To se zaključuje iz razgovora sa proizvođačima, koji za “Nezavisne novine” poručuju da ni do kraja ove godine građani ne mogu očekivati da će u dodatnoj mjeri uštedjeti prilikom kupovine svakodnevnih potrepština.

No, prvo smo, kako je i red, mišljenje potražili od potrošača.

Oni su, ističu, zadovoljni činjenicom što će do Nove godine manje plaćati pojedine proizvode, a kojih će, pored pomenutih 50 sa nultom maržom, biti i više stotina koji će biti djelimično sniženi.

“Što se tiče proizvoda – ima i mlijeko, jogurt, kisela pavlaka, ali doduše ima i tirolska salama, kao i šunkarica. Tu su paradajz, džemovi, zatim deterdženti za veš i suđe, dakle imamo i ono što se tiče te kućne hemije”, kaže Nedeljka Ilijić, predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja.

Međutim, ona ne krije da je spisak proizvoda trebalo da ima veće prioritete.

“Po nekom našem mišljenju trebalo bi krenuti i sa sniženjem cijena osnovnih životnih namirnica: brašno, šećer, naravno ulje. Ali, ne znači da će se sada stati s ovim što imamo, vjerovatno će se proširivati spisak tih proizvoda. Dobro je da je prepoznato i da se radi na pomoći građanima u Republici Srpskoj, kako bi se ova ekonomska situacija ublažila na bilo koji način”, smatra Ilijićeva.

Brašno jeste jeftinije, ali su plate povećane, glasi odgovor Saše Trivića, vlasnika “Krajina klasa” i lanca pekara “Manja” na naše pitanje da li on kao vlasnik pekara razmišlja o pojeftinjenju hljeba.

Trivić ističe da nijedan proizvođač hljeba nema jedinstvenu cijenu ovog proizvoda i da svako pravi svoju kalkulaciju.

“I pored pada cijene brašna evidentno je da plate rastu i sve što smo zaradili na brašnu izgubili smo na platama. Zato ostaje na svakom pekaru da procijeni ima li mogućnost da koriguje cijene nadolje ili nema, u zavisnosti naravno od svoje produktivnosti i finansijskog stanja. Mi zasad nemamo nikakvu namjeru da korigujemo cijene. Kad prođe godina vidjećemo kakav je finansijski rezultat jer smo zadnjih nekoliko godina pretrpjeli ogromnu finansijsku krizu, a sada popravljamo to stanje”, poručio je Trivić.

Gotovo identična situacija je i kada je u pitanju meso… Domaći proizvođači tvrde da je ova godina bila katastrofalna, te da će cijenama dirigovati uvoznici.

“Mnogo svinja je ovdje ubijeno zbog ove bolesti, farmeri nisu uzgajali dovoljno ni tovne junadi jer su imali problem s uvozom teladi i to je prepolovljena proizvodnja. Zato kompletnu situaciju i cijene diriguje uvoznički lobi i od njih će zavisiti sve. Domaći se praktično neće pitati ništa”, rekao je za “Nezavisne novine” Lazo Šešić, vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze”.

I cijena domaćeg voća sačekaće na sniženje u marketima u Srpskoj, a građani će kao i dosad u kese pakovati uvozno.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, pojašnjava da veliki trgovački lanci koriste uvozno voće jer domaći proizvođači nisu u mogućnosti da podmire takve potrebe.

“Mi ove godine imamo jako malu proizvodnju i loš kvalitet voća. Uglavnom je to sve otišlo u industriju, a na tezgama će biti uvozno voće, ali, evo, mi imamo informacije da je to voće koje se ovdje uvozi jeftinije u Evropi nego što ga drže kod nas. Očigledno je da tržni centri i marketi nemaju sluha”, navodi Dojčinović, koji je ogorčen pričom o sniženju i maržama.

“To što su oni rekli da će sniziti marže, pa oni su prvo te cijene povećali nenormalno. Oni imaju svoje posredničke firme, to su vlastite dvije firme – jednu koja radi veleprodaju i jednu koja im radi maloprodaju. Jedan od ključnih problema jeste što su oni sami izmislili da regulišu cijene. Mi tu ne možemo uticati, to ne može ni Vlada RS, niko. Jer pazite, oni kao sad skidaju maržu tri ili pet odsto, a na osnovu proizvođačke cijene oni su to digli dva ili tri puta”, pojasnio je on.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da su oni spremni da izađu u susret po pitanju sniženja cijena, ali da ih u ovom slučaju niko nije kontaktirao.

“Mi bismo sigurno mogli ponuditi ono čime raspolažemo. Evo, s obzirom na to da ide zima, imamo na stanju kupus za kiselenje, imamo krompir i tako dalje. Mogu da garantujem da bi se proizvođači uključili u ovu priču, ali niko nas nije kontaktirao, ne znamo ni ko su ti marketi, da li je neko sa kim sarađujemo. Evo, nadam se da će ovo sad što sam rekao možda probuditi priču”, poručio je Ilić.

Njihova analiza pokazuje da je u avgustu ove godine cijena hljeba u EU u prosjeku 18 odsto viša nego u istom mjesecu lani. To je, kako kažu, ogromno povećanje u poređenju sa avgustom 2021. godine, kada je cijena hljeba u prosjeku bila viša za svega tri odsto u odnosu na avgust 2020. godine.

Statistički podaci za avgust ove godine u Srpskoj još nisu dostupni, ali prema onima za mjesec ranije, očigledno je da je poskupljenje na našem tržištu enormno.

Statističari su izračunali da je kilogram bijelog hljeba u Srpskoj u julu ove godine u prosjeku koštao 2,95 maraka, što je za 0,70 KM skuplje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Poređenja radi, stanovnici u RS su za kilogram bijelog hljeba u julu 2021. godine izdvajali u prosjeku 2,25 maraka, što je za svega devet feninga više u odnosu na prosječnu cijenu tog proizvoda u sedmom mjesecu 2020. godine.

Član Udruženja ekonomista RS SNjOT Marko Đogo rekao je za “Glas” da je očigledno da je kriza prenesena i na naše tržište koje je veoma malo i usitnjeno.

“Procentualno, cijena hljeba kod nas porasla je za oko 30 odsto, dok je taj rast u EU procentualno dosta manji, što je posljedica nefunkcionisanja našeg tržišta. Evropsko tržište je veliko i konkurencija ne dozvoljava tako lako podizanje cijene hljeba, dok smo mi ovdje isparčani i mali, tako da je kod nas mogućnost da trgovci podignu cijene daleko veća”, pojasnio je Đogo.

Poskupljenja su svjesni i pekari, ali dodaju da je pšenica berzanska roba, te da je i prošle sedmice cijena na Novosadskoj berzi otišla gore.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, rekao je za “Glas Srpske” da je teško bilo šta prognozirati jer su i sva ranija predviđanja pala u vodu.

“Zbog virusa korona i sukoba u Ukrajini došlo je do rasta cijena prehrambenih proizvoda, među kojima su poskupjeli i brašno i hljeb. Očekivali smo, s obzirom na dobar ovogodišnji rod pšenice, da će doći do pada cijene brašna, pa onda i hljeba. Čak su i iz Ukrajine krenuli određeni kontingenti hljebnog žita, međutim, do stabilizacije tržišta i pojeftinjenja nije došlo”, rekao je Pelemiš.

Preuzeto sa: nezavisne.com