Ovaj potez dolazi u trenutku kada su druge platforme poduzele korake kako bi AI-generisani sadržaj učinile manje prisutnim, dok korisnici društvenih mreža sve više odbacuju poplavu nekvalitetnog AI sadržaja. Međutim, Meta, koja često ohrabruje korisnike da sami stvaraju takav sadržaj, učinila je vrlo malo kako bi obeshrabrila kreiranje AI sadržaja. Najnovija promjena stoga predstavlja manje obračun sa svim nekvalitetnim AI sadržajem, a više nova pravila za određenu vrstu sadržaja koja može biti posebno obmanjujuća.

Čini se da su nove oznake posebno prilagođene profilima koji koriste AI-generisane persone. Instagram je ranije koristio opcionalnu oznaku “AI creator” kao svojevrsnu opću oznaku za svaki profil koji redovno objavljuje AI sadržaj. Međutim, kompanija sada tu oznaku zamjenjuje oznakom “AI-generated profile”.

Nova oznaka namijenjena je profilima koji “prikazuju osobu generisanu pomoću umjetne inteligencije”, navodi se u opisu unutar aplikacije.

Kako su AI modeli postali napredniji, a stvaranje uvjerljivog AI sadržaja jednostavnije, došlo je do porasta broja lažnih AI influensera. The Guardian je nedavno otkrio talas AI-generisanih “influensera” koji promovišu aplikacije i druge brendove. The New York Times je pronašao stotine AI “wellness” influensera, uključujući i one koji tvrde da su ljekari. Iako veliki dio ovog sadržaja ne krši izričito Metina pravila, izazvao je zabrinutost zbog širenja dezinformacija.

“Naša zajednica nam je rekla da im se ne sviđa kada naiđu na profil koji djeluje kao da pripada stvarnoj osobi, da bi tek kasnije saznali da je osoba prikazana na njemu generisana pomoću vještačke inteligencije”, rekao je portparol Instagrama. On je dodao da bi nalozi s AI-generisanim personama koji ne koriste ovu oznaku “uskoro mogli uočiti ograničenja svog dosega”. Kreatori koji smatraju da su zbog ovoga nepravedno kažnjeni imat će mogućnost žalbe putem Account Statusa.

Izvor: klix.ba

Forbes Srbija analizirao je poslovne rezultate kompanija i preduzetničkih radnji povezanih sa domaćim influenserima. Ovi rezultati objavljeni su na sajtu Agencije za privredne registre. Analiza podataka pokazuje koliko su infleunseri zaradili tokom 2025. i ko je uspeo da napravi posao vredan više miliona dinara.

Izdvojili smo listu od 10 firmi i preduzetničkih radnji prema neto dobiti, a čiji su vlasnici influenseri.

Dunja Jovanić

Tridesetšestogodišnja Dunja Jovanić je do nedavno na svoje ime imala dve preduzetničke radnje i jednu firmu.

Jedna od tih preduzetničkih radnji, Fashion Bebe, registrovana je pod šifrom delatnosti Konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Ova radnja obrisana je iz registra u aprilu prošle godine.

Preduzetnička radnja, Stara Bebe, koja je i dalje aktivna, upisana je u registar u julu prošle godine, pod istom šifrom delatnosti. Za ovu preduzetničku radnju nisu javno dostupni poslovni rezultati. Reč je o privrednom subjektu koji nije obveznik predaje finansijskih izveštaja.

Za razliku od preduzetničke radnje Stara Bebe, za firmu Nova Bebe dostupni su finansijski izveštaji. Iz ovih izveštaja se može videti da je kompanija u 2025. ostvarila ukupne prihode od 308,5 miliona dinara (2,6 miliona evra). Neto dobit za tu godinu iznosila je 41,3 miliona dinara (353.000 evra). Ova firma otvorena je u februaru 2020. godine, pod šifrom delatnosti Specijalizovano posredovanje u prodaji posebnih proizvoda.

Podsetimo, Dunja Jovanić je pod pseudonimom „imafashionbabe“ prvenstveno otvorila blog posvećen modi i ženskoj lepoti. Kako je njena publika rasla, 2021. pokreće liniju odeće, počevši od pidžama i košulja, a potom i sportskih i kupaćih kostima, kao i donjeg veša.

Strahinja i Marija Ćalović

Tridesetšestogodišnji Strahinja Ćalović, vlasnik je preduzetničke radnje Organic Media, osnovane u novembru 2015. godine. Radnja je prvobitno bila registrovana pod šifrom delatnosti Računarsko programiranje. Nakon 10 godina, promenjena je u Delatnosti reklamnih agencija.

