No, za dvadesetogodišnjake rođene u tehnološkom dobu, društvene mreže su te, nekoć nedostižne standarde, munjevitom brzinom prenijele u mainstream kulturu i gotovo pa ih ”normalizirale”, a posljedice čega osjetimo već sada.

Kao dijete 90-ih, moja prva sjećanja o ‘photoshopu’ sežu u razdoblje srednje škole kada bismo se zajedno s prijateljima histerično smijali gledajući one slučajeve uređivanja fotografija koje su, u najmanju ruku, pošle po zlu.

Uglavnom su to bile privatne fotografije slavnih osoba iza kojih se jasno ocrtavaju linije ”iskrivljenog” zida, a koje su mahom nastajale u pokušaju isticanja ”struka” ili micanja oblina putem tada najpopularnije photoshop aplikacije za mase – FaceTunea.

Jedina gora stvar koja je već tada bila sramotnija od činjenice da si kao slavna (ženska) osoba ”uhvaćen” u pokušaju uljepšavanja, jest da se nisi uljepšao uopće. No, to je bio tek početak.

Invazija filtera

Svojevrsna revolucija započinje u trenutku kada je Snapchat 2015. godine objavio ‘filtere” i odjednom su sve društvene mreže doslovce preplavili selfiji sa psećim ušima iz crtića. No, zašto je baš toliki broj ljudi u rekordno kratkom roku prigrlio ovu značajku kao nijednu promjenu u svijetu aplikacija dosad?

Pa, filter ne samo da je prekrivao nosiće i dodavao slatke uši na glave ljudi, već je i dobro ”ispeglao” kožu i stanjio naša lica, što se ljudima očigledno – itekako svidjelo.

Trend filtera doveden je na posve novi nivo nakon što je ovu aplikaciju predstavio i planetarno popularni Instagram, čiji filteri na nevjerojatno suptilan način potpuno mijenjaju izgled lica, a koji su, očekivano, u rekordnom roku postali najpopularniji i najkorišteniji. Uporedno s tim, počinju se javljati i prvi apeli psihologa koji upozoravaju na sve štetniji učinak filtera na mentalno zdravlje, posebno među mladima.

”Spomenuti filteri korisnike, a primarno žene, toliko očaravaju suptilnim promjenama da im #nofilter fotka vlastitog lica više nije prihvatljiva, a zbog uticaja okoline postaju nevjerojatno nesigurne jer im se doslovno čini da društvo postaje sve ljepše, iako svi duboko u sebi znamo da je sve to laž i lijepa fasada.”

Nije nikakva novost reći da fotošopirane, facetuned i airbrushed slike uticajnih osoba potencijalno mogu imati štetan učinak na naše mentalno zdravlje – posebno na vlastitu sliku o vlastitome tijelu. No, što kada se, kao u ovom slučaju, ne radi samo o ”uticajnim” i slavnim osobama već ‘unknown’ adolescentima, njihovim vršnjacima i čitavim generacijama djece?

(Početak) promjena u svijetu društvenih mreža

Iako kao društvo imamo običaj opasnosti novih trendova svaljivati na mlađe generacije, ovoga puta su upravo te mlađe generacije odlučile ”spasiti” same sebe i ne čekajući nikoga, potaknuli promjene u svijetu društvenih mreža. Na čuđenje mnogih, svjesni problema i neautentičnosti fotografija kakve nas danas okružuju, mišljenja i stavovi mlađih korisnika (od generacije Z nadalje) ponukali su Instagram da donese odluku o uvođenju logotipa na svaku fotografiju koja je digitalno izmijenjena, bilo Photoshopom ili ”samo” filterom, a posebno fotografije slavnih osoba i influencera.

Prema predloženom zakonu, svako ko je plaćen za objavljivanje na društvenim mrežama mora biti “iskren i otvoren” u vezi s uređivanjem svojih fotografija. Iako zakon još uvijek nije stupio na snagu, pitanje je vremena kada će Instagram javnosti predstaviti svoju odluku i zajedno s novom generacijom pokrenuti talas autentičnosti i pozitivnih promjena koje hroničnu nedostaju novom, modernom društvu koje smo stvorili za mlađe generacije, a koje ga već sada sasvim opravdano odbacuje.

Svemu se priključio i Tinder koji je prekjučer predstavio novu značajku – Blind Date, a koja potpuno mijenja uobičajeno ”swajpanje”: Naime, sada morate i porazgovarati s drugim korisnikom prije nego uopšte možete vidjeti kako izgledaju.

Uz novu značajku, korisnici će biti upareni na temelju onoga što im je zajedničko; unutar značajke odgovaraju na tempirana pitanja i ako se oba korisnika odluče ”spojiti”, tek tada mogu pristupiti fotografijama.

Tinder tvrdi da su već tokom rane faze testiranja značajke primjetili kako su korisnici napravili 40 posto više podudaranja u usporedbi s drugim značajkama aplikacija koje uključuju galerija slika, promičući korisnikovu šansu da upozna nekog koga bi, u uobičajenim okolnostima, vjerojatno potpuno predvidjeli. Iako američki korisnici ovoj značajki mogu pristupiti već sada, ona bi do Evrope trebala doći u narednih nekoliko sedmica, a vjeruje se da će potpuno promijeniti način ”dejtanja” na Tinderu.

Baš kao i novi logotip Instagrama, i ova nova značajka odražava nove, moderne navike najnovije generacije koja, usprkos svim predviđanjima, gaji nevjerojatnu nostalgiju za 90-ima i želi sve suprotno od onoga što im serviraju mediji. ”Oni ne žele savršeno, ne žele prividnu idilu. Usprkos trendovima koje smo im donijeli, ne srame se poput nas, žele voljeti same sebe zbog onoga što jesu i nevjerojatno žude za autentičnim odnosima koje je sve teže ostvariti u modernom svijetu, a čemu im (pre)uređene fotografije nimalo ne pomažu. A toga su itekako svjesni!”

I dok su stariji promišljali o razmjerima koje će u budućnosti poprimiti trendovi na društvenim mrežama, kultura 2020-ih suptilno je započela preslikavati kulturu 90-ih i još jednom dokazala da gotovo ništa više nije originalno, ali i da to ne mora nužno biti loša stvar!

Svjedoci smo poplave remakeova i rebootova u glazbi, filmu, TV-u i modi, no ipak najviše veseli činjenica da se u ovaj ”vagon nostalgije” ukrcavaju i najmlađe generacije koje će nas, po svemu sudeći, naučiti mnogo više no što smo i sami mislili, a koje će ujedno i ovaj gorući problem ”lažnih” fotografija, psiholoških problema i slomljenih samopouzdanja smjestiti u prošlost te nam pokazati šta zaista znači slaviti i uvažavati različitost kojom se kao društvo toliko hvalimo, a o kojoj zapravo – nemamo pojma.

Preuzeto sa: fashion.hr