stres je okidač za bol u stomaku

„Leptirići“ su jedno, ali ako ste zaista pod stresom, možda ćete imati mučninu ili će da vas boli stomak. To je prirodno, jer vaš organizam može da uspori ili zaustavi varenje tokom stresne situacije kako bi vam pomoglo da se usredsredite.

Glavobolja

Kada ste pod stresom, mišići glave, vrata i ramena se zatežu. To može dovesti do tenzione glavobolje i migrene. Razne tehnike opuštanja mogu da vam pomognu da smanjite stres kao i broj ovih glavobolja.

Problemi sa srcem

Visok nivo hormona kada ste pod stresom mogu da loše utiču na vaše srce. Oni mogu da povise krvni pritisak, što može da dovede do srčanog ili moždanog udara. Takođe mogu da izazovu zapaljenje krvnih sudova koji dovode krv u vaš srčani mišić, a to takođe može dovesti do infarkta.

Dijabetes

Kada ste pod stresom, raste nivo šećera u krvi. To može dovesti do dijabetesa ako ste gojazni ili imate druge rizike za dobijanje ove bolesti. Ali upravljanje stresom može vam pomoći u kontroli šećera u krvi.

Poremećaji menstrualnog ciklusa i smanjenje libida

Zbog stresa ciklus kod žena postaje neuredan, a menstruacije bolne ili čak izostaju. Takođe, predmenstrualni sindrom (PMS), odnosno promene raspoloženja i grčevi kod nekih žena pre menstruacije, postaju intenzivniji i neprijatniji.

Stres ubija i seksualnu želju kod oba pola, ali hronični stres muškarcima u spavaćoj sobi može da stvori prave probleme. To može da dovede do erektilne disfunkcije i da utiče na kvalitet sperme.

Kada ste pod stresom, možete disati teže i brže, što može predstavljati problem ako imate stanje poput astme ili bolesti pluća, poput emfizema, što otežava unos dovoljno kiseonika u pluća

Izvor: eklinika.telegraf.rs

Neke od najboljih namirnica za osobe s dijabetesom su opcije s visokim udjelom proteina i malo šećera, a potraga za ovim namirnicama ne mora da bude ni komplikovana ni teška.

Medicinska platforma Healthline izdvojila je spisak namirnica koje bi trebalo da se nađu u jelovniku dijabetičara kako bi nivo glukoze u krvi bio optimalan.

Najbolja hrana za dijabetičare

Masna riba

Losos, sardine, inćuni, skuša i druge masne ribe odlični su izvori omega-3 masnih kiselina DHA i EPA, koje imaju velike prednosti za zdravlje srca. Redovan unos dovoljne količine ovih masti je važan za osobe koje žive s dijabetesom i imaju povećan rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.

Lisnato zeleno povrće

Poznato je svjetlo i tamnozeleno lisnato povrće veoma hranljivo i niskokalorično, a ima i malo svarljivih ugljenih hidrata, odnosno onih koje telo apsorbuje, što znači da neće značajno uticati na nivo šećera u krvi.

Spanać, kelj i drugo lisnato povrće su odlični izvori mnogih vitamina i minerala, uključujući i vitamin C, koji kroz ishranu može pomoći da se poveća nivo vitamina C u serumu i da bude značajan u terapiji.

Avokado

Avokado ima manje od jednog grama šećera, malo ugljenih hidrata, visok sadržaj vlakana i zdrave masti, tako da ne morate da brinete da će vam podići glukozu. Konzumiranje avokada povezano je i sa značajno nižom tjelesnom težinom i indeksom tjelesne mase i idealna je užina za ljude s dijabetesom.

Jaja

Poznato je da jaja imaju mogu da pomognu kod upala, poboljšaju osetljivost na insulin, povećaju nivoe HDL, odnosno dobro holesterola i modifikuju veličinu i oblik LDL (“lošeg”) holesterola. Studija iz 2020, objavljena u listu European Journal of Clinical Nutrition, pokazala je da je unos 12 jaja nedjeljno tokom četiri sedmice za doručak pomogao u snižavanju krvnog pritiska kod odraslih ljudi s dijabetesom.

Čia semenke

Veoma bogate vlaknima, čia sjemenke ipak sadrže malo svarljivih udljenih hidrata i mogu da pomognu u snižavanju nivoa šećera u krvi.

Takođe, studija iz 2017. pokazala je da unos čia semena podržava gubitak težine i pomaže u održavanju dobre kontrole glikemije.