Prema javno dostupnim finansijskim izveštajima, Organic Media je u 2025. ostvarila ukupne prihode od 32,8 miliona dinara, uz neto dobit od skoro 17,8 miliona (152.000 evra). Osim vlasništva nad ovom preduzetničkom radnjom, Ćalović je do juna 2025. bio suvlasnik (25%) firme TT Technologies iz koje se povukao.

Njegova supruga Marija Ćalović takođe ima registrovanu preduzetničku radnju Aktiv Plus Medija. Kao i u slučaju radnje njenog supruga, i ovaj biznis je prvobitno bio registrovan pod šifrom delatnosti Računarsko programiranje, da bi, takođe u februaru 2025. godine, prešla u Delatnosti reklamnih agencija.

Tokom 2025. godine, njena firma je ostvarila ukupne prihode od 12,3 miliona dinara. Neto dobit je te godine iznosila osam miliona dinara (68.000 evra).

Posmatrano zajedno, ove dve preduzetničke radnje ostvarile su neto dobit od približno 25,8 miliona dinara tokom 2025. godine ili nešto više od 220.000 evra.

Ena Čubrilo (Ena Luna)

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Ena Luna (@enaluna)

Ena Čubrilo, poznatija pod imenom Ena Luna, na svoje ime ima registrovanu preduzetničku radnju Ena Luna 2020, osnovanu u martu 2020. godine. Šifra delatnosti pod kojom je radnja upisana jeste Konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. I u ovom slučaju nisu javno dostupni poslovni rezultati, budući da se radi o preduzetniku koji nije obveznik predaje finansijskih izveštaja.

Pored toga, Čubrilo je vlasnica firme Luene. Ova firma osnovana je u martu 2023. godine, pod šifrom delatnosti Trgovina na malo posredstvom pošte ili preko interneta. U APR-u dostupni su finansijski izveštaji, iz kojih se može videti da je tokom 2025. ostvarila ukupne prihode od 51,9 miliona dinara, dok je net dobit iznosila 15,4 miliona (131.000 evra).

Podsetimo, Ena Luna pod brendom Luene prodaje naočare za sunce.

Lea Stanković

Lea Stanković na svoje ime ima preduzetničku radnju Coco And Friends Digital Marketing, osnovanu u novembru 2020. godine. Kao pretežna delatnost upisana je Proizvodnja kinematografskih dela, audio-vizuelnih proizvoda i televizijskog programa.

Prema finansijskim izveštajima, ova preduzetnička radnja je tokom 2025. ostvarila ukupne prihode od 36,1 milion dinara. S druge strane, ukupna dobit bila 15,1 milion dinara.

Milivoje Mića Ašćerić

Milivoje Ašćerić, na društvenim mrežama poznatiji kao Mića, ima preduzetničku radnju MM & Friends osnovanu u julu 2022.

Prema poslovnim rezultatima ove radnje, vidi se da je tokom 2025, godine ostvarila ukupne prihode od 19,1 milion dinara, dok je neto dobit bila 11,5 miliona.

Vlasnik je postao poznat zahvaljujući sadržaju koji je objavljivao na društvenoj mreži TikTok. Kanije, svoju prisutnost na internetu je proširio i na druge društvene mreže.

Ana Lazarević

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Anna Lazarevic (@annalazarevic2)

Jutjuberka Ana Lazarević vlasnica je preduzetničke radnje Anna, osnovane 2021. godine, čija je pretežna Delatnost komunikacija i odnosa s javnošću.

Prema dostupnim podacima na Agenciji za privredne registre, 2025. godine preduzetnička radnja je ostvarila ukupne prihode od 10,1 milion, dok je neto dobit iznosila devet miliona dinara.

Nikola Gajić

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Nikola Gajic (@neuspehjokeru)

Nikola Gajić, poznatiji pod pseudonimom @neuspehjokeru, prvo je otvorio preduzetničku radnju Joker Media (Nikola Gajić PR izvođačka umetnost Joker Media Beograd – Čukarica), koja je upisana u registar u martu 2021. godine, pod šifrom delatnosti Izvođačka umetnost.

Ova radnja obrisana je u martu 2025. godine, da bi kasnije bila otvorena nova, sa istim nazivom Joker Media (Nikola Gajić PR delatnost reklamnih agencija Joker Media Beograd), ali ovoga puta sa Delatnošću reklamnih agencija.

Prema finansijskim izveštajima, nova radnja je u 2025. ostvarila ukupne prihode od 21,4 miliona, dok je neto dobit iznosila 7,5 miliona dinara.

