<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>Elizabet Džejn Kokran &#8211; Lola Magazin</title>
	<atom:link href="https://lolamagazin.com/tag/elizabet-dzejn-kokran/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<description>Magazin za nju. I njega. Ali on čita krišom.</description>
	<lastBuildDate>Mon, 16 Nov 2026 06:34:06 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/09/lolathumn-01-150x150.png</url>
	<title>Elizabet Džejn Kokran &#8211; Lola Magazin</title>
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Glumila bolest da bi završila na psihijatriji: Otkriće novinarke šokiralo svijet</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2026/11/16/glumila-bolest-da-bi-zavrsila-na-psihijatriji-otkrice-novinarke-sokiralo-svijet/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=glumila-bolest-da-bi-zavrsila-na-psihijatriji-otkrice-novinarke-sokiralo-svijet</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Nov 2026 06:34:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[Elizabet Džejn Kokran]]></category>
		<category><![CDATA[novinarstvo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=220188</guid>

					<description><![CDATA[Smrt 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, bivšeg atletičara koji je 21. oktobra 2026. preminuo u Klinici za psihijatriju &#8220;Sveti Ivan&#8221; u zagrebačkom Jankomiru, otvorila je jedno od najneugodnijih pitanja za hrvatski zdravstveni sistem: šta se događa s čovjekom kada se nađe iza zatvorenih vrata psihijatrijske ustanove, daleko od očiju porodice i javnosti? Četvorica medicinskih tehničara osumnjičena [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Smrt 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, bivšeg atletičara koji je 21. oktobra 2026. preminuo u Klinici za psihijatriju &#8220;Sveti Ivan&#8221; u zagrebačkom Jankomiru, otvorila je jedno od najneugodnijih pitanja za hrvatski zdravstveni sistem: šta se događa s čovjekom kada se nađe iza zatvorenih vrata psihijatrijske ustanove, daleko od očiju porodice i javnosti?</p>
<p>Četvorica medicinskih tehničara osumnjičena su za teško ubistvo, a snimci nadzornih kamera pokazuju nasilno postupanje prema pacijentu. Sudski postupak tek treba da utvrdi njihovu krivičnu odgovornost. Ministarstvo zdravstva upozorilo je i na propuste u obavještavanju o smrti pacijenta.</p>
<p>Slučaj koji je potresao Hrvatsku podsjeća na jednu od najpoznatijih novinarskih istraga svih vremena, sprovedenu prije gotovo 140 godina u Njujorku, piše Express.hr.</p>
<p>Tada je jedna mlada žena odlučila da učini nešto što se činilo potpuno suludim: da glumi da je psihički bolesna kako bi je zatvorili u ustanovu iz koje možda nikada neće moći da izađe.</p>
<p>Zvala se Neli Blaj.</p>
<p><iframe title="Undecoded Story of Great Jounalist Elizabeth Cochran" src="https://www.youtube.com/embed/hUIIkq901Qk" width="624" height="351" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe></p>
<h3>Novinarka koja je odlučila da otkrije istinu</h3>
<p>U septembru 1887. godine 23-godišnja Neli Blaj stajala je pred ogledalom u svojoj sobi u Njujorku i proučavala vlastito lice. Pokušavala je da izgleda kao osoba koja je izgubila razum. Široko je otvarala oči, uvježbavala izgubljeni pogled i nastojala da što uvjerljivije odglumi zbunjenost.</p>
<p>Nije spavala cijelu noć kako bi ujutro izgledala iscrpljeno i dezorijentisano.</p>
<p>Nije bila glumica, niti je pripremala predstavu. Bila je novinarka koja je dobila zadatak da istraži glasine o zlostavljanju žena u zloglasnoj psihijatrijskoj ustanovi na ostrvu Blekvel, usred Ist Rivera, između Menhetna i Kvinsa.</p>
<p>O toj ustanovi kružile su zastrašujuće priče. Govorilo se o premlaćivanju, izgladnjivanju, ledenim kupkama i ženama koje su zatvarane iako nisu bile psihički bolesne.</p>
