Bila je to samo jedna od poruka koje je dobijala Milica Pavlović dok je išla u srednju školu.

„Slali su ih vršnjaci sa kojima sam išla u odeljenje. I onako sam bila nesigurna oko izgleda, povučena, stidljiva i zbunjena“, priseća se 27-godišnja devojka za BBC na srpskom.

O tim porukama nije govorila nikome.

„Ni roditeljima, ni nastavnicima. Mislila sam da ću da istrpim dok ne završim školu“, kaže Milica.

Njeno iskustvo jedan je od primera digitalnog nasilja u koje spadaju uvrede, pretnje, ucene, seksualno nasilje, uporno kontaktiranje, kontrolu partnera, objavljivanje privatnih fotografija bez pristanka ili stvaranje lažnog intimnog sadržaja pomoću veštačke inteligencije (AI).

Svaka osma devojka u Srbiji uzrasta od 16 do 29 godina dobila je pretnje ili ucene na internetu, dok se čak 60 odsto žrtava ne obraća policiji, pokazuje najnovije istraživanje Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).

Iza uznemiravanja često stoje bivši partneri, poznanici ili vršnjaci, a strah od posledica i nepoverenje u institucije dodatno otežavaju prijavljivanje nasilja, ukazuju istraživači.

Iako se odvija u digitalnom prostoru, posledice takvog nasilja često se osećaju i van interneta.

Čak 89 odsto ispitanica koje su bile izložene digitalnom nasilju, kažu da je značajno uticalo na njihov život.

Neke su promenile ponašanje na društvenim mrežama, a druge ugasile naloge.

Za razliku od pojedinih evropskih država koje su uvele posebna krivična dela za određene oblike digitalnog nasilja, pravni sistem Srbije ga ne poznaje jedinstveno krivično delo.

„Krivični zakonik Srbije prepoznaje niz dela u digitalnom prostoru, iako nisu posebno definisana kao digitalno nasilje. Na primer, ugrožavanje sigurnosti, pretnje, uvrede ili druga krivična dela putem društvenih mreža, poruka ili komentara“, objašnjava advokatk Jelena Drndarević za BBC na srpskom.

Problem postoji kod neovlašćenog deljenja intimnih fotografija i snimaka.

„Takvo ponašanje trenutno nije posebno prepoznato kao zasebno krivično delo“, dodaje.

‘Bolno i teško’

Posledice digitalnog nasilja ne završavaju se kada se ekran ugasi.

Dok je bila srednjoškolka, Milica je odlazila kod psihologa zbog čestih napada panike.

„Kad bih pomislila da moram u školu, sledećeg jutra bih počela da se gušim“, priseća se.

Napad panike je iznenadni, intenzivan talas straha ili neprijatnosti.

„Prilično je bolno i teško iskustvo i ne prevazilazi se lako, posebno kad ste tinejdžerka“, kaže MIlica.

Deca i mladi spadaju među najizloženije korisnike digitalnih tehnologija, piše u istraživanju CeSID-a.

Čak 86 odsto dece u Srbiji koristi internet svakodnevno, podaci su platforme „Čuvam te“.

Među decom uzrasta od devet i deset godina taj procenat iznosi 65 odsto, dok gotovo svi tinejdžeri od 15 do 17 godina, njih 98 odsto, internetu pristupaju svakog dana, najčešće preko mobilnih telefona.

Digitalno nasilje može da ostavi ozbiljne posledice po mentalno zdravlje žrtava, pokazuju istraživanja.

Među najčešće zabeleženim posledicama su anksioznost, depresivni simptomi, osećaj stida, narušeno samopouzdanje i povlačenje iz društvenog života.

Jedna od osnovnih karakteristika digitalnog nasilja jeste neograničenost u prostoru i vremenu, ukazuje CeSID.

Poseban izazov je brzina širenja sadržaja.

„Informacije, fotografije ili videozapisi za svega nekoliko minuta mogu da budu dostupni hiljadama ili milionima korisnika.

„Jednom objavljen sadržaj može da bude kopiran, sačuvan, podeljen na drugim platformama“, pišu istraživači.

Kome možete da se obratite za pomoć u Srbiji?

Više od polovine ispitanica, koje su doživele digitalno nasilje, nije preduzelo nijednu meru zaštite.

Digitalno nasilje se najčešće odvija na Instagramu i Facebooku, dok je počinilac u većini slučajeva nepoznat ili korisnik anonimnog profila, piše u istraživanju CeSID-a.

Ono najčešće ostaje u digitalnom prostoru, ali može biti povezano i sa fizičkim nasiljem.

U 88 odsto slučajeva nasilje je ostalo onlajn, dok je u osam predstavljalo nastavak prethodnog fizičkog nasilja, a u četiri odsto postojao je pokušaj da preraste u fizičko uznemiravanje, pokazuje istraživanje.

Podršku i savete možete da dobijete od specijalizovanih nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava na internetu i organizacijama za zaštitu prava dece i žena cuvamte.gov.rs, kao i netpatrola.rs.

Direktno nadležnim državnim institucijama – Odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a Srbije na 011/306-2000 ili Posebnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal RS na mejl vtk@beograd.vtk.jt.rs

Nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece na internetu na broj telefona 19833 koji je besplatan i anoniman.

