Aldinu će njeni najbliži prijatelji, koji su i osnovali ovu fondaciju, pamtiti kao izuzetnu mladu ženu, koleginicu, prijateljicu, te edukatorku i aktivistkinju, a njena smrt, kako kažu, ogolila je pukotine u sistemu koji bi trebalo da štiti žene.

“Naša obaveza je da se to nikada više ne ponovi”, ističe za “Nezavisne novine” Darjan Minov, u ime tima Fondacije “Aldina Jahić”.

Podsjetimo, Aldina je žrtva femicida, koju je bivši partner 16. novembra ove godine usmrtio iz pištolja usred Mostara.

Minov napominje da je Fondacija nastala iz dvije potrebe.

“Prva je da se sačuva sjećanje na jednu izuzetnu mladu ženu, a druga da se konačno, ozbiljno i sistemski radi na sprečavanju rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini. Naš cilj je stvaranje društva u kojem žene nisu prepuštene same sebi, u kojem institucije reagiraju brzo i odgovorno, i u kojem dječaci i mladi muškarci odrastaju sa jasnim moralnim kompasom, empatijom i razumijevanjem granica”, kaže Minov.

Pojašnjava da će djelovati kroz tri međusobno povezana polja, i to kroz reformu institucionalnih mehanizama zaštite, preventivnu edukaciju, te promjenu kulturnog narativa koji i dalje prečesto krivi žene, umjesto da se suočava s uzrocima nasilja.

“To su vrijednosti koje je i Aldina snažno zastupala, i u koje je vjerovala kroz svoj rad u obrazovanju, filozofiji i civilnom društvu. Fondaciju pokreće grupa njenih najbližih prijatelja, uz punu podršku njene porodice. Upravni odbor i formalna struktura su u procesu uspostavljanja, i o svemu ćemo pravovremeno obavijestiti javnost. Najvažnije je da Fondacija živi Aldinine vrijednosti: integritet, hrabrost, autonomiju, kritičko mišljenje i duboko poštovanje ljudskog dostojanstva”, ističe on.

Iako su, kako kaže, još uvijek u fazi osnivanja, već pripremaju prve programe, edukativne radionica iz etike i filozofije za mlade, a rade i na inicijativama koje se tiču jačanja institucionalne odgovornosti u slučajevima nasilja nad ženama.

“Vodimo razgovore sa stručnjacima iz prava, psihologije, obrazovanja i aktivizma kako bismo osigurali da Fondacija od samog početka ima jasan, stručan i visok standard djelovanja. Zašto je važno da se Aldina ne zaboravi? Ne samo zbog načina na koji je otišla, već zbog načina na koji je živjela. Oni koji su je poznavali znaju koliko je bila predana radu s mladima, koliko je vjerovala u moć znanja i u to da se društvo može mijenjati kroz ideje i moralnu odgovornost”, napominje Minov.

Prema njegovim riječima, reakcija ljudi na osnivanje Fondacije bila je iznad svega što su očekivali.

“Od trenutka kada smo najavili da osnivamo Fondaciju, javljaju nam se prijatelji, kolege, aktivisti, žene koje su preživjele nasilje, ali i mnogi nepoznati ljudi koji samo žele dati doprinos. Podrška dolazi iz cijele BiH, regiona, Evrope i dijaspore. Ljudi osjećaju da je ovo važno, da nije samo još jedna organizacija, nego nešto što je nastalo iz bola i ljubavi, iz želje da niko drugi ne prođe ono što je Aldina prošla”, rekao je Minov.

Dodaje da će uskoro pokrenuti i online kanal za donacije, kako bi svi koji žele mogli simbolično podržati početak rada Fondacije.

“Paralelno gradimo partnerstva sa organizacijama i stručnjacima koji se bave pravima žena, edukacijom i institucionalnim reformama, te razvijamo međunarodnu saradnju”, zaključuje Minov.

Ko je bila Aldina Jahić

Aldina Jahić (32) bila je filozofkinja, edukatorka i humanistkinja, čiji je život obilježila duboka vjera u ljudsko dostojanstvo, individualnost i snagu obrazovanja.

Završila je filozofiju i sociologiju, radila kao profesorka, a potom u USAID-u na reformi obrazovnog sistema, savjetujući Ministarstvo obrazovanja.

Kao Training Specialist u Students For Liberty i kao Project & Event Director u Atlas Society International, posvetila je svoj rad izgradnji društva zasnovanog na kritičkom mišljenju, etici i slobodi.

Aldina je voljela filozofiju, riječi, knjige, umjetnost, putovanja i ideje. Voljela je razgovore koji traju satima. Voljela je pravdu, istinu i slobodu, ne u apstraktnom, već u stvarnom, ljudskom smislu.