Pasulj

Mahunarke su poželjne u zdravoj ishrani, a posebno se ističe pasulj, koji je poznat po visokom udelu vitamin B, proteinima, korisnim mineralima poput kalijuma, kalcijuma i magnezijuma, kao i vlaknima. Takođe, pasulj ima nizak glikemijski indeks, što je važno za kontrolu dijabetesa.

Grčki jogurt

Starija studija u kojoj su analizirani podaci oko 100.000 ljudi pokazala je da je jedna dnevna porcija grčkog jogurta povezana sa 18 posto manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. Istraživanje otkriva da jogurt i druga mlječna hrana može dovesti do mršavljenja i poboljšanja telesnog stanja kod ljudi koji imaju ovu bolest.

Dodatna Lolina preporuka je i Olidžim, koji se pokazao kao nevjerovatan u borbi upravo protiv dijabetesa, i to na prirodan način.

Olidžim sadrži inulin i džimnemu, dva biljna sastojka koja pomažu održavanju nivoa šećera u krvi u granicama normale.
Inulin je prirodna supstanca koja se dobija iz korijena čičoke i drugih biljaka poput maslačka, cikorije i slatke repe.
Inulin potpomaže aktivizaciju metabolizma i proces sagorjevanja masnoće koji je povezan sa apsorpcijom glukoze. Takođe održava nivo šećera u krvi u granicama normale.

Srebrna svilenica ili Gimnema Sylvestre je veoma stara biljka čije ime u prevodu znači “rušilac šećera”.
Džimnema potpomaže usporavanje procesa apsorpcije viška šećera iz hrane, zbog čega šećer ne prolazi u krv. Ovo je jedna od najpopularnijih biljaka u svijetu za održavanje normalnog rada pankreasa i lučenja insulina.

Istraživanje naučnika sa Fakulteta medicinskih nauka (FMN) Univerziteta u Kragujevcu pokazalo je da lek za dijabetes – metformin, može da promeni tumorske ćelije, što je revolucionarno otkriće u lečenju karcinoma.

Rad srpskih istraživača priznat je u prestižnom časopisu, i to je tek jedno od stotinu otkrića iz njihove laboratorije koji su odjeknuli u svetskim naučnim krugovima.

Višegodišnje istraživanje o metforminu delo je istraživača iz Centra za molekulsku medicinu i istraživanje matičnih ćelija FMN u Kragujevcu, kao i njihovih saradnika iz Instituta za medicinska istraživanja Vojnomedicinske akademije u Beogradu.

O tome zašto je važan ovaj rad, za “Blic zdravlje” govori jedan od autora istraživanja doc. dr Bojan Stojanović, docent FMN u Kragujevcu za užu naučnu oblast hirurgija i specijalista opšte hirurgije pri Klinici za opštu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) u Kragujevcu.

– Metformin je lek koji se široko koristi za dijabetes melitus, posebno kod pacijenata sa insulinskom rezistencijom. Pored svoje primarne funkcije u kontroli šećerne bolesti, metformin je poznat i po svojim direktnim efektima na tumorske ćelije, što je dokumentovano u mnogobrojnim naučnim publikacijama. Naše istraživanje se fokusiralo na to kako metformin utiče na imunski sistem, istražujući njegov potencijal u modulaciji imunskog odgovora na tumorske ćelije, što bi moglo da pruži novi uvid u terapijske mogućnosti ovog leka – počinje priču za “Blic zdravlje” doc. dr Stojanović.

Višegodišnja istraživanja o metforminu

Pored docenta Stojanovića, istraživački tim čine i dr Anđela Petrović, doc. dr Milena Jurišević, naučni saradnik dr Marina Jovanović, prof. dr Ivan Jovanović i doc. dr Nevena Gajović. Svi članovi tima su specijalizovani za različite aspekte molekulske medicine i imunologije, što je doprinelo bogatstvu i dubini istraživanja o metforminu.

Ova istraživačka grupa intenzivno se bavi proučavanjem metformina već nekoliko godina.