Izvor: zelenaucionica.com

Zakon o digitalnoj dužnosti brige iz 2026. godine zahtijevao bi od tehnoloških kompanija da proaktivno sprečavaju online štetu, umjesto da reaguju nakon što se ona dogodi.

Prema izjavi objavljenoj na službenoj web stranici ministrice komunikacija Anike Wells, Australci stariji od 16 godina mogli bi birati između algoritamski preporučenog sadržaja kao svog primarnog feeda ili računa koje prate.

Predloženi zakon uspostavio bi minimalne sigurnosne standarde za platforme društvenih mreža, usluge igara, aplikacije i chatbotove s umjetnom inteligencijom.

Platforme bi bile obavezne zaštititi korisnike mlađe od 18 godina od štetnog sadržaja, uključujući materijal koji promoviše poremećaje prehrane, opasne vratolomije, kriminalno ponašanje i neprijateljstvo prema ženama.

Zakon bi ovlastio australijskog komesara za e-sigurnost da ukloni usluge nudećeg prikazivanja zasnovane na vještačkoj inteligenciji i smanji rokove za odgovor na pritužbe na cyber maltretiranje i online zlostavljanje sa 48 na 24 sata.

Kompanije koje krše zahtjeve mogle bi se suočiti s kaznama do 109,2 miliona australijskih dolara (75 miliona američkih dolara ili oko 66,97 miliona eura).

Profesionalni vijesti i zabavni mediji bili bi izuzeti od predloženih odredbi.

“Digitalna dužnost brige je sljedeći korak u našim vodećim svjetskim zakonima o online sigurnosti”, rekla je Wells.

“Postavit će osnovne sigurnosne standarde za digitalne usluge koje koristimo svaki dan, baš kao što smo to učinili za hranu, automobile i dječje igračke”, dodala je.

Zakon je predstavljen u Predstavničkom domu i mora proći oba doma Parlamenta, uključujući Senat, prije nego što postane zakon.

Prijedlog slijedi značajna ograničenja Australije u pristupu društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina, što je dio širih napora Canberre da reguliše digitalne platforme.

Izvor: 6yka.com

“Pristup Unije trebalo bi da omogući maloletnicima da iskoriste ogroman potencijal digitalnih usluga, uz istovremenu zaštitu od zlostavljanja i eksploatacije. Neophodno je ograničiti pristup tehnoloških kompanija našoj deci, a ne obrnuto”, navodi se u dokumentu.

Predlog EU je deo inicijative Zakon EU o deci, koju će u četvrtak predstaviti predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i komesarka EU za tehnološka pitanja Hena Virkunen.

Očekuje se da će Fon der Lajen u sredu, tokom svog govora o stanju Unije, izneti pojedine detalje o predstojećoj politici EU.

Predlog Komisije, koji će obuhvatiti i platforme za video-igre, predviđa postepen pristup različitim uslugama u zavisnosti od uzrasta, dok ce obaveze koje će biti nametnute kompanijama zavisiti od vrste usluge i uzrasta dece.

Prema dokumentu, kompanije će morati da plaćaju naknadu za nadzor kako bi se finansiralo sprovođenje propisa i nadzor od strane regulatornih tela.

Prema ovom predlogu, deca starija od 15 godina moći će sama da otvaraju naloge, dok deca uzrasta od 13 i 14 godina mogu zatražiti od roditelja da im otvore uvodne naloge za društvene mreže i platforme za deljenje video-sadržaja, uz roditeljski nadzor, ograničeno pravo na kontakte i stroga vremenska ograničenja.

Nalozima dece uzrasta od tri do 12 godina u potpunosti će upravljati roditelji i oni će biti namenjeni isključivo uslugama koje su prilagođene deci i koje ispunjavaju stroge bezbednosne standarde, navodi se u dokumentu.

Deca mlađa od tri godine ne bi imala pristup ovim uslugama.

Komisija će u narednim mesecima morati da usaglasi nacrt sa zemljama EU i Evropskim parlamentom, pre nego što on postane zakon.

Blic

Identifikovanje potencijalnih rizika po mentalno zdravlje mladih

Premijer Estonije Kristen Michal zadao je nacionalnim stručnjacima zadatak da pronađu načine za smanjenje negativnog uticaja društvenih medija i okruženja na mentalno zdravlje mladih, dok zemlje u Evropi pojačavaju kontrolu pristupa društvenim  medijima.

Savetni odbor od 10 stručnjaka, od potpredsednika Estonskog nacionalnog saveta za mlade do neuronaučnika i kliničkog psihologa, ima rok do sledeće godine da iznese predloge i preporuke za državu, roditelje i mlade ljude u vezi sa društvenim medijima i okruženjima za video igre. Cilj je da se razviju rešenja koja prepoznaju važnu ulogu koju digitalna okruženja igraju u svakodnevnom životu mladih, a istovremeno se bave i smanjenjem  rizika u vezi sa njihovom upotrebom.

Rad će se fokusirati na identifikovanje potencijalnih rizika po mentalno zdravlje mladih, sprečavanje problematične upotrebe digitalnih tehnologija, podizanje svesti među decom i roditeljima i istraživanje načina za stvaranje bezbednijeg digitalnog okruženja koje bolje štiti prava, zdravlje i blagostanje mladih.