<p>Problem je bio u tome što je gotovo sve bilo nemoguće provjeriti. Ljekari su imali autoritet, osoblje je držalo ključeve, a pacijentkinje su bile osobe čijim se riječima najmanje vjerovalo.</p>
<p>Blaj je odlučila da pređe na drugu stranu tih vrata.</p>
<h3>Od siromašne djevojke do hrabre novinarke</h3>
<p>Njeno pravo ime bilo je Elizabet Džejn Kokran (Elizabeth Jane Cochran). Rođena je 1864. godine u Pensilvaniji, u porodici koja je nakon očeve smrti zapala u finansijske teškoće.</p>
<p>Novinarstvom je počela da se bavi gotovo slučajno, nakon što je u listu &#8220;Pittsburgh Dispatch&#8221; pročitala tekst u kojem se tvrdilo da je ženama mjesto u kući, a ne na radnim mjestima i u javnom životu.</p>
<p>Ogorčena, napisala je odgovor potpisan pseudonimom &#8220;Lonely Orphan Girl&#8221;, odnosno &#8220;Usamljena djevojka siroče&#8221;.</p>
<p>Urednik Džordž Maden bio je toliko impresioniran da je javno pozvao nepoznatu autorku da mu se javi. Kada je pred njega došla mlada Elizabet, ponudio joj je posao.</p>
<p>Dobila je novinarski pseudonim Neli Blaj, prema popularnoj pjesmi Stivena Fostera, i vrlo brzo pokazala da je ne zanimaju moda, recepti i društvene zabave, teme koje su tada uglavnom bile rezervisane za novinarke.</p>
<p>Pisala je o radnicama, siromaštvu, razvodima i društvenoj nepravdi.</p>
<p>Kada su oglašivači počeli da se žale, urednici su pokušali da je vrate na takozvane ženske teme.</p>
<p>Umjesto da pristane, otišla je.</p>
<h3>Zadatak koji joj je mogao zauvijek promijeniti život</h3>
<p>Nakon izvještavanja iz Meksika, gdje se takođe sukobila s vlastima zbog svojih tekstova, stigla je u Njujork.</p>
<p>Mjesecima je bezuspješno pokušavala da dobije posao u velikim novinama.</p>
<p>Napokon je uspjela da dođe do uredništva &#8220;New York Worlda&#8221;, lista u vlasništvu Džozefa Pulicera, čovjeka čije će ime kasnije postati sinonim za najprestižniju američku novinarsku nagradu.</p>
<p>Tamo je dobila ponudu koja će joj promijeniti život.</p>
<p>Trebalo je da se infiltrira u psihijatrijsku ustanovu, uvjeri ljekare da je izgubila razum, a zatim iznutra opiše šta se događa s pacijentkinjama.</p>
<p>List će se pobrinuti za njeno oslobađanje nakon što prikupi dovoljno materijala.</p>
<p>Ali postojala je ozbiljna nepoznanica: hoće li uopšte uspjeti da je izvuku kada jednom bude proglašena psihički bolesnom?</p>
<h3>Glumila je psihičku bolest i završila iza zaključanih vrata</h3>
<p>Neli je 24. septembra 1887. pod lažnim imenom Neli Braun ušla u prenoćište za žene.</p>
<p>Tamo je počela da se ponaša neobično.</p>
<p>Tvrdila je da ne može da se sjeti ko je, odakle dolazi i šta radi u Njujorku. Govorila je da se boji drugih stanarki i odbijala da ode na spavanje.</p>
<p>Ubrzo je izazvala toliku uznemirenost da je pozvana policija.</p>
<p>Odvedena je pred sudiju, a zatim na ljekarske preglede.</p>
<p>Tokom ispitivanja nastavila je da glumi zbunjenost, a ljekarima je govorila i da dolazi s Kube.</p>
<p>Njeno poznavanje španskog jezika, stečeno tokom boravka u Meksiku, pomoglo joj je da bude uvjerljiva.</p>
<p>Ljekari su zaključili da je psihički bolesna.</p>
<p>Nakon boravka u bolnici Belvju ukrcana je na brod koji je prevozio pacijentkinje na ostrvo Blekvel, mjesto koje je za mnoge žene predstavljalo kraj dotadašnjeg života.</p>
<h3>Prestala je da glumi, ali joj više niko nije vjerovao</h3>
<p>Dogodilo se nešto još strašnije od onoga što je očekivala.</p>
<p>Onog trenutka kada je ušla u ustanovu, Neli Blaj prestala je da glumi.</p>
<p>Ponašala se sasvim normalno, razgovarala smireno, odgovarala razumno i pokušavala da objasni da joj tamo nije mjesto.</p>
<p>Ali upravo je to bio početak zamke.</p>
<p>Što se više trudila da dokaže da je zdrava, ljekari su je sve manje ozbiljno shvatali.</p>
<p>Njeni zahtjevi za puštanjem nisu imali nikakvu težinu.</p>