– Prethodno smo u jednom od naših radova pokazali da metformin pojačava imunski odgovor protiv tumora. Fokusiramo se na proučavanje NK ćelija (ćelije prirodne ubice) i NKT (prirodne ubice T) ćelija, koje spadaju u prvu liniju odbrane protiv tumorskih ćelija – ističe doc. dr Stojanović, te objašnjava:

– NKT ćelije su specijalan tip limfocita koji imaju osobine i NK ćelija i T limfocita. One igraju ključnu ulogu u imunskom odgovoru protiv infekcija i tumora. Naša najnovija otkrića sugerišu da metformin može promeniti fenotip NKT ćelija, što znači da može modifikovati njihovu funkciju ili ponašanje. Specifično, metformin pojačava sposobnost NK i NKT ćelija da direktno uništavaju tumorske ćelije, što može biti značajno za razvoj novih pristupa u imunoterapiji malignih bolesti.

Povišen insulin povećava rizik od karcinoma

Kako objašnjava naš sagovornik, veza između dijabetesa i maligniteta je dobro poznata u medicinskoj zajednici, s obzirom na to da osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik od razvoja malignih bolesti.

– Insulin je hormon koji ima ulogu faktora rasta i može pospešiti rast tumorskih ćelija, koje su takođe poznate kao veliki potrošači glukoze u organizmu. Već je dobro poznato da osobe sa dijabetesom melitusom imaju povećan rizik od razvoja tumora, uključujući i karcinom dojke.

Tema doktorske disertacije docenta doktor Nevene Gajović bila je upravo ispitivanje veze između dijabetesa melitusa i karcinoma dojke, što nas je navelo da u našem daljem istraživanju ispitamo uticaj metformina na antitumorski imunski odgovor – kaže doc. dr Stojanović i dodaje:

– Ovo je važno jer povišen nivo insulina može podržavati rast i preživljavanje tumorskih ćelija, a metformin, kao lek koji redukuje insulinsku rezistenciju, može potencijalno umanjiti ovu podršku, inhibirajući rast i širenje tumorskih ćelija kroz modulaciju metaboličkih puteva i imunskih odgovora.

Revolucija u lečenju karcinoma

Sagovornik “Blic zdravlja” napominje da ovakvi vidovi istraživanja traju godinama.

– Naš projekat je započeo proučavanjem osetljivosti obolelih od dijabetetsa na razvoj maligniteta i analizom njihovog imunskog statusa. Potom smo prešli na ispitivanje efekata lekova koji bi mogli imati antitumorski učinak. Glavni deo našeg istraživanja obavljen je na animalnim modelima, ali planiramo da rezultate potvrdimo i u kliničkim ispitivanjima na ljudima – ističe doc. dr Stojanović.

Kako dodaje, njihova istraživanja metformina uključila su model karcinoma dojke, ali su istraživanje proširili i na animalni model karcinoma debelog creva. Preliminarni rezultati pokazuju da bi ovakav vid terapije mogao biti efikasan i u lečenju drugih vrsta karcinoma.

– Savremena medicina sve više se okreće tumor-specifičnim terapijama, koje za cilj imaju smanjenje neželjenih efekata konvencionalne terapije. Jedan od pristupa je jačanje imunog sistema pacijenata, što bi moglo rezultirati smanjenjem neželjenih efekata, a efikasniju eliminaciju maligniteta. Metformin ima potencijal da modifikuje imunski odgovor, pojačavajući sposobnost imunskog sistema da prepozna i uništi tumorske ćelije. Ova karakteristika metformina može biti ključna u razvijanju novih imunoterapijskih strategija, ne samo za karcinom dojke već i za druge tipove maligniteta, što naš rad čini značajnim doprinosom u borbi protiv karcinoma – ne ostavlja dilemu naš sagovornik.

Međunarodno priznanje na putu ka novim terapijama

O tome svedoči činjenica da je ovo istraživanje srpskih naučnika nedavno objavljeno u prestižnom časopisu “International Journal od Molecular Sciences“.

– Reakcije kolega i stručne javnosti na naš publikovan rad su izuzetno pozitivne, što nas izuzetno raduje i daje potvrdu značaja naših naučnih dostignuća. Ovakva priznanja su odraz kako međunarodnog priznanja tako i potencijala našeg istraživanja da promeni paradigme u medicinskoj praksi – ističe doc. dr Stojanović i dodaje:

– Trenutno, naš primarni cilj je dalje proveravanje relevantnosti naših podataka na humanoj populaciji. Ovo je ključni korak pre moguće kliničke primene naših otkrića.

Takođe, naše istraživanje se ne zaustavlja na metforminu; već proširujemo fokus na ispitivanje i drugih antidijabetika, ali i antipsihotika i antidepresiva, čiji su preliminarni rezultati već pokazali izuzetne antitumorske efekte. Očekujemo da će ova otkrića imati značajan uticaj na razvoj novih i efikasnijih terapija u onkologiji.