Estonija smatra da je važnije od zabrana – pronaći rešenja

– Anksioznost i problemi mentalnog zdravlja među mladima su ozbiljna i rastuća zabrinutost – izjavio je tim povodom premijer Estonije.

Nekoliko zemalja je uvelo ili razmatra ograničenja na društvenim mrežama za mlade, uključujući Belgiju (Flandriju), Bugarsku, Dansku, Španiju i druge zemlje Evropske unije.

Premijer Michal smatra da je „važnije od zabrana pronaći rešenja koja bi zapravo pomogla mladima“.

– Zato sam sazvao savetodavni odbor koji se sastoji od vodećih estonskih stručnjaka kako bi pronašli efikasne načine za smanjenje negativnih efekata društvenih mreža u saradnji sa istraživačima, stručnjacima za omladinski rad i predstavnicima mladih – rekao je Michal.

Sve veća zabrinutost zbog problematične upotrebe digitalnih tehnologija

Nedavna istraživanja u Estoniji ukazuju na rastuću zabrinutost zbog iskustava mladih ljudi na mreži. Prema studiji University of Tartu „Deca EU na mreži Estonija“ iz 2025. godine, učenici se sve više susreću sa uznemirujućim onlajn sadržajem, seksualno eksplicitnim porukama i prekomernom upotrebom interneta. Istraživanje je takođe pronašlo vezu između mentalnog blagostanja dece, onlajn maltretiranja i izloženosti štetnom sadržaju.

Podaci iz studije Nacionalnog instituta za razvoj zdravlja „Zdravstveno ponašanje kod dece školskog uzrasta“ takođe ukazuju na povećanje problematične upotrebe digitalnih tehnologija. U 2022. godini, 8 odsto dece uzrasta od 11 do 15 godina prijavilo je simptome koji imaju veze sa zavisnošću od društvenih medija, što je porast u odnosu na 2018. godinu. Taj broj je bio 10 procenata među devojčicama i 7 odsto među dečacima, pri čemu su devojčice od 13 godina identifikovane kao posebno ranjiva grupa.

Instagram i Fejsbuk „zaključavaće decu” u ponoć

Studija je pokazala da 63 odsto devojčica i 47 procenata dečaka provodi najmanje dva sata dnevno na društvenim mrežama, a korišćenje raste sa godinama. Duže korišćenje elektronskih medija za komunikaciju ima veze sa nižim zadovoljstvom životom, kraćim snom, lošijim akademskim uspehom i češćim depresivnim epizodama.

Došlo je do sve većeg globalnog pokreta usmerenog na kontrolu korišćenja društvenih medija kod mladih. Tek prošle nedelje, kompanija Meta objavila je nova ograničenja na svojim platformama: Metin Instagram i Fejsbuk uskoro će zaključati decu u ponoć i ograničiti njihovo skrolovanje na dva sata dnevno, što je deo sporazuma vrednog 18 milijardi dolara (15,4 milijarde evra) sa 48 američkih država.

Izvor: eklinika.telegraf.rs

Kako izgraditi zdrave digitalne navike

Zajedno s djecom osmislite obiteljski plan korištenja medija koji uspostavlja ravnotežu između vremena pred ekranom i aktivnosti bez tehnologije. Jasno se dogovorite koja je uloga uređaja u vašim životima i redovito odvajajte vrijeme za zajedničke aktivnosti bez njih.

Vrijeme bez ekrana

Odredite vrijeme i prostore u kući bez ekrana, poput obroka ili spavaće sobe. Koristite opciju “ne ometaj” na telefonima kad želite vrijeme bez digitalnog ometanja. Mlađoj djeci pomažu dosljedne rutine i vremenska ograničenja, a ugrađeni mjerači vremena mogu im olakšati prekid aktivnosti kad dogovoreno vrijeme istekne.

Otvorena komunikacija

Redovito kao obitelj razgovarajte o svojim aktivnostima na internetu. Podijelite što ste novo naučili, što vas je zabavilo, ali i s kojim ste se poteškoćama susreli. Takvi razgovori potiču otvorenu komunikaciju o temi koja može biti zahtjevna.

Potaknite otvorene i redovite razgovore o društvenim mrežama, čak i s najmlađom djecom. Ne morate biti stručnjak za svaku platformu da biste vodili kvalitetan dijalog. Postavljajte pitanja poput: “Što ti se sviđa na društvenim mrežama?”, “Kako se osjećaš dok ih koristiš?”, “Jesi li vidio nešto što te uznemirilo?” ili “Što misliš o načinu na koji ih ja koristim?”.

Povjerenje

Dajte djeci do znanja da vam se mogu obratiti u vezi sa svojim online iskustvima bez straha, čak i ako osjećaju sram ili zabrinutost. Poručite im da ste tu kako biste im pomogli s izazovima, jer se u digitalnom svijetu svi zajedno snalazimo i učimo.

Pomozite djeci da nauče razlikovati stvaran sadržaj od montiranog. Naučite ih kako prepoznati oglase i neprimjerene objave te kada su influenceri autentični, a kada se ponašaju neprirodno samo radi privlačenja pažnje.

Povezanost medija i osjećaja

Razgovarajte o tome kako su mediji i emocije povezani. Ponekad posežemo za društvenim mrežama kad smo pod stresom ili kad želimo podijeliti sreću, a istovremeno sadržaj koji vidimo utječe na naše osjećaje. Važno je da i djeca i roditelji osvijeste tu vezu.