<p>U ustanovi u kojoj je dijagnoza jednom bila postavljena, sve što bi pacijentkinja kasnije rekla moglo se tumačiti kroz tu dijagnozu.</p>
<p>Blaj je kasnije zapisala da je od trenutka ulaska na odjeljenje prestala da glumi bolest, ali da su je, što je djelovala razumnije, smatrali sve bolesnijom.</p>
<p>Tek tada je shvatila koliko je teško pobjeći iz sistema u kojem neko drugi odlučuje da li su vaše riječi vjerodostojne.</p>
<h3>Ledene kupke, gladovanje i brutalno kažnjavanje</h3>
<p>Uslovi su bili zastrašujući.</p>
<p>Žene su spavale u hladnim prostorijama, odjeća im nije pružala dovoljnu zaštitu, a hrana je bila toliko loša da su neke pacijentkinje ostajale gladne.</p>
<p>Dobijale su pokvarene ili nedovoljno pripremljene obroke, ustajali hljeb i vodu upitne čistoće.</p>
<p>Neli je opisivala ledene kupke, tokom kojih su pacijentkinje morale da podnose hladnu vodu, često bez mogućnosti da se usprotive.</p>
<p>Njega koja je trebalo da pomogne bolesnim i ranjivim ženama pretvarala se u postupak ponižavanja.</p>
<p>Posebno su je potresli postupci medicinskih sestara i njegovateljica koje su, prema njenim svjedočenjima, vrijeđale, udarale i grubo kažnjavale pacijentkinje.</p>
<p>Žene su morale satima da sjede na klupama, bez razgovora i gotovo bez ikakve aktivnosti.</p>
<p>Nisu smjele da reaguju na nepravdu.</p>
<p>Svaka pobuna mogla je da izazove novu kaznu.</p>
<p>Njeni opisi bili su još uznemirujući zato što je među pacijentkinjama susrela žene koje očigledno nisu pripadale tamo.</p>
<p>Neke su bile siromašne imigrantkinje koje nisu dobro govorile engleski.</p>
<p>Zbog jezičke barijere njihovo nerazumijevanje protumačeno je kao znak psihičke bolesti.</p>
<p>Druge su tvrdile da su ih u ustanovu poslali članovi porodice, a neke su bolovale od tjelesnih bolesti ili su jednostavno bile toliko siromašne da nisu mogle da se odbrane.</p>
<p>Za ženu bez novca, uticajne porodice ili advokata takva institucija mogla je da postane doživotni zatvor.</p>
<p>Neli je shvatila da nije dovoljno opisati nehigijenske sobe i lošu hranu.</p>
<p>Suština njene priče bio je odnos moći.</p>
<p>Osoba u bijelom mantilu mogla je da odluči o tuđoj slobodi, dok su riječi osobe proglašene bolesnom gotovo automatski gubile vrijednost.</p>
<h3>Deset dana u paklu i izlazak na slobodu</h3>
<p>Najpotresniji dio njenog iskustva nije bio samo strah od fizičkog nasilja, nego spoznaja da u takvoj ustanovi čovjek može potpuno da izgubi kontrolu nad vlastitim životom.</p>
<p>Neli je znala da je novinarka, da ima urednike i da neko izvan ustanove zna gdje se nalazi.</p>
<p>Ostale žene nisu imale takvu sigurnost.</p>
<p>Nisu znale hoće li ih iko doći tražiti, hoće li njihove pritužbe neko pročitati ili će ostatak života provesti pod nadzorom ljudi koji su ih mogli kažnjavati bez ozbiljne odgovornosti.</p>
<p>Nakon deset dana provedenih u ustanovi, uredništvo &#8220;New York Worlda&#8221; angažovalo je advokata koji je osigurao njeno oslobađanje.</p>
<p>Neli Blaj vratila se na Menhetn s bilješkama, imenima, opisima i svjedočanstvima koja će izazvati skandal.</p>
<p>U oktobru 1887. &#8220;New York World&#8221; objavio je njenu reportažu u dva velika nastavka, pod naslovima &#8220;Behind Asylum Bars&#8221; i &#8220;Inside the Madhouse&#8221;.</p>
<p>Čitaoci su bili zaprepašćeni.</p>
<p>Ono što je dotad postojalo samo kao glasina odjednom je postalo detaljno dokumentovana priča iz prve ruke.</p>
<p>Žena koja je dobrovoljno ušla u ustanovu vratila se i opisala šta tamo doživljavaju one koje nemaju mogućnost da odu.</p>
<p>Tekstovi su iste godine objavljeni i kao knjiga &#8220;Ten Days in a Mad-House&#8221;, odnosno &#8220;Deset dana u ludnici&#8221;, koja se danas smatra jednim od najvažnijih ranih primjera prikrivenog istraživačkog novinarstva.</p>
<h3>Njena otkrića pokrenula su istragu i velike promjene</h3>