Naš sagovornik otkriva da je ideja za sprovođenje istraživanja o metforminu potekla od dr Nevene Gajović, docenta na Katedri za mikrobiologiju i imunologiju FMN u Kragujevcu, koja je takođe specijalista imunologije i jedan od istaknutijih članova u njihovom centru.

Više od 100 publikovanih radova

Inače, ova perspektivna istraživačka grupa do sada je objavila više od 100 radova u vodećim međunarodnim časopisima.

– Naše istraživanje se ne ograničava samo na antitumorski imunski odgovor; intenzivno se bavimo i proučavanjem hroničnih autoimunskih bolesti. Usmereni smo na definisanje biomarkera koji bi pomogli u gradiranju ovih oboljenja, kao i na otkrivanje novih terapijskih modaliteta koji bi mogli unaprediti trenutne tretmane – kaže doc. dr Stojanović.

Dodaje da u kliničkom radu, posebnu pažnju posvećuju lečenju i operacijama retkih bolesti.

– Trudimo se da sve naše nalaze dokumentujemo i publikujemo kao sveobuhvatne revijalne radove. Ovi radovi služe kao brzi podsetnik drugim kliničarima kada se susreću sa sličnim slučajevima, a objavljeni su u vrlo uticajnim međunarodnim časopisima. Naši dalji planovi uključuju nastavak ovih istraživanja, sa ciljem daljeg doprinosa nauci i medicinskoj praksi – poručuje doc. dr Stojanović.

Kako je jačanje imunskog sistema postalo tema koja prelazi granice same medicine i nauke, kragujevački istraživači su otvorili Instagram profil “imicron.fmnkg“, gde šira javnost može da se upozna sa rezultatima i novitetima u imunologiji, kako njihovog istraživačkog centra, tako i najnovijim svetskim dostignućima u ovoj oblasti.

Istraživački duh odmalena

Docent doktor Bojan Stojanović je specijalista opšte hirurgije sa fokusom na abdominalnu hirurgiju. Medicinu je završio na Fakultetu medicinskih nauka Univerzitetu u Kragujevcu kao najbolji student generacije 2010. godine, gde je odmah nakon diplomiranja počeo da radi kao saradnik u nastavi, a zatim i kao istraživač saradnik iz hirurgije.

Priča nam da je od rane mladosti bio fasciniran hirurgijom i naučno-istraživačkim radom.

– Možda zato što sam kao dete sanjao da budem astronaut i istražujem svemir, što je probudilo moj istraživački duh. Specijalizaciju iz opšte hirurgije završio sam 2018. godine, i trenutno radim na Klinici za opštu hirurgiju UKC u Kragujevcu – priča doc. dr Stojanović, pa nastavlja:

– Imao sam sreće da postanem deo tima profesora Ivana Jovanovića, prestižnog i svetski cenjenog imunologa i onkologa sa kojim sarađujem u Centru za molekulsku medicinu i istraživanje matičnih ćelija, koji je i centar izvrsnosti pri našem fakultetu. Naša prva istraživanja su se u početku fokusirala na imunski odgovor u teškim slučajevima akutnog pankreatitisa, što je kulminiralo objavljivanjem dva rada u prestižnim međunarodnim časopisima i odbranom moje doktorske disertacije. Trenutno sam izabran za docenta hirurgije, a u procesu sam izbora za vanrednog profesora.

U privatnom životu, dodaje, energiju i motivaciju crpi iz svoje porodice.

– Supruga Milica i naše troje dece, Kalina, Leone i Dimitrije, su moj najveći oslonac. Često u šali kažem da sam pre podne hirurg, a popodne i uveče naučnik, onkolog i imunolog, ali pre svega uvek tata, uspevši da spojim, kako sam to znao reći, “nespojivo” – hirurgiju kao “kraljicu klinike” i imunologiju, koja doživljava značajnu ekspanziju u poslednjim decenijama – zaključuje za “Blic zdravlje” doc. dr Bojan Stojanović.

 

Znate li da u ovom trenutku u BiH živi više od 400 000 ljudi sa dijabetesom?

Dijabetes je hronično oboljenje koje karakteriše visok nivo šećera u krvi. Kod osoba sa dijabetesom tijelo ne može efikasno koristiti insulin, hormon koji reguliše nivo šećera u krvi. Postoje dva glavna tipa dijabetesa: tip 1 i tip 2.