Vlastite navike

Budite primjer kakav želite da vaša djeca slijede. Djeca više uče iz onoga što vide nego iz onoga što im govorimo. Ako želimo da odgovorno koriste mobitele i društvene mreže, važno je da i sami pokazujemo zdrave navike – kada odložiti mobitel, kako biti prisutan u razgovoru i kako koristiti tehnologiju na promišljen način. Vaš primjer često je najjača lekcija.

Poboljšajte online iskustvo cijele obitelji. Birajte kvalitetan sadržaj koji ćete pratiti zajedno. Jednako tako, potaknite djecu da nauče samostalno procijeniti kada neki sadržaj ne zaslužuje njihovo vrijeme ili pažnju.

Razgovarajte o pravilima

Kada dijete ili tinejdžer otvori novi profil na društvenoj mreži, zajedno pregledajte roditeljske kontrole i postavke privatnosti te ih podesite na najvišu razinu sigurnosti.

Razgovarajte o pravilima: s kime smiju komunicirati, kako prijaviti problematične objave i je li dopuštena kupovina unutar aplikacija. Upoznajte se s platformom tako što ćete čitati o njoj ili zamolite dijete da vam pokaže kako funkcionira.

Osjećaj odgovornosti

Prije svega, obratite pozornost na promjene u djetetovu ponašanju. Ako se sve više povlači iz druženja, gubi interes za hobije ili često dolazi do sukoba oko korištenja mobitela, to može biti znak da digitalni sadržaji zauzimaju prevelik dio njegove svakodnevice.

Bez obzira na dob, korištenje društvenih mreža, mobitela ili videoigara postaje problem kada počinje narušavati san, tjelesnu aktivnost, školske obveze, prehranu ili vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima.

Jednako je važno dobro promisliti prije nego što djetetu kupite prvi pametni telefon. Ne postoji univerzalna dob u kojoj je to prava odluka – važnije je procijeniti djetetovu zrelost, osjećaj odgovornosti i dosadašnje navike u korištenju tehnologije.

Pametni telefon nije samo sredstvo komunikacije, već i pristup društvenim mrežama i velikoj količini sadržaja, zbog čega je važno da dijete bude spremno na odgovorno i sigurno korištenje.

Index

Tužba je podnesena u četvrtak pred Višim sudom savezne države Delaware i najnovija je u nizu postupaka protiv velikih tehnoloških kompanija zbog navodno zaraznog i opasnog dizajna društvenih mreža.

Postupak je pokrenut u ime porodica iz Teksasa, Sjeverne Karoline, Minnesote i Tennesseeja, čija su djeca umrla u periodu od 14 mjeseci, od jula 2024. do septembra 2025. godine.

“Social Media Victims Law Center” zastupa porodice, a osnivač i advokat Matthew Bergman rekao je da je “posebno upečatljivo” to što su djeca u ovom slučaju umrla “mnogo nakon” što su slične tužbe već bile podnesene.

“Ove platforme i dalje ubijaju djecu, uprkos frazama njihovih izvršnih direktora”, naveo je.

U tužbi se navodi da su svi tinejdžeri nakon višegodišnjeg korištenja platformi imali probleme poput ovisnosti o društvenim mrežama, teškog nedostatka sna, depresije, anksioznosti i suicidalnih misli. Livi Castro umrla je sa 13 godina, Riv Kelleher sa 14, Nathaniel Chambers sa 17, a Dawson Holden sa 18 godina.

Direktorica The Tech Oversight Projecta Sacha Haworth saopćila je da roditelji, aktivisti i zviždači godinama upozoravaju zakonodavce, ali da je politička reakcija spora.

“Dok je Kongres odugovlačio, još djece je umrlo”, navela je.

Istovremeno, Meta, YouTube, TikTok i Snap već se suočavaju s nizom saveznih i državnih tužbi zbog štete nanesene maloljetnicima.

Meta je ove sedmice na suđenju u Tennesseeju, dok je u augustu čeka i federalni postupak u Oaklandu u Kaliforniji. Kompanija je ranije ove sedmice saopćila da je u drugom kvartalu imala 2,4 milijarde dolara pravnih troškova, što je doprinijelo padu profita od 14 posto.

Klix

Roditelji su danas uglavnom podeljeni u dve grupe – one koji rado dele porodične trenutke na internetu i one koji privatnost svoje dece čuvaju po svaku cenu. Dok jedni bez razmišljanja objavljuju fotografije sa letovanja ili prvog dana škole, drugi paze da se lice njihovog deteta nigde ne pojavi.

Problem često nastaje kada bake i deke ne dele isto mišljenje i objave fotografije uprkos molbi roditelja da to ne rade, piše Scary Mommy.

Sve češća tema porodičnih rasprava

Poslednjih godina ova tema se sve češće pojavljuje na internet forumima i društvenim mrežama. Roditelji traže savete kako da razgovaraju sa članovima porodice koji ne poštuju njihovu odluku o privatnosti dece.

Na Redditu se mogu pronaći brojne objave sa pitanjima poput: “Kako da kažem svekru i svekrvi da obrišu fotografiju moje bebe?”, “Da li preterujem zato što sam tražio da uklone fotografije?” ili “Probudio sam se i na Fejsbuku ugledao fotografiju svog deteta.”

