Ipak, jeftinija korpa ne znači automatski i lakši život. Kada se u obzir uzmu plate i kupovna moć stanovništva, slika postaje znatno drugačija.

Prema podacima Eurostata, hrana i bezalkoholna pića čine 13,6 odsto ukupne potrošnje domaćinstava u Evropskoj uniji. Veći dio budžeta odlazi na stanovanje i komunalne usluge, na koje se odnosi 23,6 odsto potrošnje.

Podaci platforme Numbeo, koja prati troškove života, pokazuju velike razlike u cijenama namirnica među evropskim zemljama. Poređenje se odnosi na sredinu 2026. godine, dok su cijene pojedinačnih proizvoda prikupljene u oktobru.

Švajcarska i Island na vrhu liste najskupljih zemalja

Prema indeksu cijena namirnica, u kojem je prosjek Evropske unije postavljen na 100, Švajcarska je najskuplja evropska zemlja sa indeksom 189,2. To znači da su namirnice u ovoj zemlji u prosjeku 89,2 odsto skuplje nego u EU.

Odmah iza nje nalazi se Island sa indeksom 183,6, a slijede Norveška sa 154,4, Luksemburg sa 134,9 i Danska sa 128,4.

Iznad evropskog prosjeka su i Finska, sa indeksom 119,7, te Švedska sa 116,6.

Među velikim evropskim ekonomijama obuhvaćenim poređenjem, Francuska je najskuplja, sa cijenama namirnica 27,5 odsto iznad prosjeka EU. Slijede Velika Britanija sa indeksom 111,9, Njemačka sa 111,6 i Italija sa 110,2.

Španija je među ovim zemljama izuzetak, jer je njen indeks 89,7, što znači da su cijene namirnica ispod prosjeka Evropske unije.

Gdje su najjeftinije namirnice i na kojem mjestu je BiH?

U okviru Evropske unije, najniže cijene namirnica zabilježene su u Rumuniji, čiji indeks iznosi 66,7, odnosno 33,3 odsto manje od prosjeka EU.

Niske cijene karakteristične su i za pojedine zemlje istočne Evrope i Balkana. Indeks za Sjevernu Makedoniju iznosi 59,8, za Bosnu i Hercegovinu 67,9, dok je u Srbiji 68,8.

Turska ima indeks 82,1, što je i dalje ispod prosjeka EU, iako se istovremeno izdvaja po visokoj inflaciji cijena hrane.

Ovi podaci pokazuju da su namirnice u BiH, posmatrano kroz nominalne cijene, znatno jeftinije nego u većem dijelu zapadne i sjeverne Evrope.

Ista korpa od 18 proizvoda: Švajcarska 137,90, Srbija 49,70 evra

Razlike postaju još jasnije kada se uporede cijene konkretnih proizvoda. Euronews Business je, koristeći podatke Numbea prikupljene u oktobru 2026. godine, izračunao vrijednost korpe od 18 namirnica, pri čemu je svaki proizvod uračunat jednom, bez dodatnog ponderisanja.

Prosječna cijena takve korpe u Evropskoj uniji iznosila je 69,84 evra.

U Švajcarskoj je dostigla čak 137,90 evra, dok je u Moldaviji bila najniža i iznosila 41,10 evra. U Norveškoj je ista korpa koštala 116,10 evra, u Luksemburgu 99 evra, Austriji 88,10 evra, a Danskoj 87,70 evra.

Među velikim evropskim ekonomijama, Francuska je ponovo bila najskuplja, sa korpom od 87,40 evra. U Italiji je ona koštala 80 evra, u Njemačkoj 75,20, a u Velikoj Britaniji 69,10 evra. U Španiji je za iste proizvode trebalo izdvojiti 63 evra.

U Srbiji je cijena korpe iznosila 49,70 evra. Manje od 50 evra bilo je potrebno izdvojiti i u Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu, u Rumuniji, Gruziji, Poljskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Jeftinija hrana ne znači i veću kupovnu moć

Iako su cijene namirnica u pojedinim zemljama Balkana znatno niže nego u zapadnoj Evropi, to ne znači da građani lakše podnose troškove ishrane.

