Upozorenje se odnosi na period od sinoć u 22 sata do danas u 10 sati, a prema prognozama, temperature u većem dijelu zemlje kretat će se jutros od -16 do -10, dok se na jugu očekuju vrijednosti od -6 do -2 stepena.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -5 i 1°C, na jugu zemlje do 4 stepena Celzija.

Iz FHMZ BiH su za danas najavili i to da će nakon pretežno vedrog jutra doći do porasta oblačnosti.

Iz FHMZ upozoravaju kako bi ovako niske temperature mogle predstavljati zdravstveni rizik za starije osobe, djecu i hronične bolesnike.

“Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni da se očekuju niske temperature zraka. Mogući su zdravstveni rizici među ugroženom populacijom, naprimjer, starije i veoma mlade osobe i beskućnici”, naveli su iz FHMZ BiH.

Izvor: N1

Kako je istakao očekuje nas ledeni početak sedmice koji će, postepeno, popuštati od srijede.

“Nakon ledenog početka nove radne sedmice, umjerenije zatopljenje je na vidiku od srijede. Na planinama slijedi postepeno topljenje snijega, a slično će biti i u nizinama. Padavine, u sedmici pred nama, neće predstavljati problem jer će biti rijetke”, napisao je Sladić.

Izvor: Nezavisne Novine

Osjećaj stalne hladnoće, poznat i kao osjetljivost na hladnoću, može biti znak da vašem tijelu nedostaju određeni nutrijenti. Nedostatak određenih vitamina i minerala može utjecati na cirkulaciju, razinu energije i sposobnost tijela da zadrži toplinu.

U nastavku saznajte koji su najčešći nutritivni uzroci osjećaja hladnoće i kako ih možete nadoknaditi prehranom ili dodacima prehrani.

1. Nedostatak vitamina B12

Vitamin B12 ključan je za stvaranje crvenih krvnih stanica koje prenose kisik po tijelu. Ako ga nemate dovoljno, može se razviti anemija, što često dovodi do osjećaja hladnoće, osobito u rukama i nogama.

Preporučeni dnevni unos za odrasle osobe iznosi oko 2,4 µg, a trudnice trebaju nešto više – oko 2,6 µg.

B12 možete unijeti putem jaja, mliječnih proizvoda i mesa, dok osobe koje ne jedu hranu životinjskog podrijetla (poput vegana) ili imaju problema s apsorpcijom trebaju razmisliti o dodacima prehrani.

Ako vam liječnik dijagnosticira manjak vitamina B12, može vam preporučiti injekcije ili tablete B12 kako bi se razina normalizirala.

2. Nedostatak folata (vitamina B9)

Kao i B12, folna kiselina (vitamin B9) sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica. Nedostatak može izazvati umor, slabost i veću osjetljivost na hladnoću.

Folat se nalazi u voću, mahunarkama, jajima, zelenom lisnatom povrću i jetri, no tijelo ga ne može dugo skladištiti, pa se manjak može razviti već nakon nekoliko tjedana loše prehrane.

Odrasle osobe trebaju oko 400 µg folata dnevno, a trudnice oko 600 mikrograma.

Alkohol i neke bolesti (poput hemolitičke anemije) mogu povećati rizik od manjka folne kiseline. U slučaju nedostatka liječnici obično preporučuju oralni unos od 1 – 5 mg dnevno.

3. Nedostatak željeza

Ako vam je stalno hladno u rukama i stopalima, moguće je da patite od anemije uzrokovane manjkom željeza. Željezo pomaže u stvaranju hemoglobina – proteina koji prenosi kisik kroz tijelo. Kada ga nema dovoljno, cirkulacija kisika slabi, a tijelo teže održava toplinu.

Najviše željeza nalazi se u mesu (posebno jetri), ribi, peradi, zelenom povrću i mahunarkama. Neke žitarice i tjestenine dodatno su obogaćene željezom.

Preporučeni dnevni unos za muškarce iznosi oko osam miligrama, a za žene oko 18 mg. Ako imate izražen manjak, liječnik vam može propisati 150 – 200 mg elementarnog željeza dnevno, ali točnu dozu treba odrediti prema nalazima krvi.

4. Nedostatak cinka

Cink je važan za metabolizam i regulaciju tjelesne temperature, a njegov manjak može uzrokovati osjećaj hladnoće.

Ako su razine cinka u krvi niže od 70 µg/dL kod žena i 74 µg/dL kod muškaraca, moguće je da vam nedostaje ovaj mineral. Tada se obično preporučuje unos 20 – 40 mg cinka dnevno.

Cink se najviše nalazi u ribi, morskim plodovima (posebno kamenicama), mesu, piletini, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama. Biljni izvori sadrže manje cinka od životinjskih, pa vegetarijanci trebaju pripaziti na unos.

5. Nedostatak bakra

Manjak bakra može dovesti do hipotermije (sniženja tjelesne temperature), ali i do anemije, što dodatno povećava osjetljivost na hladnoću.