Anastasija Đurić

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели ANASTASIJA DJURIC (@anastasija)

Influenserka Anastasija Đurić bila je vlasnica firme Innotech Solutions, osnovane u decembru 2015. godine, koja je tada registrovana za Delatnost istraživanja i razvoja u oblasti prirodnih i tehničko-tehnoloških nauka.

Firma je obrisana iz registra u novembru 2021. godine, nakon što je ušla u proces prinudne likvidacije, između ostalog, zbog nepodnošenja finansijskih izveštaja za 2017. i 2018. godinu. Važno je napomenuti da je Đurić vlasništvo nad ovom firmom imala do maja 2018, nakon čega je preuzima Privredno društvo Ruža vetrova d.o.o.

U nastavku poslovanja, Anastasija osniva firmu Andromeda Real Estate Development u martu 2020. godine. Ona je registrovana za Iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima.

Prema dostupnim finansijskim izveštajima, ova firma je ostvarila ukupne prihode od 15,7 miliona, dok je neto dobit za 2025. godinu bila 5,9 miliona dinara.

Osim ove, Đurić je vlasnica i firme Dominoshops Group, osnovane u decembru 2015. godine, koja se bavi Ostalom trgovinom na malo u nespecijalizovanim prodavnicama. Ova firma je ostvarila ukupne prihode od 16,4 miliona, dok je neto dobit bila 159.000 dinara.

Posmatrano zajedno, ove dve aktivne firme ostvarile su ukupnu neto dobit od približno šest miliona dinara, pri čemu većina profita dolazi iz poslovanja firme na tržištu nekretnina.

Dejan Dražić – Deks Rok

Dejan Dražić, poznatiji kao Deks Rok, na svoje ime ima registrovanu jednu preduzetničku radnju i jednu firmu.

Preduzetnička radnja, Spaceweb, osnovana je u julu 2019. godine, pod šifrom delatnosti Veb portali. Za ovu radnju nisu javno dostupni poslovni rezultati, budući da se radi o preduzetniku koji nije obveznik predaje finansijskih izveštaja.

Firma Spaceship d.o.o. koja se takođe vodi na njegovo ime, osnovana je u septembru 2020. godine pod šifrom Delatnosti reklamnih agencija. U okviru iste kompanije posluje i ogranak Rockfam Shop, registrovan za Trgovinu na malo posredstvom pošte ili preko interneta.

Prema javno dostupnim finansijskim izveštajima, Spaceship d.o.o. je tokom 2025. ostvario ukupne prihode od 621,4 miliona dinara, što ga svrstava među kompanije sa najvećim prihodima među domaćim influenserima. Istovremeno, neto dobit iznosila je 2,2 miliona dinara.

Kako je Forbes Srbija ranije pisao, Dražić je kroz ovu kompaniju razvio širok spektar poslovnih aktivnosti koje prevazilaze klasične marketinške saradnje na društvenim mrežama. Pored prodaje brendirane garderobe i promotivnih proizvoda poput majica, šolja i rančeva, kompanija se bavi i prodajom prehrambenih proizvoda i napitaka.

Forbes

Uspostava sustavne metodologije za provjeru činjenica i otkrivanje dezinformacija o hrani glavni je cilj projekta “Food Facts”, koji s partnerima provodi osječki Prehrambeno-tehnološki fakultet (PTF), to je trenutno jedina hrvatska platforma za provjeru informacija o hrani.

Čak 30 posto lažnih informacija koje cirkuliraju javnim prostorom vezano je uz hranu, zbog čega je PTF odlučio okupiti multidisciplinarni tim stručnjaka iz prehrambene tehnologije, nutricionizma, komunikologije i društvenih znanosti. Projekt je iz sredstava Nacionalnog programa oporavka i otpornosti dobio 198.000 eura.

S obzirom da dezinformacije o hrani imaju štetan utjecaj na ljudsko zdravlje, gospodarstvo i prehrambeni sektor, dekanica PTF-a Stela Jokić kaže da su tijekom provedbe projekta objavili 147 članaka vezanih uz dezinformacije o hrani u kojima su, uz sudjelovanje stručnjaka, iznosili ispravne i provjerene činjenice o toj temi.

Influenceri i samozvani stručnjaci

Članci su, osim na mrežnoj stranici projekta, objavljeni na društvenim mrežama jer je naš javni prostor prepun senzacionalizma, pseudoznanosti i neprovjerenih činjenica, a najveći izvor dezinformacija o hrani su razni influenceri i samoprozvani nutricionistički stručnjaci, koji reklamiraju navodno zdravi način prehrane.