U Rumuniji, na primjer, gdje su cijene namirnica najniže u EU, hrana i bezalkoholna pića čine čak 23,1 odsto ukupne potrošnje domaćinstava. U Bugarskoj taj udio takođe prelazi 20 odsto.

Profesor Jeremijaš Mate Balog sa Univerziteta Korvinus ukazao je za Euronews Business na značaj plata i kupovne moći stanovništva.

Prema njegovim riječima, niže cijene ne znače nužno i veću dostupnost hrane. Namirnice mogu biti jeftinije u apsolutnom iznosu, ali istovremeno predstavljati veći teret za domaćinstva čiji su prihodi niži.

Zbog toga poređenje troškova života ne može da se zasniva samo na cijenama u prodavnicama. Jednako je važno koliko građanima ostaje novca nakon što podmire stanovanje, račune, prevoz i druge osnovne potrebe.

Upravo tu se krije najveća razlika između nominalno jeftine korpe i stvarne dostupnosti hrane.

Izvor: 6yka.com

Nastavak postojećih politika

Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.

Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.

Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.

O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.

Šta donose novine?

Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.

Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.

Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.

Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.

EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.

Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.

Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.

Evropski uticaj i američke posljedice

Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.

Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.

Posljedice za BiH

Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.

Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.

Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.

Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.

Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.

Nezavisne

Ove promjene donose dva ključna sistema koji će unaprijediti sigurnost, smanjiti birokratiju i modernizovati postupke granične kontrole.

Prvi, elektronski sistem ulaska i izlaska (EES), uvodi biometrijske podatke i skeniranje, čime će zauvijek zamijeniti pečatiranje pasoša. Cilj ovog sistema je automatizacija registracije ulazaka i izlazaka iz EU za državljane zemalja izvan Unije. Ovaj sistem omogućiće bržu, efikasniju i sigurniju kontrolu putnika, a također će pomoći u borbi protiv krađe identiteta.

Prema informacijama iz Delegacije EU u BiH, EES sistem će obuhvatiti sve zemlje koje nisu članice EU, uključujući BiH, a omogućiće jednostavniju registraciju ulaska i izlaska za putnike koji borave u EU do 90 dana. Uvođenjem ovog sistema, EU će modernizovati upravljanje svojim spoljnim granicama, poboljšavajući sigurnost i smanjujući vrijeme potrebno za granične provjere.

Uvođenje EES-a neće biti odmah, nego će početi postupno, a očekuje se puna primjena tek 2027. godine.

Sistem EES već je testiran na graničnim prelazima Hrvatske, koja je spremna za implementaciju.

Hrvatska je obavila obuku za granične službenike, a tehnička usklađenost sistema je provjerena. Međutim, konačan datum i način primjene EES-a biće utvrđeni koordinisanom odlukom na nivou Evropske unije.

Drugi važan sistem koji će se uvesti do kraja 2026. godine je ETIAS (Evropski sistem za informacije i autorizaciju putovanja). ETIAS će zahtijevati od državljana zemalja izvan EU, uključujući BiH, da prije putovanja u EU pribave odobrenje za putovanje, koje će biti valjano tri godine.

Ovaj sistem neće zahtijevati vizu, već će putnici moći podnijeti zahtjev za odobrenje onlajn i platiti naknadu od 7 evra. Osobe mlađe od 18 ili starije od 70 godina biće oslobođene plaćanja.

Ovi sistemi, iako donose promjene, ne uvode novi vizni režim. Putnici iz BiH i drugih zemalja s bezviznim režimom i dalje će moći putovati u EU bez vize, ali će morati dobiti odobrenje putem ETIAS-a.

Izvor: seesrpska.com

Naime, X američkog milijardera Ilona Maska, koji je jedan od najbližih savjetnika Donalda Trampa, novoizabranog američkog predsjednika čiji mandat počinje danas, već neko vrijeme odbija da se povinuje evropskim pravilima koje diktira Zakon o digitalnim uslugama, a i Mark Cukerberg, prvi čovjek Facebooka, takođe najavljuje da neće poštovati neke od odredaba evropskih pravila.