Bakar se prirodno nalazi u jetri, školjkama, orašastim plodovima, sjemenkama, krumpiru, gljivama, tofuu i slanutku.

Odraslim osobama potrebno je oko 900 µg bakra dnevno, a trudnicama oko 1.000 µg. Ipak, s bakrom ne treba pretjerivati jer u većim količinama može biti toksičan – zato se uvijek držite preporuka stručnjaka.

Kada je osjećaj hladnoće znak nečeg ozbiljnijeg?

Osim s nedostatkom vitamina i minerala, osjećaj stalne hladnoće može biti povezan s hipotireozom, anoreksijom, dijabetesom, Raynaudovom bolešću ili problemima s cirkulacijom. U nekim slučajevima uzrok može biti i poremećaj rada hipotalamusa – dijela mozga koji regulira tjelesnu temperaturu.

Nemojte se sami liječiti dodacima prehrani

Osjećaj hladnoće ne znači nužno da vam nedostaje određeni vitamin. Prije nego posegnete za dodacima prehrani, važno je napraviti krvne pretrage i savjetovati se s liječnikom. Pretjeran unos određenih minerala, poput cinka ili bakra, može biti štetan i izazvati nuspojave.

Ako vam liječnik potvrdi manjak određenog nutrijenta, preporučit će vam točnu dozu i oblik suplementa koji je siguran i učinkovit za vaše potrebe.

Izvor: krenizdravo.dnevnik.hr

To što vam je hladno možda neće uzrokovati prehladu, gripu ili kovid, ali vas može učiniti podložnijim da ih dobijete. Za kovid se već utvrdilo da nema sezonalnost i da se osoba može razboljeti i ljeti, ali je zimi rizik veći.

Kao prvo, zimi više vremena provodimo unutra. Tu udišemo potencijalno nedovoljno ventilirani zrak. U prevodu – to znači da udišemo ono što su drugi ljudi izdahnuli. Uključujući i viruse, poput gripe, RSV… COVID-19 se također više širi u zatvorenom nego vani. No – danas mi većinu vremena provodimo u unutrašnjim prostorijama, čak i ljeti, u klimatiziranim prostorima, što također uvećava rizik od izloženosti patogenima.

Te bolesti uzrokuju virusi koji se prvenstveno prenose malim kapljicama poznatim kao aerosoli. One su raspršene u zraku. Potvrđeno je kako se ove bolesti ne prenose samo kapljično nego se prenose i aerosolom.

Šta to u praksi znači? Dok kapljice padaju na tlo, aerosol se zadržava lebdeći u zraku – u nivou našeg nosa. Da se prenose samo kapljicama, one bi uglavnom pale na pod, i tu bi kontaminirale površine na koje u padu nalete. Ali nije tako.

Virusi obično ne lebde okolo “goli”. Oni su obavijeni kapljicama tekućine, poput sline. Te kapljice također sadrže komadiće sluzi, proteina, soli i drugih tvari u sebi. Te druge komponente mogu odrediti hoće li virus preživjeti sušenje. Zapravo mi virusima pomažemo da prežive i time što ih iskijavamo i iskašljavamo sa našom slinom. Ona štiti virus od isušivanja i toga da se raspadne, postane neinfektivan.

Kada je vlažnost veća, kapljice se polako suše. Takvo sporo sušenje ubija viruse kao što su gripa A i SARS-CoV-2, kako se navodi u preprintu na bioRxiv.org. Tokom sporog sušenja, so (koja se nalazi u pljuvački) i druge stvari koje mogu naškoditi virusu postaju koncentriranije, iako istraživači još uvijek ne razumiju u potpunosti što se događa na molekularnoj razini da deaktivira virus.

Imunološki sistem ima trik za odbranu od virusa. Naime, ćelije koje se nalaze u nosu načičkane su površinskim proteinima koji mogu otkriti viruse. Kada jedan od ovih senzorskih proteina vidi da dolazi virus, signalizira ćeliji da pusti sićušne mjehuriće koji se nazivaju izvanstanični mjehurići/vezikule.

Mjehurići djeluju kao taktika odvraćanja i “zbunjivanja” virusa, taktička varka. Virusi se lijepe za ove vezikule umjesto da inficiraju ćelije.

Ako se virus spoji s jednim od mjehurića, čeka ga iznenađenje: unutar vezikula nalaze se komadići RNK koji ubijaju viruse, a nazivaju se mikroRNK. Jedna od tih mikroRNK poznatih kao miR-17 mogla bi ubiti dvije vrste rinovirusa i koronavirus koji uzrokuje prehladu, izvijestio je tim u decembru 2022. u Journal of Allergy and Clinical Immunology.

Međutim, vanjska temperatura ima značajnu ulogu u produkciji ovih vezikula koje zbunjuju viruse.