Zajedničko većini tih priča jeste to da su roditelji unapred jasno rekli kako ne žele da se fotografije njihove dece objavljuju na internetu. Uprkos tome, slike bi se ipak pojavile na Fejsbuku ili drugim društvenim mrežama.

Kada bi zatražili da se objava ukloni, često bi usledile uvređene ili pasivno-agresivne reakcije.

“U redu, obrisaćemo ih i više ništa nećemo objavljivati.”

“Svi drugi smeju da pokazuju svoje unuke, samo ja ne smem.”

U komentarima ispod ovakvih objava najčešće se ponavlja jedan savet – roditelji treba jasno da postave granice i da ih se dosledno pridržavaju.

Mnogi smatraju da odluku o tome da li će se fotografije dece objavljivati na internetu treba da donose isključivo roditelji, a ne bake, deke ili drugi članovi porodice.

Roditeljima se najčešće savetuje otvoren razgovor u kojem će jasno objasniti zašto ne žele da fotografije njihove dece završe na društvenim mrežama.

Ako ni nakon toga dogovor ne bude ispoštovan, neki odlučuju da prestanu da šalju fotografije članovima porodice ili ih zamole da više ne fotografišu decu.

Drugi pokušavaju da objasne razloge svoje odluke razgovorom o zaštiti privatnosti na internetu. Kao argument navode mogućnost zloupotrebe fotografija, činjenicu da se jednom objavljena slika može nekontrolisano širiti internetom, kao i sve češće rasprave o korišćenju fotografija dece u alatima veštačke inteligencije.

Roditelji imaju poslednju reč

Zaključak je prilično jasan – ako roditelji ne žele da se fotografije njihove dece objavljuju na društvenim mrežama, bake i deke trebalo bi da poštuju njihovu odluku.

Kao i kod svih drugih važnih pitanja vezanih za vaspitanje i privatnost dece, poslednju reč imaju roditelji. U zdravim porodičnim odnosima sasvim je normalno razgovarati o različitim stavovima, ali kada se jednom postave granice, njihovo poštovanje trebalo bi da bude zajednički interes svih članova porodice.

Ona

To znači da bi aplikacije poput Instagrama, TikToka i Jutjuba bile automatski nedostupne između ponoći i šest ujutru.

Vlada takođe želi da se funkcije osmišljene da zadrže pažnju korisnika, poput automatske reprodukcije i beskonačnog skrolovanja – isključe.

„Mislim da nije dovoljno ponuditi opciju koju možete isključiti. To je malo kao da sedamnaestogodišnjaku date flašu alkohola, a zatim je samo pomerite van njegovog domašaja – on će je jednostavno uzeti nazad.

„Volela bih da su mogli da uvedu mnogo strože i odlučnije mere“, rekla je ona za emisiju Today na BBC Radiju 4.

Novi planovi usledili su posle najave u junu da će mlađima od 16 godina u Velikoj Britaniji biti potpuno zabranjen pristup određenom broju platformi.

Ove mere dodatno doprinose složenom i potencijalno zbunjujućem skupu pravila i postupaka koje uvode vlada i tehnološke kompanije kako bi zaštitile mlade na internetu.

Među njima su opcione roditeljske kontrole nad uređajima dece, kao i verzije popularnih sajtova namenjene isključivo mladima, poput Jutjuba.

Iz Mete, kompanije u čijem su vlasništvu Fejsbuk, Instagram i Vocap, ranije su saopštili da bi proveru uzrasta trebalo da sprovode sami proizvođači uređaja, a ne da celokupna odgovornost bude na platformama.

Nadležni u Eplu su nedavno uveli takozvanu proveru uzrasta na nivou uređaja, što znači da će korisnici ajfona i ajpeda sa najnovijom verzijom operativnog sistema morati da potvrde sopstvene godine.

Biban Kidron, koja se dugo zalaže za to da mere bezbednosti i provere uzrasta budu ugrađene na nivou uređaja, a ne pojedinačnih aplikacija, kritikovala je pristup Vlade.

U razgovoru za BBC Breakfast rekla je da cilj ne bi trebalo da bude „zabrana tehnologije deci“, već „sprečavanje tehnologije da deci stavlja štetne proizvode u ruke“.

Rekao je u emisiji Breakfast na BBC One da kombinacija noćnog ograničenja i ukidanja funkcija poput automatske reprodukcije znači da će „Britanija već biti najstrože regulisano mesto na svetu kada je reč o tehnološkim kompanijama“.

U ranijem saopštenju, ministarka za tehnologiju Liz Kendal rekla je da će mere biti „ključne u pomaganju mladima da dovoljno spavaju, da se usredsrede na školu i fakultet, kao i da provode kvalitetnije vreme sa porodicom i prijateljima – što je sve od suštinskog značaja za izgradnju srećnog, zdravog i ispunjenog života odraslih“.

Lora Trot, portparolka Konzervativne stranke za obrazovanje opisala je planove kao „pravu zbrku”.

„Ili smatraju da šesnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci treba da koriste društvene mreže, ili ne smatraju.

„Ali ograničenja koja mogu jednostavno da isključe neće imati nikakav efekat“, rekla je ona.