Facebook je, na primjer, prošle sedmice najavio da će otpustiti profesionalne provjeravače istinitosti postova koji se iznose na Facebooku i da će taj posao prepustiti “zajednici”, odnosno da korisnici sami vrednuju koliko su neki od sadržaja koji se iznose istiniti. Mask se, s druge strane, direktno umiješao u evropsku politiku i aktivno koristi svoju društvenu mrežu kako bi promovisao evroskeptične i desničarske kandidate u EU, poput Alis Vajdl, kandidatkinje Alternative za Njemačku za njemačku kancelarku, stranke čiji pojedini visoki funkcioneri otvoreno veličaju nacistički pokret.

I Mask i Cukerberg optužuju EU da svojim pravilima suzbija pravo na slobodu govora i da pokušava da potisne konzervativne stavove u korist liberalne nadnacionalne ideologije. EU, s druge strane, tvrdi da širenje dezinformacija, misinformacija i propagande šteti demokratiji i da su velike platforme odgovorne za zaštitu korisnika od tih tendencija, posebno djece, zbog čega je donesen Zakon o digitalnim uslugama.

BiH je u određenoj mjeri počela da primjenjuje neke od evropskih odredaba koje se bave ovim problemom, a jedan od zakona iz tog segmenta je i Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri i jedan od uslova na evropskom putu zemlje. U najvećoj mjeri, same platforme, koje su prisiljene da poštuju evropska pravila, koriste ista tehnološka rješenja i za BiH, iako tehnički nisu u obavezi, ali to čine jer im je jeftinije jedan set standarda primijeniti na cijeli evropski kontinent.

Regulatorna agencija za komunikacije u odgovoru koji nam je poslala praktično je izbjegla da se izjasni o ovom problemu.

“Postojeći zakonski okvir u BiH ne propisuje Regulatornoj agenciji za komunikacije nadležnost za regulaciju sadržaja na društvenim mrežama i onlajn medijima. U skladu sa tim, Agencija nije ni dobila instrukcije o prilagođavanju evropskim propisima o društvenim mrežama”, napisali su nam oni.

Prošle godine na slično pitanje dali su nam drugačiji i puno sadržajniji odgovor.

“Kada je konkretno riječ o oblasti digitalnih usluga, Regulatorna agencija za komunikacije, postupajući u skladu sa zaključcima Kolegija za evropske integracije iz maja ove godine, dostavila je u junu Direkciji za evropske integracije BiH listu pitanja za eksplanatorni skrining sa Evropskom komisijom, a koja se odnose na Poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji. U okviru ovog pregovaračkog poglavlja, Agencija je posebno zainteresovana da se u okviru eksplanatornog skrininga, pored ostalog, u narednom periodu jasno definišu obaveze BiH kao zemlje sa kandidatskim statusom, i u primjeni sljedeća tri akta EU: EU Akta o digitalnim uslugama, Evropskog akta o slobodi medija, Akta o digitalnom tržištu”, objasnili su nam oni prošle godine.

Suština i jednog i drugog odgovora je da se u BiH niko ne bavi ovim pitanjem, iako se radi o jednom od najvažnijih područja kada je riječ o odnosima s EU i provođenju neophodnih reformi.

Posljedice, osim što ih trpe bh. građani, trpe i mediji koji imaju svoje profile na društvenim mrežama. Zbog neaktivnosti države, primjera radi, dešava se da fakt čekeri Facebooku prijavljuju regularne medije koji posluju u skladu sa svim normama za “širenje lažnih vijesti” koji onda smanjuju njihov domet. Mediji nemaju mogućnost apelacije ili objašnjavanja svoje pozicije u konkretnom slučaju, što dovodi do ugrožavanja medijskih sloboda. Evropski propisi, poput Zakona o digitalnim uslugama, propisuju da prije skidanja medija sa društvene mreže, te namjere moraju biti obrazložene, medijima pružena mogućnost da odbrane svoju poziciju i omogućena mogućnost žalbe.

Jedan od razloga što velike platforme ne žele da provode evropske propise, osim što im smanjuju političku moć, jeste što to značajno smanjuje njihovu zaradu i tjera ih na zapošljavanje dodatnih kadrova. Jedan od razloga što se BiH ne želi prilagoditi evropskim propisima je bojazan političkih elita da bi prema evropskim propisima morali odgovarati za neke svoje poteze, što oni ne žele.