<p>Skandal nije ostao ograničen na novinske stupce.</p>
<p>Uslijedila je istraga velike porote, a Neli je pozvana da svjedoči o onome što je vidjela.</p>
<p>Potom se na ostrvo Blekvel vratila u pratnji istražitelja.</p>
<p>Ali tamo ih je dočekalo iznenađenje.</p>
<p>Brod kojim su doputovali bio je čist i uredan, a u ustanovi su uslovi izgledali znatno bolje.</p>
<p>Kuhinje su bile snabdjevene kvalitetnijom hranom, prostorije očišćene, a osoblje mnogo susretljivije.</p>
<p>Prema njenom opisu, izgledalo je kao da je neko unaprijed znao za dolazak istražitelja.</p>
<p>Pojedine pacijentkinje koje su mogle da potvrde njenu priču više nisu bile tamo.</p>
<p>Ipak, istražitelji su prikupili svjedočanstva koja su podržala njene navode, dok su zaposleni u ustanovi davali protivrječna objašnjenja.</p>
<p>Rezultat je bio konkretan.</p>
<p>Budžetska sredstva namijenjena njujorškom sistemu javnih dobrotvornih ustanova i kaznenih institucija povećana su s približno 1,5 na 2,34 miliona dolara, a dodatnih 50.000 dolara posebno je namijenjeno psihijatrijskoj ustanovi na ostrvu Blekvel.</p>
<p>Pokrenute su promjene u nadzoru, uslovima smještaja i postupanju prema pacijentkinjama.</p>
<p>Sedam godina nakon objavljivanja reportaže ustanova je zatvorena.</p>
<h3>Postala je svjetska senzacija i legenda novinarstva</h3>
<p>Bila je to tek prva velika svjetska senzacija u karijeri Neli Blaj.</p>
<p>Dvije godine kasnije odlučila je da ostvari još jedan naizgled nemoguć poduhvat, inspirisan romanom Žila Verna &#8220;Put oko svijeta za 80 dana&#8221;.</p>
<p>U novembru 1889. krenula je na putovanje oko planete, a vratila se nakon samo 72 dana, čime je postala međunarodna zvijezda.</p>
<p>Istraživala je korupciju, iskorištavanje radnica i trgovinu djecom, a kasnije je upravljala industrijskim preduzećem i izvještavala iz Evrope tokom Prvog svjetskog rata.</p>
<p>Umrla je 1922. godine, u 57. godini, od upale pluća.</p>
<p>Ostala je zapamćena kao jedna od žena koje su pokazale da novinarstvo nije samo prenošenje izjava moćnih, nego i odlazak na mjesta na koja moćni ne žele da puste javnost.</p>
<h3>Priča koja je inspirisala i svijet filma</h3>
<p>Priča o ženi koja se pretvara da je psihički bolesna kako bi istražila tajne psihijatrijske ustanove dobila je i svoje mjesto u popularnoj kulturi.</p>
<p>Posebno je zanimljiv hvaljeni španski psihološki triler Krive crte Božje iz 2022. godine, režisera Oriola Paula.</p>
<p>Film prati privatnu istražiteljku Alis Guld, koju glumi Barbara Leni, a koja se pod izgovorom psihičke bolesti prijavljuje u psihijatrijsku ustanovu kako bi istražila misterioznu smrt jednog pacijenta.</p>
<p>Ali ubrzo se suočava sa zastrašujućom mogućnošću da više niko ne vjeruje njenoj verziji događaja, pa ni ona sama ne može da bude sigurna šta je istina.</p>
<p>Film nije ekranizacija života Neli Blaj, nego adaptacija istoimenog romana španskog književnika Torkuata Luke de Tene iz 1979. godine.</p>
<p>Zanimljivo je da je i sam pisac, istražujući psihijatrijski svijet za svoj roman, proveo 18 dana u ustanovi pretvarajući se da je pacijent.</p>
<p>Film je pohvaljen zbog slojevite priče, atmosfere, glumačkih izvedbi i neočekivanih obrta.</p>
<p>Iako je riječ o fikciji, u njegovom središtu nalazi se ista uznemirujuća ideja koja je Neli Blaj proslavila još 1887. godine: ponekad je najstrašniji dio boravka u psihijatrijskoj ustanovi spoznaja da vam, nakon što se vrata jednom zatvore, možda više niko neće vjerovati.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://www.nezavisne.com/nauka-tehnologija/istorija/novinarka-psihijatrija-zlostavljanje-otkrice/992064" target="_blank" rel="noopener">Izvor: nezavisne.com</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2026/11/20261112123500_992064.webp" />	</item>
	</channel>
</rss>