Prodekanica osječkog fakulteta Ines Banjari kaže kako su obavili 113 provjera objava na društvenim mrežama i doslovno sve su se pokazale dezinformacijama, a najveći broj mitova o hrani odnosi se na razne brze dijete, usmjerene na navodni brzi gubitak kilograma.

Jedan od tih mitova odnosi se na tzv. medenu dijetu, o kojoj su izvještavali neki domaći portali. Nutricionistički stručnjaci opovrgnuli su tvrdnje da med ima svojstvo poticanja sagorijevanja masnog tkiva jer za to ne postoji nijedan znanstveno relevantan dokaz.

Medena dijeta i konzumacija zemlje

Najbizarnija priča koju su provjeravali bila je Tik Tok objava da ljudi trebaju jesti zemlju, kako bi u tijelo unijeli potrebne minerale te oporavili i očistili organizam. Zemlja nije hrana i njezino jedenje ni u kom slučaju nije preporučljivo, pa makar bila organska ili biodinamička, kaže Banjari.

Također, stručnjaci angažirani na projektu demantirali su tvrdnje da konzumaciju određenih vrsta hrane treba prilagoditi krvnoj grupi, što su prenosili brojni domaći portali. Istraživanja pokazuju da usklađivanje prehrane s odgovarajućom krvnom grupom nije povezano s dobrobitima po zdravlje, ali može donijeti i štetne učinke.

Stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koji su provjeravali internetske objave da za zdrava pluća treba jesti što više slanine, kažu da se umjesto fokusiranja na unos slanine, iako se ona često spominje kao tradicionalni lijek za plućne bolesti, treba usredotočiti na opću kvalitetu i raznolikost prehrane.

Bojkot zbog dezinformacija

Projekt je proveden u suradnji s Informacijskim sustavom u poljoprivredi “Agroklub”, a član Uprave “Agrokluba” Vedran Stapić napominje kako su se “fact checking” projekti pojavili kao korektiv na našoj medijskoj sceni, nudeći činjenice kao alternativu dezinformacijama na dominantnim medijskim platformama i društvenim mrežama.

Tijekom provedbe na mrežnim stranicama projekta zabilježili smo 36.000 aktivnih korisnika, a tako značajan interes ukazuje na potrebu za kvalitetnijim i provjerenim sadržajima, ističe Stapić. Stoga je u sklopu projekta izrađen priručnik za provjeru informacija i medijskih sadržaja vezanih uz hranu. Cilj je priručnika, u kojemu se predstavljene konkretne činjenice do kojih se došlo kroz rad na projektu, omogućiti praktične alate i metode za provjeru informacija o hrani i pojasniti zašto su dezinformacije štetne za javno zdravstvo, gospodarstvo i prehrambenu industriju.

Naime, više istraživanja pokazuje da dezinformacije o nekoj vrsti hrane mogu dovesti do organiziranih bojkota koji utječu na prodaju i donose gubitke, a tvrtke tada moraju trošiti značajna sredstva za borbu protiv lažnih informacija, napominju na PTF-u.

Izvor: telegram.hr

Nakon što je javno progovorila o nasilju koje je doživjela, odlučila je da podijeli svoje iskustvo i s našim čitaocima. U iskrenom razgovoru, govorila je o momentu odluke, o suočavanju s posljedicama i o tome šta znači pronaći snagu u sebi i u javnom iskazivanju istine.

1. Šta je bio presudan trenutak kada si odlučila da progovoriš, i šta te je motivisalo da javno izneseš ime osobe?

Presudan trenutak je za mene uvijek onaj osjećaj u meni koji mi “kaže” šta da radim. U trenutku kada sam osjetila da je sve to što mi se dešava prešlo sve granice, da utiče na moje zdravlje i kompletan život, i nakon što sam iscrpila sve druge opcije i rješenja, ostalo mi je da izađem i javno kažem kroz šta prolazim. Osim toga, ako sam žena influenserka koja je toliko puta pričala o zaštiti žena u svakom smislu, ne mogu biti nečiji tuđi glas ako se bojim pustiti svoj i ispričati svoju priču.

Moja hrabrost je veća od bilo čega drugog, pa i od straha.

2. Kada si odlučila da javno govoriš, jesi li unaprijed razmišljala o mogućim posljedicama, kako pozitivnim, tako i negativnim? Kako si se pripremila na taj korak?