Izvor: nezavisne.com

Kelemen je kazao da je veoma pozitivno iznenađen i zadovoljan činjenicom da su se građani odazvali u velikom broju na njihov poziv na bojkot.

“Ugodno smo iznenađeni što su se građani odazvali u tolikom broju na miran način izraziti svoje nezadovoljstvo. Ljudi se osjećaju prevareno i kao budale. Podržali su nas čak i oni dobrostojeći, osjećaju se isto i tvrde da sad plaćaju stotinu eura što su prije stotinu kuna”, rekao je Kelemen, prenosi Večernji list.

S druge strane, tvrdi, trgovci i proizvođači nisu zadovoljni ovom situacijom, te da sigurno nisu očekivali ovakav revolt.

“Kažu da trgovine nemaju morala, što znači da će trgovac učiniti sve kako bi povećao profit. Činjenica jest da oni moraju raditi i zarađivati. Nitko od njih nije očekivao ovoliki revolt, posebno jer je to prvi put da su se ljudi odlučili tako ujediniti. Dok se u Americi bore za svakog potrošača, ovdje nisu stali s podizanjem cijena. Što se tiče krivaca… Ljudi nisu znali kolike su marže, gdje se to objavljivalo? Sad se sve prezentiralo. Možda je država to znala, ali zašto nije ništa poduzela. Ok, trgovci kažu da nisu krivi, ali što će potrošači napraviti, kazniti dobavljača?”, naveo je Kelemen.

Rekao je da su čuli da je Vlada Hrvatske snizila PDV na određene artikle, ali da trgovci nisu snizili cijene.

“Zašto nije pokrenut mehanizam da bi se vidjelo što se dogodilo i u čemu je problem? Mehanizmi zaštite potrošača i nadzora tržišta nisu funkcionirali. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je posljednje dvije godine spavala. Upozoravali smo na divljanje cijena i nitko nije reagirao, onda smo upozoravali na cjenovno divljaštvo tijekom turističke sezone, nitko nije reagirao. Eskaliralo je pred blagdane, potrošnja je porasla, u međuvremenu smo shvatili da su cijene otišle još prema gore jer su trgovci i dobavljači zaključili da to mogu. Rješenja su povećati kazne, pojačati nadzor i ojačati mehanizme za zaštitu potrošača. Također, potrebno je istražiti imali kartelizacija i kako se formira cijena određenog proizvoda”, kazao je Kelemen.

Izvor: Nezavisne

Poznavanje trendova na tržištu rada može vam pomoći da donesete odluku o svom budućem zanimanju ili prekvalifikaciji.

Ovaj pregled najtraženijih zanimanja za 2025. godinu pruža uvid u područja koja nude najbolje mogućnosti zapošljavanja i razvoja karijere u Evropskoj uniji, piše Biznis info, prenosi B92.

Tržište rada u Evropskoj uniji prolazi kroz značajne promjene, podstaknute digitalnom transformacijom, zelenom tranzicijom i demografskim promjenama. Prema najnovijim istraživanjima i predviđanjima vodećih stručnjaka za zapošljavanje, uključujući LinkedIn, određena zanimanja će biti posebno tražena u 2025. godini.

Najtraženija zanimanja

Stručnjak za vještačku inteligenciju

Apsolutno najtraženije zanimanje u 2025. biće stručnjak za vještačku inteligenciju, s prosječnom godišnjom platom između 60.000 i 110.000 evra. Potražnja za ovim stručnjacima raste vrtoglavom brzinom, s predviđenim rastom od 37% do 2030. godine.

Software Developer

Razvoj softvera ostaje među najperspektivnijim zanimanjima u Evropskoj uniji, s prosječnom platom koja se kreće od 55.000 do impresivnih 90.000 evra godišnje.

Ova visoka primanja odražavaju kritičnu važnost softverskih inženjera u digitalnom dobu. Posebno su traženi stručnjaci za cloud computing, čija je ekspertiza ključna za skalabilnost i fleksibilnost modernih IT sistema.