Naučnici su mjerili vezikule otpuštene iz ljudskih ćelija u nosu uzgojenih u laboratorijskim posudama na 37°C, što je otprilike naša tjelesna temperatura Zatim su spustili termostat na 32°C. ćelije su tada otpustile oko 42% manje vezikula na nižoj temperaturi. Tu nije kraj, te su vezikule nosile manje oružja – manje mirkoRNK. Vezikule mogu sakupiti oko 24% više mikroRNK na tjelesnoj temperaturi nego kada je hladnije.

Džef Keps (33) od 2019. radi po šest meseci na Južnom polu, a za to dobija oko 75.000 evra.

Pre toga je radio u salonu automobila, seća se kada mu je prijatelj rekao za priliku za posao polarnoj stanici Amundsen-Skot na Južnom polu, koja je u vlasništvu američke vlade, piše Mirror.

“Radio sam u autosalonu kao mehaničar. Jednog dana došao je stari prijatelj i rekao da im treba mehaničar za rad na motornim sankama na Južnom polu. Pomislio sam – zašto ne”, priseća se Džef.

Ispalo je da je odluka bila dobra, mada sad živi na mestu gde temperature padaju i ispod -60, a prva prodavnica je udaljena hiljadama kilometara.

„Ma to je kao da živite na velikom brodu. Radim dole od 2019. godine, a tu sam čak upoznao i svoju devojku Mišel. Ona je radila u keteringu. Mi stanicu nazivamo našim svemirskim brodom. Od iduće najbliže ovakve stanice udaljeni smo više od 1.000 km, potpuno smo izolovani“, priča Džef.

Naučnici u stanici obavljaju važna istraživanja vezana za klimatske promene i svemir, ali Džef kaže da je tamo život „normalan“.

“Kao da ste u nekom lepom hotelu. Imamo sjajan tim kuvara. Unutra je sobna temperatura i možete da šetate u majici kratkih rukava”, objasnio je i otkrio da trenutno tamo živi oko 40 ljudi ukupno. “Gradite izuzetno blisku zajednicu jer viđate iste ljude svaki dan, sve je to prilično lepo dok ne otvorite vrata, a onda se sve promeni”.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Jeff Capps (@thejeffcapps)

Džef često mora da radi napolju po vrlo hladnom vremenu, popravljajući vozila. Jednom je, kaže, radio na -76C, što je opisao kao “nadrealno”.

“Čovek bi pomislio da ćeš se trenutno smrznuti na smrt, ali to je suv vazduh, pa zapravo nije tako loše kao što zvuči. Najčudnije je što nikad nisam osetio drhtavicu ili hladnoću do kosti. Najgore je što ako hladnoća pogodi bilo koji deo vaše kože koji je nepokriven, dobijete oštar osećaj kao da vam je koža ubodena nožem”, opisao je Džef, prenosi N1 Hrvatska.

“Zimi je napolju ludnica, uvek je mračno jer Sunce zalazi jednom godišnje, tako da je šest meseci dan, a zatim šest meseci mrak. Jedan od najboljih delova života na Južnom polu je društveni život. Svi smo kao velika porodica, imamo svađe, ali ipak se na neki način poštujete. Svi prigovaramo jedni drugima, ali onda se svi zajedno zabavljamo i pijemo viski”, dodao je, ortkrivajući i da su zabave u centru “legendarne”.

“Morate da budete mnogo kreativniji tamo. Imali smo zabavu s božićnom temom, a takođe smo organizovali Olimpijske igre Južnog pola – zajedno s ceremonijom otvaranja”, ispričao je.

“Stiže nam ‘arktička eksplozija’. Jaki smetovi i oluje moguće su u sjevernim regijama, dok bi u ostatku zemlje i Velsu trebalo ostati suvo”,  izjavio je Aidan Mekgivern iz Kancelarije za meteorologiju.

Do kraja sedmice hladni vjetrovi stizaće sa sjevera.

“Ove sedmice biće hladnije i biće snježnih pljuskova uglavnom iznad brda sjeverne Škotske. Ali drugdje, u područjima s visokim pritiskom, u petak i početkom vikenda biće uglavnom suvo”,  dodao je on, prenosi Jutarnji list.

Kris Ingland, producent vremenske prognoze za Sky News, kaže kako će se arktički vazduh proširiti na veći dio Velike Britanije tokom sljedećih nekoliko dana.

“Na sjever i istok donijeće vrlo jake vjetrove, mjestimičnu tuču i snježne pljuskove. Visoki pritisak sa zapada smiriće se kasnije u petak, a tokom noći razviće se velik mraz. Temperature će uglavnom biti stupen ili dva iznad ili ispod nule, ali neki sjeverni dijelovi mogli bi zabilježiti i nekoliko stepeni niže”,  prognozira on.

Istodobno, Agencija za okolinu izdala je brojna upozorenja o poplavama. One lokalne, uzrokovane podzemnim vodama u dijelovima južne Engleske, moguće su do petka. Lokalne obalne poplave oko Norfolka, Sufolka i Eseksa u petak su moguće, ali se ne očekuju.