U tim danima, kada sam donijela tu odluku da javno iznesem šta mi se dešava, nisam bila u stanju da razmišljam o tim stvarima, tačnije, nije mi bilo bitno. Kao neko ko je trpio psihički pritisak, uznemiravanja, finansijske gubitke i ko je živio u strahu, bilo mi je bitno samo da sve to kažem, jer je to bio jedini način da se trgnem iz tih kandži kojima je, po mojoj procjeni, kontrola mene bila najveći cilj.

3. Kakav je bio uticaj na tvoj profesionalni i poslovni život – jesi li osjetila da tvoja karijera pati, ili si dobila podršku?

To nikada nećemo znati. Nikada neću znati koliko je klijenata možda odustalo od saradnje sa mnom radi neistina koje su se širile, ali jedno je sigurno: ljudi su me podržali. To je negdje i najbitnije. Ja radim svoj posao izuzetno profesionalno i odgovorno, to moji klijenti znaju.

Također imam veliki broj ljudi koji me zaista prate i vole, tako da je ovo bio samo kamen o koji sam se spotakla, ali nisam pala.

4. Mediji su napredovali u izvještavanju o “influenserskim dramama” i površnim temama, dok priča poput tvoje, uprkos svojoj težini, izgleda nije dobila toliku medijsku pažnju. Zašto misliš da je to tako? Gdje leže barijere?

Mislim da odgovor svi negdje možemo naslutiti. Ako moja riječ nema težinu, a imam milionske preglede na profilu i jasno je da se ta riječ čuje, kako ćemo očekivati da se čuje riječ žene koja nema socijalnu platformu? Kako će se čuti glas žene koja radi na kasi, u trafici, na šalteru? Uvijek mi je bilo jasno da smo mi žene zaista nezaštićene, ali sada sam to osjetila na svojoj koži.

5. Da li postoji bar jedan pozitivan aspekt koji si uspjela da izvučeš iz svega – neka nova podrška, veća svijest, neki oblik osnaženja?

Naravno da postoji. Uglavnom se to odnosi na podršku mojih dragih pratilaca i na nove kontakte koje sam kroz ovo sve ostvarila. Ipak, mislim da ću pozitivne strane ovoga vidjeti tek kada sve prođe i kada se završi. Božji plan ne razumijemo uvijek odmah i sad.

6. Šta su konkretne mjere koje si preduzela (ili planiraš preduzeti) da zaštitiš sebe i porodicu – pravne, psihološke, socijalne? Kako vidiš da će se situacija dalje odvijati?

Ja sam podnijela tužbu protiv te osobe još prije 8 mjeseci. Tužbu će podnijeti i moj suprug. Što se tiče psihološke podrške, ona je meni sada od izuzetnog značaja. Psihološka, a prvi put u životu i podrška psihijatra. Što se tiče svih drugih zaštita, onaj video je moja zaštita. Zato je i snimljen.

7. Smatraš li da žene u našem društvu imaju adekvatnu zaštitu kada govore o nasilju nad njima, posebno kada je riječ o moći, uticaju i bogatstvu druge strane? Šta bi trebalo promijeniti?

U prethodnom pitanju sam se osvrnula na to. Porazavajuća je činjenica da žene nemaju drugih opcija nego da ćute. Malo ću se odmaći od mog slučaja jer imamo mnogo gore slučajeve u BiH. Svjedoci smo da žena ode i prijavi supružnika koji je tuče i prijeti da će je ubiti, ali da ne dobije nikakvu zaštitu. Koliko smo žena tako spustili u zemlju, a koliko ih tek kući još strahuje? Kakvu zaštitu će dobiti onda ona žena koja možda preživljava mobing na poslu ili seksualno uznemiravanje? Treba mijenjati sve očigledno, ali prvo svijest ljudi.

8. Šta bi poručila ženama koje prolaze ili su prošle kroz slično iskustvo – kako si se ti ohrabrila, koje su strategije koje su ti pomogle?

Voljela bih da imam neki pametan savjet, ali nažalost još ga nemam. I sama još prolazim kroz čitav proces i mnogo sam zbunjena. Sve što znam jeste da svaka žena treba da zna šta jeste, a šta nije, šta zaslužuje, a šta ne. Ja znam ko sam, znam da nisam ni 1% od onog za šta sam nepravedno optužena, znam svoju vrijednost i ne dozvoljavam da bilo koja druga osoba ima kontrolu nada mnom i da misli da može da radi s mojim životom šta poželi. Želim da svaka žena zna šta NE zaslužuje, a nijedna žena, a ni osoba na svijetu, ne zaslužuje bilo kakav oblik nasilja.

