Tačne iznose teško je izračunati jer su cijene hljeba neujednačne na području cijele BiH. Osim neujednačenih hljeba na tržištu se nalazi veliki broj sličnih proizvoda sa velikim rasponom cijena.

Pitali smo vas – koliko u vašem gradu košta 600gr hljeba

„U Kiseljaku hljeb košta1,9 KM, 2,00 KM, 2,7 KM“, odgovorio je na pitanje CAPITAL–a jedan čitalac.

Najnižu cijena koju čitaoci CAPITAL-a u anketi pominju je 1,8 KM, ali bez navođenja grada u kome se ovaj hljeb može kupiti.

“Cijena raženog hljeba u Istočnom Sarajevu za 400gr iznosi: 2,70KM”, dodaje čitateljka iz Istočnog Sarajeva, a čitalac iz Sarajeva kratko piše: „Sarajevo, 600 grama, cijena 2,2 KM”.

Ima i onih koji jednostavno odgovaraju da kupuju najjeftiniji hljeb koji pronađu na policama. Neki su bili šaljivi, kazavši da cijena hljeba zavisi od trenutne cijene benzina.

Marin Bago iz udruženja za zaštitu potrošača „Natura“ za CAPITAL kaže da je stanje na tržištu haotično, da se cijene mijenjaju iz dana u dan, te da je teško izračunati prosječnu cijenu hljeba.

„Sve se svelo na privatne pekare koje nude različitu lepezu proizvoda, sada je tu teško naći neki prosjek kolika je cijena kruha. Odavno to pitanje nije postavljeno. Koliko pratimo tu problematiku znamo da je sva hrana poskupila“, kaže  Bago.

Dodaje da je ključ u proizvodnji domaće hrane.

„Ako mi proizvodimo žito, dajemo subvencije sa bilo kog nivoa, onda se može pregovarati o cijenama, a ne zavisiti o cijenama i mešetarenju na tržištu“, ističe naš sagovornik.

Nepoznati rezultati ograničenja cijene bijelog hljeba u RS

Vlada Republike Srpske usvojila je u februaru ove godine Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Republike Srpske, kojom je ograničila maloprodajnu cijenu bijelog hljeba od 600 grama, proizvedenog od brašna TIP 500 i iznosi 1,90 KM po komadu.

„Preduzeća ne mogu prodavati hljeb po cijeni iznad propisane, ali mogu po nižoj. Osnovni razlog za donošenje ove odluke predstavljao je veći rast cijena hljeba na tržištu Republike Srpske, a ista je još na snazi“, navode iz Ministarstva trgovine i turizma.

Iz Udruženja pekara su prije usvajanja uredbe poručivali da su na tržištu i u trenutku donošenja uredbe postojali hljebovi koji su ispod 1,9 KM.

Pekari pojašnjavaju da je najveći trošak radna snaga čiji je udio troškova prešao 46 odsto ukupne cijene hljeba, na drugom mjestu je sirovina sa manje od 33 odsto. Dodaju da se cijene sirovina jesu smanjile, ali da se cijena radne snage značajno povećala.

Tako na primjer u „Krajina klasu“ navode da su im cijene proizvoda u svim poslovnicama sem u Prnjavoru, Gradiški i Derventi ujednačene. Razlog za nešto više cijene u ovim prodavnicama su veće plate, koje su morali korigovati zbog nedostatka radne snage u tim gradovima

Kako je cijena hljeba od 2019. godine sa 1,5KM porasla na 2,76KM

Prema podacima jedne pekare na sjeveru Republike Srpske, u 2019. godini troškovi proizvodnje jednog hljeba od 600 grama, što uključuje sirovinu i ambalažu iznosili su 0,3435 KM. Uz to trošak energije iznosio je 0,12 KM po hljebu. Troškovi plata i poreza po hljebu su iznosili 0,39 KM, usluga 0,5 KM, održavanja i amortizacije 0,11 KM, tako da je ukupna proizvodna cijena iznosila 1,06 KM. Marža proizvođača tada je iznosila 0,12 KM, trgovačka marža 0,09 KM, PDV 0,22, da bi hljeb u prodavnici koštao 1,5 KM.

U istoj pekari u 2024. godini sirovine za isti hljeb koštaju 0,6040 KM, troškovi energije su sa 12 porasli na 17 feninga, usluge sa pet na sedam feninga, troškovi plata, poreza i doprinosa, sa 0,39 KM na 0,86 KM, dok je marža proizvođača je porasla za 11 feninga sa 0,12 na 0,23 KM.  Kada se na to doda marža u maloprodaji od 0,17 KM i PDV od 40 feninga cijena istog hljeba danas košta 2,76KM.

Maksimalan PDV na hljeb u BiH

Pekari su poredili stopu PDV-a na hljeb sa pojedinim zemljama u regiji i Evropi. Prema njihovim podacima Bosna i Hercegovina prednjači. PDV na hljeb najniži  je u Italiji gdje iznosi četiri odsto, zatim u Hrvatskoj pet odsto, u Sloveniji i Srbiji je približna 9,5 i 10 odsto, dok je u BiH maksimalnih 17 odsto. Sve inicijative da se uvede diferencirana stopa PDV-a su propale.

Kako bi se to spriječilo, neophodno je da znate kako pravilno da skladištite hljeb.Sofi Trumen, ekspertkinja za hranu, tvrdi da je najbolje da čuvate hljeb u platnenoj torbi tokom vrelih dana.

Kada je hleb izložen vlažnom ili toplom okruženju, dolazi do stvaranja plijesni, što predstavlja rizik za osobe s respiratornim problemima i alergijama.

“Zapamtite, ako je hljeb sveže napravljen, ne bi trebalo da ga čuvate u hermetički zatvorenoj vrećici, jer ne može da diše. Neophodno je da ga stavite u platnenu torbu ili u korpu za hljeb”, objasnila je ona.

Sofi ističe da frižider zapravo ubrzava proces stvaranja plijesni, zbog procesa retrogradacije koji uzrokuje kristalizaciju molekula skroba na nižim temperaturama, prenosi B92.

Bolja opcija od hlađenja jeste zamrzavanje, koje može zadržati svježinu hljeba i do nekoliko dana. Prije jela pustite hljeb da se odledi, a za hrskavu strukturu podgrijte ga u rerni.

Naspite u posudu 375 g brašna, 200 g šećera, pola kašičice praška za pecivo, kašičicu soli, kašičicu sode bikarbone, kašiku cimeta i sve dobro promiješajte. Zatim dodajte troje jaja, 240 ml biljnog ulja, jednu kašičicu paste ili ekstrakta od vanilije, 300 g naribanih tikvica i dobro promiješajte.

U dobijenu smjesu dodajte 65 g sjeckanih oraha i promiješajte, a zatim izlijte u kalupe. Pecite 55 minuta na temperaturi od 170 stepeni.

Dok se hljepčići peku, u posudicu naspite 125 g šećera u prahu i naribajte koricu od jednog limuna. Dodajte kašiku soka od limuna i promiješajte. Izvadite hljepčiće iz pećnice i prelijte ih dobijenom smjesom od šećera i limuna. Isijecite na kriške i poslužite dok su još topli. Prijatno!