Vlada je najavila dodatne mere za bezbednije korišćenje četbotova sa veštačkom inteligencijom među decom, poput obaveze pružalaca usluga da uvedu redovne pauze za mlađe od 18 godina.

Vlada planira da nove predloge iznese pred Parlament do kraja 2026. godine, sa ciljem da stupe na snagu zajedno sa zabranom korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, koja bi trebalo da počne na proleće naredne godine.

Ipak, pojedine organizacije za zaštitu dece i stručnjaci dovode u pitanje delotvornost ili opravdanost uvođenja ponoćnog ograničenja za starije tinejdžere u Velikoj Britaniji.

„Iako pozdravljamo ove mere za starije tinejdžere, najnoviji potez je još jedan u nizu najava, a ne sveobuhvatan plan za bezbednost dece koji je neophodan“, rekao je Endi Barouz, izvršni direktor fondacije Moli Rouz.

Dodao je da premijer Kir Starmer „napušta funkciju pošto je najavio zabranu društvenih mreža bez jasnog plana“, dok će njegov mogući naslednik Endi Barnam „naslediti niz propuštenih prilika“.

Profesorka Sonja Livingston, stručnjakinja za digitalna prava dece na Londonskoj školi ekonomije, rekla je da bi noćno ograničenje moglo da naškodi ranjivoj deci tako što bi im ograničilo pristup društvenim mrežama u trenucima kada bi im one mogle biti najpotrebnije.

„Ako je reč o ograničenju koje sprečava kompanije da noću bude korisnike obaveštenjem, onda ga svakako treba uvesti“, rekla je profesorka Livingston za BBC.

„Ali ako je reč o ograničenju koje detetu kome su potrebnaipodrška, pomoć ili uteha onemogućava da usred noći kontaktira ljude ili službe kojima veruje, mislim da bi to potencijalno moglo biti veoma štetno”, dodaje.

Komesarka za decu Engleske, Rejčel de Suza, rekla je da se mladi moraju slušati.

„Oni ne žele zabranu, ali žele zaštitu od funkcija koje stvaraju zavisnost, poput beskonačnog skrolovanja”, kaže de Suza.

Dodala je da želi više da zna o tome kako će se politike, poput noćnog ograničenja, sprovoditi.

Analitičar društvenih mreža Met Navara rekao je da ova mera „nije pravi policijski sat“, već samo „poruka u podešavanjima koju korisnici mogu lako da ignorišu“.

Dodao je da vlada ovo predstavlja kao vodeći model zaštite na internetu, ali da bez ograničenja za VPN usluge tinejdžeri i dalje mogu lako da zaobiđu pravila.

Oslobođenje

Kada joj je tadašnji suprug neprimjereno dobacio kako je mijenjanje pelena “ženski posao”, Anni Kim isprva je mislila da se šali. No, to je bio samo početak priče, a ona danas vjeruje da je njezin suprug već tada bio duboko pod utjecajem manosfere.

Prije pet godina, 33-godišnja Kim radila je duge smjene kao medicinska sestra tijekom pandemije covida-19 i financijski podupirala supruga tijekom njegove liječničke specijalizacije u Los Angelesu. No, kako je ona imala sve više posla, tvrdi da su se gomilali njegovi mizogini komentari o njezinu izgledu, o tome da je ženama mjesto u kuhinji te kako bi ona trebala biti sretna što je s njim.

“Bila je to golema promjena u njegovu karakteru”, rekla je Kim za The Post. “Sjećam se da sam pomislila: ‘Više te uopće ne prepoznajem’.”

Kim vjeruje da je navodna promjena u ponašanju njezina bivšeg supruga proizašla iz razdoblja neizvjesnosti u karijeri i konzumiranja podcasta usmjerenih na mušku publiku, kao što je  “The Joe Rogan Experience”.

Tvrdi da je u to vrijeme počeo i puno više ulagati u svoj izgled – kupovao je setove za njegu, radio frizuru, pazio na prehranu i počeo trčati. Na kraju je veza došla do točke s koje nema povratka i nakon samo dvije godine braka, Kim je zatražila razvod. Tvrdi da joj je on na to pokroviteljski rekao: “Ja sam bijeli kirurg, zar ćeš me doista napustiti?”

“Htio je ženu koja će se brinuti o njemu”, rekla je Kim. “Govorio bi mi stvari poput ‘Trebala bi kuhati, ne razumijem zašto naručuješ dostavu’. A ja sam bila, onako, iscrpljena do krajnjih granica. Htio je kućanicu iz pedesetih ili šezdesetih, a ja sam radila puno radno vrijeme i uzdržavala ga.” The Post je kontaktirao Kiminog bivšeg supruga za komentar, no on je tek poručio da joj želi sreću u daljnjem životu.

Uspon manosfere

Iskustva poput onog Anni Kim postala su sve učestalija posljednjih godina, s osjetnim porastom u zadnjih 12 do 18 mjeseci, tvrdi odvjetnik James Sexton iz New Yorka.

Mnogi za to krive rastući utjecaj “manosfere”, mreže influencera, podcasta i internetskih zajednica koje promiču muškost, mizoginiju i zastarjele ideje o rodnim ulogama.  Britanski novinar Louis Theroux za Netflix je nedavno snimio dokumentarni film o manosferi u kojem je intervjuirao neke od najvećih predstavnika te ideologije.