9. Govorimo o ženskoj snazi – šta ti znači biti žena koja javno iskazuje svoju istinu, uprkos pritiscima i strahovima? Kako bi opisala svoj osjećaj sad – jesi li osnažena ovim činom?

Nevjerovatan je osjećaj povratiti kontrolu nad svojim životom. Naravno da sam osnažena, čak sam i motivisana još više za rad na sebi, za pomoć drugim ženama, za sreću i napredak.

Poznata influenserka nedavno je tržištu regiona predstavila svoju kolekciju odijela pod brend imenom AMITA. Uz slogan “Out of office” Amina je zajedno s majkom, koja je noseći karakter kolekcije i prijateljicama prezentovala komplet odijelo u 4 fenomenalne boje i dezena, koje je moguće kupiti i po segmentima.

O kolekciji kažu:

Naša kolekcija nije samo odjeća, već izraz osobnosti i snage svake žene. Svaki komad u našoj ponudi pažljivo je dizajniran da odražava ljepotu i jedinstvenost, istovremeno pružajući udobnost i samopouzdanje uz neprolazne komade odjeće.

U svijetu brzih trendova i masovne proizvodnje, naš cilj je stvoriti komade koji odolijevaju vremenu i dodaju vrijednost vašem ormaru. Slow fashion znači posvećenost detaljima, izboru vrhunskih materijala i pažljivom dizajnu. Svaka kreacija iz naše kolekcije izrađena je s namjerom da bude više od prolaznog trenda – želimo da bude dio vaše priče i stila kroz godine. Naša misija je pružiti vam odjeću koja ne samo da je lijepa, već i održiva, s dušom i karakterom.

Naš favorit je Urban Grey, a vi izaberite svoje omiljeno:

Cijelu kolekciju kao i dostupne veličine potražite na linku

Amina, srećno!

Vjerovatno se ni o jednoj generaciji nije napisalo toliko redaka, a ni uputilo joj kritika, koliko ih se napisalo o nesretnim predstavnicima generacije Z.

Te donekle neuhvatljive, ali potentne potrošače starije su generacije sklone kititi epitetima poput ‘lijeni‘, ‘neobrazovani‘, ‘s nosovima zalijepljenima na zaslone pametnih telefona‘.

Oni nešto manje skloni kritiziranju, a više brizi za budućnost, pripadnike te generacije prozvali su snježnim pahuljama (engl. snowflakes), nježnim dušama koje svaka, pa i najmanja, trauma može slomiti.

Međutim, posljednja istraživanja pokazuju da stariji nemaju pravo. Da, riječ je o osjetljivoj generaciji koja ima sve veće probleme, na primjer, mentalnim zdravljem (ili se samo o njima više usudi govoriti), ali i mladim ljudima koji su mnogo otporniji nego što se misli, potrošačkoj kohorti koju smo možda prerano osudili i podcijenili.

Doduše, svaki pokušaj generaliziranja ili precizne karakterizacije te generacije prilično je nezahvalan jer je riječ o mladim ljudima rođenima između 1997. i 2012. Dakle, golema je razlika u ponašanju i pogledima na svijet jednoga 11-godišnjaka koji još nije prošao traumu zvanu ‘pubertet‘ i jednoga 26-godišnjaka koji privređuje i sudjeluje na tržištu rada.

Nedavno istraživanje koje je na deset tisuća američkih i britanskih genZ-ovaca provela kompanija Oliver Wyman upozorava na nedostatke dosadašnjih opisa jer su utemeljeni na stereotipima koji samo dijelom odgovaraju stvarnom svijetu mladih. Primjera radi, predstavnici generacije Z jesu osjetljiviji od prošlih generacija, ali ujedno su aktivniji.

Iza njih ne stoje mikrotraume koje su slomile njihovu pahuljastu dušu, već ozbiljne krize (recesija 2008., globalna pandemija, klimatske krize) koje su formirale njihovu osobnost. Kako stoji u izvješću Oliver Wyman Foruma, u ukupnoj svjetskoj populaciji generacija Z sudjeluje s 25 posto, njezina se kupovna moć procjenjuje na sedam bilijuna dolara te će do 2025. s udjelom od 27 posto sudjelovati u ukupnoj svjetskoj radnoj snazi.

Traumatizirana generacija

Iako se za nju može reći da je empatična, pragmatična i cinična, još je ‘nedovršen proizvod‘. Ili, kako stoji u izvještaju, zbog toga što su pripadnici te generacije rođeni s tehnologijom, njihove socijalne vještine još nisu potpuno razvijene.