Jednako tako, raste potražnja za developerima mobilnih aplikacija, s obzirom na sve veću dominaciju pametnih telefona u svakodnevnom životu i poslovanju. Fleksibilnost radnog vremena i mogućnost rada na daljinu dodatno povećavaju atraktivnost ove profesije.

Stručnjak za sajber bezbjednost

Stručnjaci za sajber bezbjednost postaju sve važniji zbog porasta internet prijetnji i hakerskih napada. Njihov posao je zaštita računarskih sistema, podataka i mreža od napada. Oni razvijaju sigurnosne sisteme, prate moguće prijetnje i brzo reaguju ako dođe do problema. Prosječne plate u ovom područu kreću se od 45.000 do 80.000 evra godišnje, zavisno od iskustva i znanja.

Data Scientist

Analitičari podataka beleže porast potražnje od 23% godišnje, uz prosječne plate između 40.000 i 90.000 evra. Ovo zanimanje posebno je traženo u finansijskom sektoru i e-trgovini.

Stručnjak za održivost

Prema Euronews, menadžeri održivosti postaju sve traženiji kako firme prelaze na zeleno poslovanje. Plate variraju od 45.000 do 75.000 evra godišnje.

DevOps inženjer

DevOps stručnjaci mogu očekivati plate između 55.000 i 80.000 evra godišnje, uz rastući trend hibridnog rada.

Medicinske sestre i zdravstveni radnici

Zbog starenja stanovništva, zdravstveni sektor bilježi konstantan rast potražnje, posebno za kvalifikovanim medicinskim sestrama.

Stručnjak za obnovljive izvore energije

Zelena tranzicija stvara veliku potražnju za inženjerima specijalizovanim za obnovljive izvore energije, s platama od 48.000 do 75.000 evra.

Cloud arhitekta

Cloud computing stručnjaci bileže rast potražnje od 23% godišnje, uz prosječne plate između 55.000 i 90.000 evra.

Stručnjak za digitalni marketing

Digitalni marketing stručnjaci postaju sve traženiji, posebno oni s iskustvom u analitici i društvenim mrežama.

Zdravstvo bilježi rast

Tehnološka zanimanja dominiraju listom najtraženijih profesija za 2025. godinu, s posebnim naglaskom na vještačku inteligenciju i digitalnu transformaciju.

Međutim, ne treba zanemariti ni tradicionalnije sektore poput zdravstva, koji takođe bilježe značajan rast potražnje. Za uspjeh na budućem tržištu rada ključno je kontinuirano usavršavanje i praćenje tehnoloških trendova.

Izvor: nezavisne.com

Nezavisnim laboratorijskim ispitivanjima utvrđeno je da igračke predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik po decu, uključujući opasnost od gušenja i toksične hemikalije.

Proizvodi koji nisu brendirani su od nezavisnih prodavaca kupljeni na kineskim platformama Aliekspres (AliExpress), Temu i Šin (Shein), američkim Amazon i Viš (Wish), singapurskoj Lajt in boks (Light In The Box), francuskoj Sidiskaunt (Cdiscount), britanskoj Frugo (Fruugo), holandskom Bol i poljskoj Alegro (Allegro).

Deset od 25 igračaka kupljenih na platformi Amazon bilo je opasno, 19 od 25 na Temu, 10 od 14 na Aliekspresu i svih 10 igračaka kupljenih na platformi Šin.

Svi proizvodi kupljeni na francuskoj, poljskoj i britanskoj platformi smatraju se nebezbednim.

Među igračkama koje je testirao TIE bile su igračke koje mogu lako da se rastave na manje delove koji predstavljaju rizik od gušenja, igračke s malim magnetima koji mogu da oštete creva ako se progutaju, „slajm“ koji sadrži 13 puta veći nivo bora od dozvoljene granice i elektronska tabla za crtanje sa veoma lako dostupnim malim baterijama koje mogu izazvati teške povrede ili smrt ako se progutaju.