Simptomi dijabetesa uključuju povećanu žeđ, učestalo mokrenje, gubitak težine, zamagljen vid i umor. Dijabetes može izazvati ozbiljne komplikacije poput srčanih bolesti, oštećenja bubrega, problema sa nervima i očima. Kontrola nivoa šećera u krvi, redovni medicinski pregledi i zdrav način života igraju ključnu ulogu u upravljanju dijabetesom.

Poznajete li nekog s dijabetesom?

Deset posto stanovništa u BIH pati od ove bolesti. Dijabetes je među pet uzročnika smrti u Bosni i Hercegovini, a osim zdravstvenih sa sobom nosi i ekonomske posljedice.

“Mučili su me naleti vrućine i obilno znojenje, a budući da mi je tada promjena već prošla, doktorica me poslala na vađenje krvi”, prepričava nam 65-godišnja Liljana Dušić iz Grabovca.

Nalazi su potvrdili povišenu razinu šećera, a prilikom oralnog glukoza tolerans testa, šećer joj se okazao vrlo visokim. Prije četiri godine, propisano joj je liječenje tabletama te se vremenom stanje unormalilo.

“Kroz nekoliko sam godina izgubila oko 10 kilograma, bez ikakvih posebnih dijeta. Istina je da sam prehranu morala regulirsati, ali ništa nisam u potpunosti izbacivala s jelovnika. Sve je stvar umjerenosti i balansa pa tako znam da ako planiram pojesti kolač kao međuobrok, večeru ću svesti na minimum”, kaže Ljiljana.

Sve je u tvojim rukama

U Hrvatskoj se dijabetes nalazi na trećem mjestu među vodećim uzrocima smrti, a prema podacima CroDiab registra u 2021. godini dijabetes je bio registrovan kod 327.785 osoba.

Međutim, mnogim ljudima dijagnoza nije postavljena pa se smatra da je ukupan broj oboljelih blizu 500 hiljada.

Stoga je Telegram, u povodu Svjetskog dana dijabetesa koji se održava 14. novembra, pokrenuo kampanju ‘Sve je u tvojim rukama’ u suaradnji s tvrtkom MEDILAB ONE kojom se nastoji podići svijest o ovoj bolesti te poboljšati kvaliteta života sa šećernom bolešću u Hrvatskoj.

Fizička aktivnost je ključna

Zbog Ljiljanine dijagnoze, za svoje se zdravlje zabrinuo i njezin 66-godišnji suprug Ivan koji je povišenu razinu šećera u krvi otkrio prije malo više od dvije godine.

“Šećer mi je doma izmjerila supruga, a jedan od simptoma koji sam prvo primijetio bila je neutaživa žeđ. Razina je bila povišena, stoga sam se uputio na daljnje pretrage”, prepričava.

Propisane su mu tablete koje mu danas pomažu u reguliranju šećera, a zdravstveno stanje mu je trenutno zadovoljavajuće. “Najviše mi pomažu tjelesna aktivnost i svakodnevno kretanje”, zaključuje Ivan.

Vrlo je podmukla bolest

“Sredinom 2017. godine sam završio u bolnici zbog upale na nožnim prstima. Nakon hitne kontrole, ustanovili su da imam gangrenu uzrokovanu dijabetičkim stopalom te da je nužna amputacija dva prsta. Bio sam šokiran jer do tog trenutka nisam ni znao da imam dijabetes”, prepričava nam 65-godišnji Marinko Lević iz Rijeke.

Oduvijek sportski tip, Marinko nikada nije imao zdravstvenih problema niti ikakve simptome koji su mogli ukazivati na problem sa šećerom. “Do tog trenutka mislio sam da sam zdrav kao dren, ali naučio sam da je dijabetes vrlo podmukla bolest”, kaže.

Uvijek ima nade za oporavak

Nakon amputacije prstiju, slijedio je dug oporavak, ali i redovito davanje inzulina. “To mi je bilo užasno naporno – važi hranu, mjeri šećer, noćima nisam ni spavao zbog straha da će mi se stanje naglo pogoršati”.

No, pet godina nakon pojave zdravstvenih komplikacija, Marinko je davanje inzulina sveo na jednu dozu dnevno, dok ostalo regulira tabletama.

“Danas se osjećam izvrsno, šećer mi je u dobrom stanju, a najvažnije od svega bile su redovite kontrole, dosljednost, regulacija prehrane te fizička aktivnost. To me spasilo”, sa zadovoljstvom zaključuje.

