“Radi se o šest pacijenata iz Bijeljine i jednom iz Banjaluke, a uzrast oboljelih varira od godinu do 32 godine”, pojasnili su iz Instituta.

Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da je u ovoj regiji sa današnjim danom od morbila oboljelo sedam lica, te da najmlađi pacijent ima nepune dvije godine, dok najstariji ima 33 godine.

“Svi pacijenti koji su oboljeli od morbila su potpuno nevakcinisani”, kazao je Grujičić i dodao da među oboljelima ima i djece školskog uzrasta.

“Morbile su jedna od najzaraznijih bolesti koje se prenose među ljudima, tako da apelujemo na sve roditelje kako u Bijeljini, tako i u cijeloj Srpskoj da vakcinišu djecu”, kazao je Grujičić.

Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ranije je kazala da je obuhvat vakcinacije MRP vakcinom daleko ispod 95 odsto, što je potrebno za kolektivni imunitet.

Dodala je da su djeca nakon sedmog mjeseca života apsolutno nezaštićena jer, kako kaže, antitijela koja pređu sa majke koja je vakcinisana prestaju djelovati.

“Osobe su zarazne četiri dana prije pojave simptoma, a prvi simptomi su nespecifični. Jedna zaražena osoba može da zarazi 20 ljudi. U 30 odsto slučajeva javljaju se komplikacije, upale srednjeg uha, centralnog nervnog sistema, upale pluća, a brojni su smrtni slučajevi jer prije uvođenja vakcine morbile su bolest koja je bila od vodećih uzroka smrti djece”, kazala je Rodić Vukmirova.

Kako je rekla, ono što je neprihvatljivo je to što određeni roditelji odbijaju i zanemaruju ovakvu, važnu vrstu vakcinacije, za šta su predviđene i visoke novčane kazne.

Prema njenim riječima, razni su razlozi zbog čega roditelji odbijaju vakcinisati djecu.

“Tačnije rečeno, nedovoljna je informisanost sa strane koju oni slušaju, informacije koje su dostupne na nezvaničnim portalima koji nisu zdravstveni, ali i informacije koje kruže među roditeljima koje su takođe neprovjerene”, kazala je Rodić Vukmirova.

Dodala je da su današnje vakcine protiv ove bolesti mnogo bolje od ranijih i sa mnogo manje nuspojava.

Što se tiče oboljelih od velikog kašlja, u Institutu za javno zdravstvo Srpske kazali su da je sada prijavljeno ukupno 107 osoba, od kojih je najviše iz Banjaluke.

Dom zdravlja Bijeljina prijavio je Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske epidemiju morbila na području ovog Grada.

Tim povodom danas, 8. 2. 2024. godine, u Institut za javno zdravstvo Republike Srpske izjavu za medije daće doc. dr Nina Rodić Vukmir, načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu.

“Dakle, po podacima koje pratimo, situacija se zaista mijenja iz dana u dan. Ono što je sada najalarmantnije je trenutno Tuzlanski kanton i Živinice. Dakle, situacija se tu iskomplicirala ne samo sa povećanjem broja djece oboljele od morbila, nego se upravo dešava jedna kombinacija da su djeca inficirana od kombinacije virusa. Počelo je to sa nekih prvih 12 slučajeva početkom ove godine, pa sa 17. Trenutno su podaci negdje oko 48 inficirane djece, 29 je bilo hospitalizirano.” kazala je Ramić Čatak.

Zaraženo je preko 70 mališana

“Pretpostavka je da imamo negdje 70 do 75 djece zaražene morbilima na području Tuzlanskog kantona, najviše Tuzla i Živinice. Po podacima radi se o djeci koje su uglavnom starosti 1 do 4 godine, manje 5 do 9. Dakle, upravo onaj period kada i treba da se primi prva doza vakcine protiv morbila, očito se radilo u najvećem broju slučaja o nevakcinisanoj djeci, odnosno odluci roditelja da odlože vakcinaciju.” dodala je.

Ramić Čatak je napomenula da je imunizacija i vakcinacija čin odgovornog roditeljstva.

“Prema zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti je i naredio o provođenju obavezne imunizacije. U stvari, o vakcini koja pripada programu redovite imunizacije, djeca treba da prime ovu MMR vakcinu koja štiti od morbila, rubeola i pertusisa u periodu od navršene jedne godine, dakle 12 mjeseci. A druga se prima pred polazak u školu. Naravno, dešava se da u određenim situacijama roditelji iz određenih razloga odlažu prijem te vakcine, ali se u zdravstvenom sistemu omogućuje da djeca mogu i nakon godinu dana da prime vakcinu protiv morbila.” kazala je.