TIE je pozvao EU da hitno preduzme mere kako bi bile zatvorene rupe u zakonu da bi onlajn tržišta bila odgovorna za bezbednost proizvoda koji se nude na njihovim platformama i zatražio bolji nadzor tržišta i primenu Zakona o digitalnim uslugama.

Ta drveća polako venu i suše se, lišće im opada i kora postaje siva. Nekada su proizvodila skoro polovinu italijanskog maslinovog ulja. Prekinuta je proizvodnja, turisti su počeli da izbegavaju da dolaze tamo, prenosi Gardijan.

Deset godina kasnije, nije se mnogo odmaklo od početnog stanja, a pretnja samo postaje još veća. U februaru 2024. naučnici su pronašli još jednu vrstu ove bakterije, koja je uništavala američke vinograde i nikada ranije nije bila otkrivena u Italiji.

Za mnoge poljoprivrednike, naučnike i donosioce odluka, ova bolest je indikator daleko šireg problema –  poteškoće EU da ograniči uvođenje razornih novih biljnih bolesti, uprkos regulatornim naporima u protekloj deceniji. Novi podaci, prenosi Gardijan, pokazuju da se u EU svake godine otkriju desetine epidemija bolesti, čak i dok se farmeri i naučnici bore da obuzdaju ranije poznate bolesti. Kako se klima menja, naučnici upozoravaju da će se problem pogoršavati.

Mane otvorenog sistema uvoza u EU

Jednog užarenog junskog jutra 2023. godine, Paolo Solmi, sanitarni inspektor u luci Ravena u severnoj Italiji, rekao je svom timu da otvori prvi od 28 kontejnera sa egipatskim krompirom koji će proveriti tog dana. Oni pune vreće i onda ih odnose u laboratorije na standardizovane testove EU.

„Kada prođu ove provere, roba je slobodna da se kreće unutar Evropske unije“, kaže Solmi.

EU ima otvoren sistem uvoza – može ući sve što nije poznato da je štetno. Neke zemlje, poput Novog Zelanda i Čilea, odlučile su se za zatvoreni sistem – sve se smatra krivim dok se ne dokaže suprotno.

Prema rezultatima, bakterije ksilela potiču iz Latinske Amerike, i najverovatnije dolaze od ukrasnih biljaka kafe koje su došle u Holandiju.

Prema Albertu Santiniju, šumskom patologu, otvoreni sistem propušta alarmantan broj biljnih štetočina i bolesti iz drugih zemalja. Dodao je da su mnogi patogeni bezopasni u tim zemljama jer su ekosistemi evoluirali zajedno sa njima. Iako ksilela možda nije uticala na biljke kafe u Kostariki, uspela je da utiče na bespomoćna stabla maslina u južnoj Italiji.

EU je uvela nove propise 2016. kako bi bolje upravljala uvozom iz drugih zemalja, te kako bi se brzo rešila epidemija. Ipak, sa toliko ulaznih mesta, naučnici i donosioci odluka ne mogu ispratiti sve. Za neke zemlje kao što je Holandija otvorena trgovina biljkama je ključni deo njihove istorije i ekonomije – i otporne su na pooštrenu regulativu.

Kristijan Linden, osnivač i izvršni direktor IBH Eksporta u Holandiji, uvozi cveće i saksijske biljke uglavnom iz Turske i istočne Afrike, te ih redistribuira po Europi. On kaže da ne zna mnogo o patogenima ili bubama koji ulaze u promet, ali nije zabrinut jer su fitosanitarne vlasti “veoma stroge”.

On smatra da je uredba o zdravlju bilja iz 2016. stvorila veću zaštitu za EU, te te napominje i koliko je važno uvođenje biljnih pasoša, koji nisu postojali kada je bakterija ksilela stigla u Italiju. Danas, dodaje, ako jedan kupac pronađe bolest ili bubu na uvezenoj biljci, cela pošiljka se prati i uništava.

„Kada je potrebno zaštititi životnu sredinu, to morate učiniti“, kaže on.

U luci u Raveni sanitarni inspektor Solmi prepoznaje ovaj izazov.

„Evropa je rođena pomoću kretanja roba, kapitala i ljudi. Naša misija je da damo sve od sebe u okviru otvorenog fitosanitarnog sistema jer alternativa trenutno ne postoji”, rekao je on.

Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.

“Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH”, navodi se u ovoj informaciji.

Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

“Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta”, navodi se u informaciji Agencije.

Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani.

Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.

“Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno”, navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.

Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.

On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.

“Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama”, rekao je Hajrić za “Nezavisne”.

Iako BiH nije članica EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo moraće unijeti u svoje zakonodavstvo sve propise koji se donose na nivou bloka, kao što je bio slučaj sa Zakonom o digitalnim uslugama EU, koji se odnosi na rad velikih internet platformi i pretraživača.

Novi zakon predlaže Evropska komisija, a koji se prije stupanja na snagu mora uskladiti sa Savjetom EU, drugim tijelom koje pored Evropskog parlamenta (EP) učestvuje u donošenju propisa na nivou EU, a koji čine zemlje članice. Postupak usklađivanja je u toku, ali se očekuje da osnovni parametri neće biti izmijenjeni.

EP u svom prijedlogu traži zaštitu medijskog pluralizma, kao i sprečavanje upliva vladinih, političkih, ekonomskih i privatnih uticaja u rad medija. Takođe, traži se pravo medija i novinara na zaštitu izvora i zaštita od “provaljivanja” u medijske servere ili novinarsku digitalnu imovinu kako bi se pokušalo doći do izvora za medijske članke.

Najosjetljiviji dio ovog zakona odnosi se na obavezu medija da izvještavaju o sredstvima koja primaju iz inostranstva.

U BiH bi neki političari ovu odredbu mogli protumačiti kao “opravdanje” za uvođenje sličnih mjera nad medijima i nevladinim organizacijama u BiH.

Međutim, postoji nekoliko ključnih razlika.

Kao prvo, u ovoj odredbi će se istovremeno tražiti i registar medija koji primaju dotacije ili projekte od države i vlastitih institucija. Takođe, traži se nezavisnost javnih emitera i odvajanje od uticaja politike na njihov rad.

Osim toga, odluke će donositi posebno nezavisno tijelo Evropski odbor za medijske usluge, koji će biti nezavisan od vlasti.

Tako se odluke neće donositi na nivou bilo kojeg političkog tijela ili institucije, već od strane onih kojih se zaštita integriteta novinarske profesije najviše tiče.

Poslanici EP-a takođe traže tim eksperata, koji bi činili novinari i aktivisti, a koji bi provjeravali da li su odluke ovog odbora nezavisne od nepoženjih uticaja.

Kada je riječ o javnim emiterima, traži se donošenje višegodišnjeg okvirnog budžeta kako bi se spriječio pritisak na njihov rad. Osim toga, javni oglašivač u pojedinoj zemlji EU ne bi smio odrediti više od 15 odsto budžeta za marketing pojedinačnom mediju s kojim ima ugovor o oglašavanju. Svi ugovori s medijima bi, prema prijedlogu EP-a, trebalo da budu javno dostupni i transparentni.

Ovaj zakon bi imao dodira i sa već pomenutim Zakon o digitalnim uslugama EU, koji je već stupio na snagu.

Veoma velike online platforme bi, prema ovom prijedlogu, trebalo da budu spriječene da neselektivno skidaju medijski sadržaj.

Predviđeno je stvaranje posebnog mehanizma po kojem bi velike platforme prvo trebalo da odvoje regularne medije od onih koji plasiraju sumnjive sadržaje. Nakon toga bi mediji trebalo da budu obaviješteni o spornim sadržajima koje su plasirali i da dobiju 24 časa za odgovor. Tek nakon tog perioda bi mogli obrisati sporni sadržaj s svojih servera.

Na stranici Savjeta EU objavljena je pozicija njihovog tijela u odnosu na ovaj zakon. Oni su unijeli odredbe o preciznijem definisanju nadležnosti između zemalja članica i Komisije, precizirali prava i obaveze Odbora za medijske usluge, tražili dodatne mjere za zaštitu identiteta novinarskog izvora, bolje preciziranje odredaba o transparentnosti vlasništva, a tražili su i pojašnjenje pravila i obaveza velikih platformi u odnosu na medije.