Kontroverzni, samoprozvani politički influenceri poput Sneaka, kritiziranog zbog duboko uvredljivih i antisemitskih stavova, dopiru do milijuna muških gledatelja sadržajem koji se često predstavlja kao satira, ali je prvenstveno usmjeren na mušku dominaciju i status.

Drugi, poput Myrona Gainesa, suvoditelja popularnog podcasta za “samopoboljšanje” muškaraca “Fresh&Fit” s više od 1.5 milijuna pretplatnika na YouTubeu, promiču ideologiju “alfa mužjaka”, često kroz sukobe sa ženskim gošćama.

Ciljajući nesigurne muškarce, influencer i streamer Clavicular, poznat po trendu “looksmaxxing”, također je izgradio vojsku od gotovo 600.000 pratitelja na Instagramu promovirajući ekstremne, često opasne metode za poboljšanje fizičkog izgleda i samopouzdanja.

Savršena oluja za nesigurne muškarce

Odvjetnik Sexton objašnjava da ova sveprisutna internetska “šuma ljudi”, u kombinaciji s algoritmima, čini muškarce koji konzumiraju takve sadržaje “iznimno samouvjerenima” u svoja uvjerenja, što John Puls, terapeut koji radi s muškarcima i parovima, opisuje kao “savršenu oluju”. Puls kaže da kombinacija krhkog identiteta i društvene izolacije olakšava muškarcima da upadnu u tu zamku.

“Nemaju potpuno izgrađen osjećaj o tome tko su pa utjehu i olakšanje pronalaze u manosferi, jer im ona nudi objašnjenje zašto se tako osjećaju i daje im krivca”, objasnio je. Iako se sadržaj razlikuje po ekstremnosti, učinak je često isti. Promjena se, kažu odvjetnici, ne događa preko noći.

“Nitko ne kaže: ‘Potpao sam pod utjecaj manosfere'”, istaknuo je Sexton. “Umjesto toga, svojim suprugama govore: ‘Želim da me se poštuje’ ili ‘Više ne dijelimo iste vrijednosti’.” Terapeuti u svojim praksama primjećuju da takvi muškarci traže veze s tradicionalnijim rodnim ulogama. “Daju prednost partnerici koja je kod kuće i kojoj karijera nije na prvom mjestu”, rekao je odvjetnik za razvode Ankit Kapoor.

U nekim slučajevima, taj je pomak potaknut nesigurnošću. Kada karijera supruge nadmaši karijeru supruga, neki muškarci upadaju u cikluse ogorčenosti, rekla je odvjetnica za bračno pravo Ali Fishbein. To ih navodi da požele “nekoga tko je tradicionalniji, nekoga mlađeg, tko će im dopustiti da budu alfa mužjak”, objasnila je.

“Izgubio je dodir sa stvarnošću”

Rachel (40), koja je zatražila da se umjesto njezinog imena koristi pseudonim jer je usred razvoda od svog “alfa” muža, rekla je da je on jednostavno “izgubio dodir sa stvarnošću”. Tvrdi da je njezin uskoro bivši suprug provodio “sate i sate skrolajući po ‘reelsima'” i upuštajući se u internetske svađe.

On je potvrdio da je to činio, ali kao rezultat depresije i bijega od problema u braku. Vlasnica agencije za društvene medije rekla je da je njezin partner neprestano tražio potvrdu kroz komentare i lajkove, dok je njegovo ponašanje prema njoj postajalo agresivnije i nasilnije. Njezin bivši, međutim, poriče te optužbe, navodeći da je sukoba bilo s obje strane.

“Bio je nevjerojatno kontrolirajući. Nisam smjela u kuhinju. Navodno nisam znala ni rublje oprati kako treba… Ali on nikad nije oprao suđe. Na dan kad se iselio, ostavio me u potpunom kaosu jer je po kući imao 18 nedovršenih projekata”, tvrdi Rachel.

Pregledane tekstualne poruke također ukazuju da je to bila tema razgovora između para. “Umjesto da se suoče sami sa sobom i potraže stručnu pomoć, ti se muškarci okreću internetskim platformama i misle: ‘Ne, ja sam u pravu… Ove žene su u krivu’.”

@wolfiejesse “Stings huh.. ” is sending me #louistheroux #insidethemanosphere #netflix ♬ original sound – gorjess

“Nisam prokleto ulaganje, ja sam partnerica”

Druga 34-godišnja poduzetnica, koja je zatražila anonimnost zbog pravne bitke koja je u tijeku, to je iskusila iz prve ruke. Sa suprugom je bila desetljeće, od toga šest godina u braku, a njihovu vezu opisala je kao ispunjenu s više ljubavi nego što je ikada doživjela.

No, u lipnju prošle godine, prisjeća se, njezin je suprug počeo preispitivati svoj identitet i životne želje. “Mislim da tijekom velikog dijela naše veze zapravo nije poznavao samog sebe”, pretpostavila je.

Kao osoba koja se i sama bavila osobnim razvojem, podržavala je potrebu svog bivšeg da istraži sebe, ali problem je bio u izvorima gdje je tražio odgovore. Prisjeća se da je navodno često slušao Roganov podcast i upijao konzervativni sadržaj na Twitteru.