Imaju izazov s prepoznavanjem dezinformacija i strahuju od grešaka (kao i prijašnje generacije, ni ti mladi nisu dovoljno zreli da iz grešake uče) te, sve više, na društvenim platformama kreiraju svoj mikrosvijet u kojem mogu kontrolisati narativ (za razliku od starijih koji su, recimo, navučeni na ‘veliki‘ Facebook).

Iako se u opisima poput ‘oni su strastveni individualci koje nije briga šta drugi misle‘ mogu prepoznati svi koji su ikada bili mladi, istraživači uvjeravaju da ta generacija neće poput svih drugih u nekom trenutku početi nalikovati na svoje roditelje.

Zbog ekonomskih, društvenih i političkih promjena, odnosno, bolje reći, trauma koje su proživjeli tokom svog kratkog života, nove vrijednosti, ponašanje i drukčiji način života jednostavno su postali dio njihova DNK-a.

Internetska djeca

Nadalje, genZ-ovci su prvi pravi digitalni urođenici i možda vjeruju klasičnim medijima, ali 60 posto vijesti koje konzumiraju kreiraju influenceri i kreatori sadržaja. Osim što cijene različite poglede na stvari, imaju izazov s određivanjem prave vrijednosti sadržaja, razlikovanjem istine od teorija zavjere, poluistina i potpunih dezinformacija.

Da bi ostale relevantne, medijske kuće, a i brendovi, s kreatorima sadržaja na društvenim mrežama moraju se boriti relevantnim informacijama te uz to biti zabavne i pristupačne. Pametno bi bilo, savjetuje ekipa iz Oliver Wymana, sklapati partnerstva s kreatorima i influencerima te tako hvatati pozornost generacije Z.

Osim toga što su prva internetska djeca, digitalni urođenici, od ostalih generacija razlikuje ih i njihov emotivni sklop ili, bolje reći, ono što osjećaju. Iako su stariji među njima osjetili posljedice recesije iz 2008., najviše ih je ipak traumatizirala nedavna globalna pandemija. I dok se sve više (iako još ne dovoljno) govori o sve većem broju mladih s mentalnim problemima, oni pokušavaju zdravlje uzeti u svoje ruke.

Budući da imaju manje povjerenja u klasičnu medicinu od prethodnih generacija, svoje mentalno i fizičko zdravlje stavljaju u ruke alternativnih medicinara, ali i tehnologije, pa tako, primjerice, prate svoje zdravlje s pomoću nosive tehnologije ili se za savjet obrate influenceru s TikToka.

To, dakako, ne znači da izjednačavaju prave medicinske stručnjake s influencerima (u kontekstu znanja), nego da od svih uključenih u zdravstveni sustav traže drukčiji, više holistički pristup. Jednostavno, imaju drukčija očekivanja.

Na sličan način promatraju vlade i državna tijela, kojima sve manje vjeruju, ali i biznise. Do generacije Z kompanije su bile izostavljene iz te vrste ‘moranja‘, nisu se trebale petljati u društvena pitanja.

Starije generacije ‘ne kupuju‘ korporacijski aktivizam, smatraju ga suvišnim i licemjernim. Mlađi, s druge strane, licemjerje nanjuše na kilometar, ali istodobno očekuju od brendova da se bave nečim drugim od prodaje svog proizvoda i usluge.

Raditi da bi se živjelo

Zanimljivo, oni su čak 1,4 puta u većem stresu zbog novca, odnosno svoje financijske budućnosti, a premda (pod utjecajem društvenih platformi) troše više nego itko na odjeću, kozmetiku i modne dodatke, oprezni su kad je riječ o njihovoj financijskoj budućnosti i konkretnijim ulaganjima, poput onoga u nekretnine.

Ipak, upravo zbog globalnih kriza koje su proživjeli mnogo su ranije shvatili bit: valja raditi da bi se živjelo, a ne obratno. Iako naizgled jesu osjetljiviji od prethodnih generacija, te snježne pahulje imaju potencijal pretvoriti se u lavinu.

Nakon što prođu još pokoji hupser na životnom putu (pubertet, školovanje, prvo zaposlenje) i sazru, veliki su izgledi da će doista postati sila koja će se uvelike razlikovati od svojih roditelja i, nadajmo se, promijeniti svijet nabolje.

Loši uslovi poput primanja kemoterapija na drvenim stolicama, zagušljivosti u prostorijama, manjka mobilijara za pacijente su bili neki od razloga zašto se krenulo u prikupljanje novca u ove svrhe.

