Prema studiji objavljenoj u časopisu Science, populacije ajkula i dalje su pod ozbiljnom prijetnjom. Broj ubijenih ajkula na godišnjem nivou i dalje raste, iako su zaštitne mjere protiv takozvanog peraja, odnosno brutalnog odsijecanja peraja morskih pasa na otvorenom moru, povećane više od deset puta od 2012. do 2017. godine.

Prema studiji koju je proveo međunarodni tim istraživača sa univerziteta Dalhousie i Santa Barbara i organizacije za zaštitu prirode “The Nature Conservancy”, više od 80 miliona ajkula sada ugine svake godine. To odgovara više od 9.000 mrtvih ajkula na sat.
Međutim, broj neprijavljenih slučajeva je znatno veći.

Studija kao jedan od razloga navodi povećanu potražnju za mesom ajkule. Ovo je također promijenilo praksu ribolova, objašnjava glavni autor Boris Worm, profesor biologije na Univerzitetu Dalhousie u Novoj Škotskoj, Kanada:

“Ajkule se sada izvode na obalu cijele s brodova i koriste. Ovo takođe stvara nova tržišta za meso ajkule, hrskavicu ajkule i razvijena nafta”. Ovo dodatno povećava lov na populacije ajkula.
Savezna vlada želi smanjiti nekoliko miliona dolara za zaštitu mora i ribarstvo i retroaktivno promijeniti zakonske zahtjeve.

“Primjećujemo tendenciju da se ajkule sve više hvataju u obalnim područjima. Posebno u područjima gdje rastu mlade životinje: rasadnicima”, kaže Worm. Studija pokazuje: 95 posto aktivnosti lova na ajkule odvija se u ovim obalnim područjima. To ne samo da ima direktan utjecaj na sadašnju populaciju već ima i dugoročne posljedice, kako objašnjava stručnjakinja za ribolov Iris Ziegler iz organizacije za zaštitu vrsta Sharkproject:

“Onog trenutka kada uhvatimo mlade, brišemo sljedeću generaciju morskih pasa. Prijetnja koja je opasna i prije nego što vrsta nestane. Ako je vrsta ozbiljno desetkovana unutar ekosistema, ona gubi sposobnost da ispuni svoju ekološki važnu ulogu. Na vrhu lanca ishrane, ajkule, naprimjer, doprinose zdravoj populaciji svog plijena.
“Ako ajkule nestanu, umrijet će i ekosistem”, naglašava stručnjak.

Milijarder je na Instagramu u utorak otkrio da se usredotočio na razvoj najkvalitetnije govedine na svijetu. Takođe je napisao da se stoka hrani posebnom hranom koja se sastoji od mljevene makadamije i – piva. Ova će prehrana, kaže, omogućiti kravama da daju zdravo, hranjivo meso.

Zuckerberg je takođe otkrio da mu njegove dvije kćeri August i Maxima pomažu saditi drveće i tako pridonose uzgoju stoke. Dodao je da je ovo za njega ‘najukusniji projekt do sada‘.

– Počeo sam uzgajati stoku na ranču Ko‘olau na Kauaiju, a moj cilj je stvoriti neku od najkvalitetnijih govedina na svijetu. Goveda su wagyu i angus, i odrastat će jedući brašno od makadamije i pijući pivo koje uzgajamo i proizvodimo ovdje na ranču. Želimo da cijeli proces bude lokalan i vertikalno integriran. Svaka krava pojede pet do deset hiljada funti hrane svake godine, tako da je to puno hektara stabala makadamije. Moje kćeri pomažu saditi to drveće i brinu se o našim različitim životinjama. Još smo na početku putovanja i zabavno je poboljšavati ga svake sezone. Od svih mojih projekata, ovo je najukusniji – napisao je Zuckerberg.

Naravno, njegova je objava prikupila više od 200 hiljade pregleda u nekoliko sati i izazvala razne reakcije. Dok su se neki šalili da bi se stoka na pivskoj dijeti mogla napiti, neki su milijardera podsticali da umjesto mesa promoviše biljnu prehranu.

– Nastavite uništavati okolinu. Uzgoj stoke jedan je od najvećih uzročnika stakleničkih plinova. Tako odvratna i opravdana stvar – jedan je od brojnih komentara ispod njegove objave na Instagramu.

Inače, Meta je 2023. godine, potaknuta naletom umjetne inteligencije, postala najimpresivniji član grupe ‘Sedam veličanstvenih‘ kojoj još pripadaju Apple, Amazon, Alphabet (Google), Microsoft, Nvidia i Tesla.

Dionice Mete skočile su nevjerojatnih 184 posto na godišnjem nivou, daleko nadmašivši porast S&P-a 500 od 25 posto. Optimizam Wall Streeta prema Meta-i proizlazi iz predanosti tvrtke unaprjeđenju istraživanja umjetne inteligencije i integraciji tehnologije u svoj ekosistem, smatraju stručnjaci.

Takođe se predviđa da Metu čeka rekordna 2024., s porastom prihoda od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 151 milijardu dolara. Zbog toga je izgledno da bi vrijednost njene dionice do kraja godine mogle doseći čak 473 dolara.