Nakon što joj je rekao da ide na tradicionalnu terapiju, tvrdi da je kasnije otkrila da je zapravo potrošio tisuće dolara na influencere koji su se predstavljali kao terapeuti za veze, a zapravo su učili muškarce kako povećati svoju “vrijednost”. Ti su “terapeuti” promovirali ideologije alfa mužjaka i predstavljali veze u terminima statusa i povrata ulaganja.

“Taj sadržaj za ‘muškarce visoke vrijednosti’ muškarcima u krizi identiteta nudi izlaz, umjesto da se suoče sami sa sobom”, rekla je. Tijekom tog vremena, prisjeća se kako je preoblikovao svoj imidž – tvrdio je da trenira za utrke i tražio savjete za mršavljenje od ChatGPT-ja. “Postao je opsjednut time što muškarca čini privlačnim, sastavom lica i onime što ti ne podiže vrijednost”, objasnila je.

Poduzetnica je također tvrdila da se njezin bivši suprug upleo u statusne simbole te je trošio goleme svote na luksuzne automobile i putovanja u inozemstvo, u potrazi za verzijom uspjeha koja se sve više činila odvojenom od njihovog zajedničkog života. Kao novopečeni libertarijanac, zagovarao je individualnu slobodu i ograničenu državnu intervenciju te je inzistirao na raskidu njihove pravne veze. Ipak, želio je održati neku vrstu odnosa s njom.

“Od žene u koju je bio zaljubljen postala sam netko koga je promatrao kroz prizmu onoga što su cijenili ti njegovi ‘terapeuti'”, rekla je. “Vjerujem u pravu ljubav i to se ne može kvantificirati. Nema cijene za to”, dodala je. “Što je u konačnici i razlog zašto više nisam mogla biti s njim. Nisam prokleto ulaganje, ja sam partnerica.”

Najteži dio za 34-godišnjakinju nije bio sam kraj braka, već pokušaj da shvati kako je “sustav” promijenio osobu u koju se zaljubila. No, umjesto da bude ljuta na njega, rekla je da je tužna zbog načina na koji polarizirajuće poruke “manosfere” mogu razoriti veze. “On je vrlo inteligentan”, rekla je. “Mislim da će s vremenom shvatiti što mu se dogodilo.” Ali za nju, šteta je već učinjena.

Izvor: index.hr

„Ovo nije nešto što radim olako i neću predstavljati kao odluku bez posljedica, kao da društvene mreže nisu donijele nikakve koristi mladima, jer je to očigledno netačno. Ali vlast se uvijek svodi na donošenje izbora i meni je jasno da je potpuna zabrana pravi izbor“, rekao je Starmer.

Kao otac dvoje djece, premijer je rekao da poznaje „strahove koje svi osjećamo“ kada je riječ o društvenim mrežama i da je oduvijek želio samo jedno za svoju djecu – „da budu srećna i bezbjedna“.

„Ali sada postavljam pitanje: da li zaista vjerujemo da društvene mreže stvaraju srećno okruženje za našu djecu? Da li zaista vjerujemo da je to mjesto na kojem mogu da se osjećaju bezbjedno? Mislim da na ta pitanja ne moram ni da odgovaram, zar ne? Svaki roditelj to može da vidi svojim očima“, rekao je Starmer.

Djeca nesrećna

On je ocijenio da „društvene mreže čine djecu nesrećnom“.

„Olakšavaju nasilnicima da ih maltretiraju i zlostavljaju, a moguće je da štete i njihovom mentalnom zdravlju. Izlažu ih opasnom sadržaju jer upravo takav sadržaj privlači pažnju. Sve je osmišljeno tako da stvara zavisnost“, rekao je britanski premijer.

Aplikacije sprečavaju djecu da rade domaći

Starmer smatra da aplikacije sprečavaju djecu da rade domaće zadatke, čitaju, viđaju se sa prijateljima i odlaze na spavanje u odgovarajuće vrijeme, što na kraju šteti njihovom razvoju.

„Saosjećam sa ovom generacijom. Razmišljam o svom djetinjstvu. I da, rane sedamdesete nisu uvijek bile bajka, ali nismo morali da se suočavamo ni sa čim sličnim ovome – tehnologijom koja zadire u svaki kutak života“, rekao je on.

Starmer je potom poručio da vjeruje kako će roditelji podržati ovu mjeru.

„Nisam spreman na kompromis kada je riječ o bezbjednosti i sreći naše djece i zato ova zabrana mora da se dogodi i zato će se dogoditi“, naveo je.

Priznao je da neće biti lako suprotstaviti se kompanijama koje upravljaju društvenim mrežama, da će biti teško donijeti zakone i sprovoditi ovu zabranu, ali je obećao da će nastaviti tim putem.

Britanski premijer je takođe rekao da će proizvodi koji nisu obuhvaćeni ovom opštom zabranom, poput gejming platformi, morati da spriječe djecu da komuniciraju sa nepoznatim osobama.

Dodao je da će neka djeca sigurno pronaći način da zaobiđu zabranu, ali je istakao da ljudi zaobilaze i druge zakone, što nije razlog da se od njih odustane.

„To će našu djecu učiniti srećnijom. Daćemo im više vremena, više sigurnosti, više slobode da odrastaju i više prilika. A to je, na kraju krajeva, ono čemu ova vlada teži“, poručio je Starmer.

Nezavisne