Već u prvih 12 sati, na web stranici doniraj.ba prikupljeno je više od 30.000KM od ukupno 70.000KM koliko je cilj kampanje “I ti možeš biti ta osoba”.

“Oduševljeni smo i moje kolege i ja podrškom koju smo dobili od ljudi koji nas prate. Kao i obično, naši ljudi su pokazali veliko srce. Mnoge firme su se javile da bi željele donirati novac ili mobilijar, što ovu kampanju svakako čini posebnijom.

Sinoć sam pročitao komentar sa kojim se samo mogu složiti, a to je da mi je jednaka radost kada vidim uplatu i od 1000 eura kao i uplatu od 1KM, jer neko je odvojio svoj maksimum da drugom pomogne. Velika je duša naših ljudi”, rekao je Mirza.

Podsjetimo, linearni akcelerator, aparat za zračenje pacijenata na UKC Tuzla ne radi od februara ove godine i zbog tog problema pacijenti sa tuzlanskog kantona moraju putovati u Zenicu ili Sarajevo da bi primili terapiju zračenja, sa napomenom da će od 01.12. zbog prekapacitiranosti zračenje biti moguće samo u Zenici.

Na sastanku koji je Mirza Mustafagić imao sa Premijerom TK Irfanom Halilagićem, obećano je da će se organizovati prevoz za oboljele kao i adekvatan smještaj.

Kampanja će trajati još 55 dana ili do prikupljanja sredstava potrebnih za uređenje Dnevne bolnice na ovim odjeljenjima.

Koliko puta ste čuli kritike na temu influensera kako neku tragediju, akciju, protest ili nešto slično, društveno aktuelno, nisu ili jesu podržali?

Paralelno se taj poziv, posebno kod nas, ne doživljava pretjerano ozbiljno. Zašto onda od onih, čije zanimanje ne doživljavamo ozbiljno, očekujemo da budu dio takvih dešavanja?

Zašto je onda njihov stav važan? Zato što ti ljudi imaju realan uticaj. Ne svi, ali postoje oni koji svoje kanale koriste da pokreću i uzimaju učešće u različitim akcijama.

Sutra razgovaramo upravo o tome. Online aktivizam: Kako svoj glas koji čuju mnogi koristiti za pomoć drugima?

Oslobođena će ugostiti Hanu Hadžiavdagić Tabaković, TV voditeljicu, novinarku i influensericu sa svrhom. Nju prati skoro 700.000 ljudi na Instagramu. Nedavno je prekinula odmor i otputovala u Gradačac na proteste protiv femicida.

Neki je vole, neki je ne vole, a ona bez obzira i na jedne i na druge fura svoj film i vrlo često koristi društvene mreže za pokretanje ili učestvovanje u različitim akcijama.

Svako ko je na Instagramu, zna i za nježne riječi Josipa Milanovića koji pod pseudonimom PisoJ piše na Instagramu. Pored toga što piše poeziju i prozu, on ima i rubriku Odaj mi tajnu koja je, kako se čini, mnogima pomogla, a za nas i vas u Oslobođenoj će nam reći koja je tajna dobrog online aktivizma.

Ovaj projekat je finansiran uz podršku Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije. Sadržaj ove emisije predstavlja mišljenje autora i ni u kom slučaju ne odražava stav Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije.

Podcast Oslobođena by Bosnalijek-prvo zdravlje! slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Google Podcast, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM, a u 21 sat na O kanalu.

Univerzitetski klinički centar Tuzla od februara 2023. godine nema ispravan aparat za zračenje onkoloških pacijenata.

Onkološko odjeljenje UKC Tuzla nema osnovne uslove za pacijente.

Potrebna je HITNA reakcija!”

Poruka je koju su danas, putem društvenih mreža, poslali brojni influenseri širom BiH!

Dajući glas onima koje sistem ne čuje, oni su podijelili putem video poruke iskustva pacijenata koji se bore sa najgorim dijagnozama, nažalost, u najgorim uslovima za liječenje. Iskustva je prikupio Mirza Mustafagić koji je okupio svoje kolege s ciljem da glas stigne do onih koji donose odluke. A koji su gluvi i slijepi na činjenično stanje.

Svako iskustvo je priča za sebe.

Svaka dijagnoza je priča za sebe.

Svaki pacijent zaslužuje njegu za sebe.

Neka od iskustava pogledajte u nastavku:

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Mirza Mustafagić (@mirzamustafagic)

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Erna (@divaisback)

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ana Bavrka (@anabavrka)

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Brankica Raković (@brankicarakovic)

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Marija Hudolin (@marijahu)