Za one koji odgađaju ili za one koji iz nekih razloga nemaju dovoljno povjerenja. Zašto je važno da se djeca vakcinišu?“Kao i kod svakog oblika vakcinacije, osobito ovdje kod morbila. Dakle, radi se o jednoj specifičnoj situaciji, virusna oboljenja nemaju adekvatnu terapiju. Dakle, radi se posebno o vrsti kod morbila, jedne virusne infekcije koja se vrlo lako prenosi i širi među djecom. Podaci kažu da jedna inficirana osoba može između 15-20 osoba da zarazi u okolini, da da virus oko 2 sata u spoljašnjoj sredini između prenosnika oboljenja, da uzrokuje dosta ozbiljnu kliničku sliku i kada se bolest desi, a dijete nije vakcinisano, mi nemamo puno izbora. Možemo samo da djelujemo simptomatski, odnosno da liječimo simptome, ali prave terapije nema. Zato apeliramo da ako imamo na raspolaganju kroz program redovite imunizacije, nešto što se zove tehnologija, nešto što se zove tehnološki napredak i pobjeda medicine nad zaraznim bolestima, ako roditeljima pružamo besplatne, dostupne, učinkovite i sigurne vakcine, mislim da je čin odgovornog roditeljstva da donose odluku da se djeca vakcinišu, jer je to jedini efikasan način zaštite od zaraznih bolesti.” zaključila je Ramić Čatak.

Različiti izvori informacija utiču na roditelje prilikom odluke o vakcinaciji djece. Ramić Čatak je apelirala na roditelje da se o vakcinaciji i kvalitetu vakcina informišu kod relevantnih stručnjaka. Apelirala je da se roditelji vrate zdravstvenim radnicima kao izvoru informacija. Kao jedan od otežavajućih faktora prilikom imunizacije Ramić Čatak je navela nedostatak zdravstvenih radnika, naročito pedijatara.

“Ja ne znam kako će zdravstveni sistem izdržati ako se ovaj trend nastavi, mora se planski proizvoditi kadar.” zaključila je.

Rezultat je da je broj slučajeva morbila skočio je za 79 odsto u prva dva meseca 2022, u poređenju sa istim periodom prošle godine, prema podacima SZO i Unicefa.

Te dve agencije UN sada strahuju od pojave ozbiljnih epidemija morbila, veoma zarazne virusne bolesti, koja bi mogla da pogodi „milione dece“ ove godine.

U svetu je u januaru i februaru prijavljeno 17.338 slučajeva morbila, dok ih je bilo 9.665 u prva dva meseca 2021. Ali brojke su verovatno veće jer je pandemija poremetila sisteme nadzora.

Najbolja zaštita od morbila koja je dobila ime po karakterističnim crvenim mrljama po celom telu, jeste veoma visok obuhvat vakcinacijom.

U poslednjih 12 meseci – do aprila, zabeležena je 21 značajna epidemija morbila, uglavnom u Africi i regionu istočnog Mediterana.

Zemlje koje su zabeležile najveće epidemije morbila od prošle godine su Somalija, Jemen, Nigerija, Avganistan i Etiopija.

Pošto su te boginje veoma zarazne, slučajevi se javljaju kada nivo vakcinacije padne. Dve agencije UN strahuju da su epidemije morbila predznak izbijanja drugih bolesti koje se sporije šire.

U 2020. godini 23 miliona dece širom sveta nije primilo osnovne vakcine što je najveći broj od 2009. i 3,7 miliona više nego 2019, prema SZO i UNICEF-u.

“Pandemija kovida-19 je poremetila imunizaciju, zdravstveni sistemi su preopterećeni i sada vidimo ponovnu pojavu smrtonosnih bolesti, uključujući i boginje. Za mnoge druge bolesti uticaj poremećaja u vakcinaciji će se osećati decenijama”, upozorava Šef SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

“Sada je vreme da se osnovni programi imunizacije vrate na pravi put i da se pokrenu kampanje nadoknadjivanja da bi svi mogli da imaju pristup vakcinama koje spasavaju život”, pozvao je on.

Rizik od velikih epidemija raste kako zemlje ublažavaju preventivne mere preduzete u borbi protiv kovida-19, kao što je poštovanje fizičkog distanciranja.

“Ohrabrujuće je videti da ljudi u mnogim zajednicama počinju da se osećaju dovoljno zaštićeni od kovida-19 da nastave sa više društvenih aktivnosti. Ali, to u zemljama gde deca ne primaju rutinske vakcine stvara uslove savršene za širenje bolesti poput malih boginja”, upozorila je direektorka UNICEF-a Katerin Rasel.

Izbeglištvo miliona ljudi zbog sukoba i kriza u Ukrajini, Etiopiji, Somaliji i Avganistanu, između ostalih, takođe povećava rizik od epidemija među već veoma oslabljenom populacijom.