Dijabetes se može pojaviti kada ga najmanje očekujete

Kako postoji nekoliko tipova dijabetesa, s njim se ne susreću samo stariji ljudi, o čemu svjedoče priče naših ostalih sugovornika. Mateo Nađ iz Županje dijabetes je otkrio sa samo 15 godina, Zagrepčaninu Tomislavu Vrljiću bio je dijagnosticiran u njegovoj 28. godini života, dok se 26-godišnja Dora Ovčarićek iz Zagreba suočava s inzulinskom rezistencijom.

“Dijabetes mi je otkriven na redovnom sistematskom pregledu u školi, a simptomi koji su ukazali na problem bili su žeđ i učestalo mokrenje”, prisjeća se sada 38-godišnji Mateo.

Dijagnoza mu je tada uvelike utjecala na svakodnevicu te je morao promijeniti prehranu, planirati obroke u točno određeno vrijeme, sve je morao vagati u gram, no u današnje je vrijeme s novim inzulinima sve fleksibilnije. Međutim, kaže, bez uređaja za mjerenje glukoze, inzulina i šećera za rješavanje eventualnih hipoglikemija i dalje ne ide nikuda.

Dijagnozu ne treba sakrivati

“Najveći mi strah uzrokuje povećan rizik od komplikacija povezanih sa srcem, bubrezima i vidom. No kada se bolest drži pod kontrolom, znam da sam sigurniji”, ističe.

Svjestan je da niti jednu dijagnozu nije lako prihvatiti, no svima savjetuje da na dijabetes treba gledati kao na još jednu od mnogih promjena u životu na koje je potrebno naviknuti.

“Posebno bih naglasio da dijabetes ne treba skrivati od svoje okoline, nego ga otvoreno komunicirati jer nikada ne znate kada će vam biti potrebna pomoć drugih”, zaključuje Mateo.

Vrijeme prilagođavanja može potrajati

“Problemi koji su se prvi pojavili bili su učestalo mokrenje, nagli pad kilaže, nervoza, treskavica ruku i suhoća usta i kože, neovisno o količini tekućine koju sam redovito unosio u organizam”, prisjeća se sada 30-godišnji Tomislav.

Budući da je kineziolog po struci, sportskom aktivnošću bavio se svakog dana, no u tim je trenucima primijetio da mu organizam nema snage. “Tada sam shvatio da nešto nije u redu te se zaputio na liječničke preglede”, govori.

Odmah su mu prepisali liječenje inzulinom koji danas unosi minimalno četiri puta dnevno. “Prvih mjesec dana bilo mi je jako teško sve uskladiti – vrlo malo sam spavao, nisam se mogao priviknuti na svakodnevno bockanje te je trebalo dosta vremena da mi se priviknem na terapiju”.

Redovno kontrolišite zdravstveno stanje

U početku ga je dijagnoza šokirala – bio je mlad, sportaš u formi, nije imao nikakvih zdravstvenih tegoba, a prvi strah koji se pojavio bio je uzrokovan mogućim posljedicama šećerne bolesti koje uključuju sljepoću, dijabetičko stopalo te dijalizu.

No, s vremenom je stekao rutinu te prihvatio da mu je dijabetes dio svakidašnjice. “Regulacija prehrane i izuzetna pažnja koju pridajem svakoj namirnici koju unosim u organizam tijekom dana su ključne, a pritom sve moram uskladiti i s intenzitetom sportskih aktivnosti jer i one uvelike utječu na razinu šećera u krvi”, ističe Tomislav.

Danas uspješno živi s dijagnozom, a onima koje dijabetes šokira kao što je i njega, poručuje: “Znajte da u tom trenutku ništa nije crno kako se čini. Sve je stvar prilagodbe pri kojoj i dalje možete održati kvalitetu života koju ste imali i prije oboljenja. Važno je ne opustiti se te redovito kontrolirati svoje zdravstveno stanje”, zaključuje.

Potrebno je promijeniti životni stil

Važnosti redovite kontrole danas je svjesna i Dora koju je pretraga kod dermatologice zbog čestih akni i umora dovela do endokrinologa i dijagnoze inzulinske rezistencije.

“Dijagnoza me prvobitno potaknula da promijenim navike, razmislim o trenutnom svakodnevnom tempu koji vodim i napravim neke promjene kako bi se osjećala bolje. Dobila sam terapiju i preporuke o prehrani te sam odlučila to sve ukomponirati”, ističe.