Izvor: Nezavisne novine

Saša Trivić, osnivač fondacije i Katarinin otac, rekao je da je ova fondacija osnovana s ciljem da se podigne svijest o važnosti doniranja krvi i koštane srži, što je, ujedno, i nastavak Katarinine misije.

– Prije dvije godine povodom Katarinine bolesti održano je donatorsko veče ”Hrabrim srcima”, i tako su stvoreni tehnički uslovi za otvaranje Laboratorije za HLA tipizaciju u Republici Srpskoj. Ta laboratorija nije samo vezana za one koji boluju od leukemije, nego i za sve oni koji bi trebalo da rade transplantaciju zbog razno raznih bolesti. Osnivanjem ove fondacije željeli smo da podignemo svijest kod građana o značaju generalno donorstva, ne samo matičnih ćelija, nego i krvi i drugih organa – kaže on.

Dodaje kako će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Republike Srpske pokrenuti jednu grupu aktivnosti koja će trajati narednih pet do šest godina, o produbljivanju svijesti građana i značaju pomenutog.

– Ostvarili smo kontakte i sa našim Univerzitetom i raznim fakultetima sa ciljem da imamo što više donora. Država je obezbijedila tehničke mogućnosti, a sada je ostalo na nama građanima da shvatimo da svaka kap krvi ili drugi oblik donorstva može nekome da spasi život. Roditelji oboljelih i oboljeli su nam se javljali i iznosili svoje probleme i borbu koju vode, pa smo zato odlučili da zajedno sa Roditeljskom kućom pokrenemo aktivnost da se formira Klub roditelja koji će pomagati drugim roditeljima, više u vidu psihološke podrške nego materijalne. Ova podrška je od izuzetne važnosti, mi smo to na svojoj koži iskusili. Takođe smo sa Filozofskim fakultetom i klinikom UKC-a-a pokrenuli aktivnosti edukacije psihologa po tom pitanju. Mogu da kažem da sam naišao na mnogo ljudi koji su bili spremni da daju svoj doprinos kako bi se realizovale ove aktivnosti – rekao je Trivić za ATV.

U Republici Srpskoj godišnje ima oko tridesetoro djece koji oboljevaju od leukemije. Dobar dio njih se liječi u UKC-u, dio u inostranstvu, a dio u Srbiji. Srbija ima fondaciju ”Nurdor”, koja je vrlo razvijena i Trivić kaže da su bili njihovi gosti u Novom Sadu i da će pokušati da bar dio njihovih aktivosti prenesu i u Republiku Srpsku, iako oni već danas pomažu i pacijentima iz Republike Srpske.

– Država je kroz Fond riješila taj materijalni dio, a mi kao fondacija ćemo se baviti psihološkom pomoći i onim aktivnostima koje u sistemu već ne postoje. Bavićemo se saradnjom sa Filozofskim fakultetom, oni su formirali već ‘Centar za talentovanu djecu’ i mi smo se složili sa tim da budemo jedni od finansijera dijela troškova te djece, tako da ćemo se truditi da i na taj način nekako doprinesemo. Iz našeg primjera sam vidio da toga fali, jer koliko god čovjek da se sprema za to da će biti teško, nije svjestan i teško mu je da prizna da mu je pomoć drugih ljudi potrebna. U tim trenucima pomoć drugih ljudi mnogo znači i nekada se desi da nam oni više pomognu nego sistem. To ljudsko razumijevanje koje proizilazi iz sličnog iskustva u borbi sa bolešću je od veliikog značaja za roditelje koji se prvi put susreću sa njom – kaže on.

Katarina je svoju bolest dijelila sa svijetom i tako bila inspiracija mnogima koji su kroz njene objave dobijali snagu i osjećaj zajedništva.

– Mi smo nastavili da to radimo jer smo vidjeli da to njoj znači. Tako da smo sigurni da je ostavilo trag u javnosti, koja je to prepoznala i podržala. Sada je za nas najveći doprinos to da se podigne svijest građana koji će dobrovoljno se uključivati u ove aktivnosti i pomagati onima kojima je pomoć potrebna – kaže Katarinin otac.

Porodica Trivić ima u planu mnogo aktivnosti na jesen. Naime, fondacija ”Kaća” planira održati jednu konferenciju za javnost o donorstvu u oktobru, a ujedno pokušavaju da naprave mini softver koji će povezati potencijalne donore i državu.

– Krenućemo od dobrovoljnog davalaštva krvi, matičnih ćelija, i to će biti prilika da građani iskažu svoju dobru volju ulazeći u mrežu donora. Naravno to još nije zakonski regulisano i to ćemo zajedno sa Ministarstvom zdravlja raditi analize postojećih zakona sa ciljem da imamo unaprijeđen donorski sistem – rekao je Trivić i pozvao građane da se odazovu u ovoj humanoj misiji.

Izvor: glassrpske.com