Na početku nije bila upućena kako ljudi s dijabetesom žive ni kako bi trebalo živjeti da se izbjegne potencijalno stvaranje takvog stanja organizma. “Bila sam preplašena nepoznatim, osjećala sam se fizički loše, no taj strah me potaknuo da postanem više fokusirana na zdraviji život”.

Kontinuiranom brigom izbjegavaju se komplikacije

Eventualne smetnje možda joj se pojave u trudnoći, međutim smatra da kontinuiranom brigom o sebi, pravovremeno možemo reagirati i na probleme te ih uspješno spriječiti, ali i liječiti.

“Da mi nije dijagnosticirana inzulinska rezistencija, vjerojatno ne bih promijenila svoje životne navike koje su uključivale nekvalitetnu prehranu i primarno sjedilački, ali i dinamični tempo. Zbog toga ponekad razmišljam kakav bi to utjecaj imalo na moje zdravlje u kasnijoj dobi u kojoj je često prekasno za promjene”, govori Dora.

Zahvaljujući pravovremenoj dijagnozi i redovitim pregledima, Dora vjeruje kako će potencijalno izbjeći teža zdravstvena oboljenja poput dijabetesa ili drugih bolesti koje mogu nastati zbog nedovoljnog pridavanja pažnje vlastitom organizmu.

Insulinska rezistencija i dijabetes su također bolesti s povišenim incidencijama. Stoga nije ni čudo da se razvijaju lijekovi koji utječu na dijabetes i pretilost, poput onih na bazi semaglutida, kao što su Ozempic i Wegovy te što se razvijaju novi lijekovi poput Tirzepatida (prodaje se kao Mounjaro) od proizvođača Eli Lilly.

Međutim, postoje nuspojave o kojima se malo priča. Ovo je su dvije priče u jednoj – o efikasnosti novog lijeka za mršanje, Mounjaro, u kliničkim ispitivanjima i o studiji poja istražuje nuspojave lijekova poput Ozempic i Mounjaro.

Za Ozempic, pa i za Wegovy ste vjerovatno čuli, nakon booma koji je zavladao među influenserima, ali šta je pa sad Mounjaro? Tirzepatid ili Mounjaro je također lijek za dijabetges tip 2, slično Ozempicu, i slično Ozempicu je antagonost GLP-1 receptora i daje se injekcijama pod kožu.

Tirzepatid je pokazao velik potencijal za pomoć pri mršavljenju, osobito u kombinaciji s promjenama zdravog načina života. Ispitivanje faze III koje je trajalo 19 mjeseci pokazalo je da su ljudi koji su uzimali Mounjaro i promijenili zdrav način života izgubili u prosjeku (29 kg) više nego s placebom.

Studija je bila randomizirana, dvostruko slijepa, placebo-kontrolirana studija. Svih 806 sudionika imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo, a svi su prošli 12-tjedni intenzivni program prilagodbe načina života. Oni koji su izgubili najmanje 5% svoje tjelesne težine (579 sudionika) nastavili su s istraživanjem i bili su podijeljeni u dvije skupine. Prva grupa je dobila tirzepatid, druga placebo.

Nakon još 72 sedmice, grupe su ponovno upoređene. Placebo grupa se malo udebljala. U međuvremenu, grupa na lijeku postigla je prosječni gubitak težine od 21,1%. Studija je objavljena u oktobru 2023. u Nature pod naslovom”Tirzepatide after intensive lifestyle intervention in adults with overweight or obesity: the SURMOUNT-3 phase 3 trial” (1).

Zvuči fantastično, zar ne?

Da, rezultati su dobri, ali treba upozoriti i na nuspojave te prepustiti struci da procijeni da li benefiti terapije, poput redukcije kardiovaskularnih oboljenja ovim tvarima donose više koriste nego što je to šteta od nuspojava.

Naime, gastrointestinalni problemi neke su od nuspojava novih lijekova protiv pretilosti koji oponašaju semaglutida (Ozempic i Wegovy) i tirzepatid (Mounjaro). Izvan kontrolisanih uslova kliničkih ispitivanja, semaglutid je povećao rizik od upale gušterače i gastropareze (hrana se kreće iz želuca u crijeva sporije nego što bi trebala) u poređenju  sa nekim lijekovima za mršavljenje koji su se prije koristili.

Studija objavljena u JAMA je pokazala kako je rizik od gastrointestinalnih problema pri uzimanju ovih lijekova veći za 4.6 puta Postoji zabrinutost da bi tirzepatid povremeno mogao dovesti do niske mišićne mase  što rezultira slabošću mišića.

Međutim, dok kod osoba koje imaju dijabetes 2 postoji jasna korist od uzimanja ovog lijeka, i ako je ona veća od rizika, onda je ok uzimati lijek, kod osoba koje ove lijekove izimaju isključivo iz estetskih razloga taj omjer rizika i koristi nije jasan.

Reference:

1. Wadden, T.A., Chao, A.M., Machineni, S. et al. Tirzepatide after intensive lifestyle intervention in adults with overweight or obesity: the SURMOUNT-3 phase 3 trial. Nat Med (2023). https://doi.org/10.1038/s41591-023-02597-w

2. Novo Nordisk A/S: Semaglutide 2.4 mg reduces the risk of major adverse cardiovascular events by 20% in adults with overweight or obesity in the SELECT trial

    

3. Sodhi M, Rezaeianzadeh R, Kezouh A, Etminan M. Risk of Gastrointestinal Adverse Events Associated With Glucagon-Like Peptide-1 Receptor Agonists for Weight Loss. JAMA. Published online October 05, 2023. doi:10.1001/jama.2023.19574

Na Univerzitetu u Pragu, pronašla je svoj poziv u biohemiji, nakon čega je doktorirala medicinu. Tu je ujedno i upoznala i Karla Korija. Oni su postali partneri u emotivnom, ali i profesionalnom smislu. Bili su toliko povezani da je Karl odbijao svaki posao koji mu nije omogućavao da radi zajedno sa svojom suprugom. Gerti je imala oko za detalje, sa fokusom na rad u laboratoriju. Kao tim, bili su nezaustavljivi, a zajedno su otišli iz Praga u Njujork kako bi radili.

Bili su toliko povezani da je Karl odbijao svaki posao koji mu nije omogućavao da radi zajedno sa svojom suprugom.

Njihovo izučavanje počelo je u Bafalu. Otkrivali su kako tijelo koristi energiju i iz čega je dobija. Riješili su misteriju kako ćelije dobijaju energiju iz šećera. Te kako se glukoza pretvara u laktozu i obrnuto, koristeći naše mišiće i jetru.  To nam omogućava da koristimo energiju kada vježbamo i čuvamo zalihe energije za kasnije. Ovaj proces je nazvan Kori ciklus, po njima dvoma. Nastavili su svoj rad u svom laboratoriju u Vošington Univerzitetu, koji je postao izvor znanja svim biohemičarima. Međutim, ona je i dalje imala problema da kao žena bude primljena na univerzitet. Njen muž Karl je 1931. godine dobio posao na Vašington univerzitetu u St. Luisu, kao šef katedre za farmakologiju, dok je Gerti dobila samo poziciju saradnika u istraživanju, uz simboličnu platu.

Ali, makar su mogli da nastave saradnju na istraživanju glikogena. Tek petnaest godina kasnije, nekoliko mjeseci prije nego što su dobili Nobelovu nagradu, Gerti je dobila mjesto redovne profesorke biohemije. Nažalost, te iste godine kod Gerti su postali primjetni simptomi mijelofibroze, rijetke bolesti krvi koja pogađa koštanu srž. S ovom bolešću se borila narednih deset godina, jednako naporno radeći na svojim istraživanjima – sve do smrti 1957. godine. Jedino što im je važnije bilo od posla su bili jedno drugom.

Podijelili su Nobelovu nagradu za svoj izvanredan doprinos medicini 1947. godine.

Samostalnim radom Gerti je razvila konceptualnu klasifikaciju oboljenja vezanih za skladištenje glikogena kod djece, i bila je prva naučnica koja je pokazala da je defekt u enzimu uzročnik jedne genetske bolesti. Ovo otkriće je 1958. godine opisano kao – naučno dostignuće bez konkurencije. Ukupan rad nje i Karla doprinio je razumijevanju i liječenju dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti. U devet godina rada zajedno su objavili pedeset naučnih radova, a ona sama jedanaest. Njihov laboratorij bio je i mjesto vježbanja i učenja za šest novih Nobelovaca.

“Za istraživača nezaboravni trenuci su oni koji dođu nakon godina mukotrpnog rada, kada se skine veo sa tamnih i haotičnih trenutaka, kako bi se vidio čisti i lijepi uzorak. Onaj koji pokazuje uspjeh”, izjavljivala je Gerti, koja je uspjela proživjeti takve trenutke prije svoje smrti.