Ovaj potez dolazi u trenutku kada su druge platforme poduzele korake kako bi AI-generisani sadržaj učinile manje prisutnim, dok korisnici društvenih mreža sve više odbacuju poplavu nekvalitetnog AI sadržaja. Međutim, Meta, koja često ohrabruje korisnike da sami stvaraju takav sadržaj, učinila je vrlo malo kako bi obeshrabrila kreiranje AI sadržaja. Najnovija promjena stoga predstavlja manje obračun sa svim nekvalitetnim AI sadržajem, a više nova pravila za određenu vrstu sadržaja koja može biti posebno obmanjujuća.

Čini se da su nove oznake posebno prilagođene profilima koji koriste AI-generisane persone. Instagram je ranije koristio opcionalnu oznaku “AI creator” kao svojevrsnu opću oznaku za svaki profil koji redovno objavljuje AI sadržaj. Međutim, kompanija sada tu oznaku zamjenjuje oznakom “AI-generated profile”.

Nova oznaka namijenjena je profilima koji “prikazuju osobu generisanu pomoću umjetne inteligencije”, navodi se u opisu unutar aplikacije.

Kako su AI modeli postali napredniji, a stvaranje uvjerljivog AI sadržaja jednostavnije, došlo je do porasta broja lažnih AI influensera. The Guardian je nedavno otkrio talas AI-generisanih “influensera” koji promovišu aplikacije i druge brendove. The New York Times je pronašao stotine AI “wellness” influensera, uključujući i one koji tvrde da su ljekari. Iako veliki dio ovog sadržaja ne krši izričito Metina pravila, izazvao je zabrinutost zbog širenja dezinformacija.

“Naša zajednica nam je rekla da im se ne sviđa kada naiđu na profil koji djeluje kao da pripada stvarnoj osobi, da bi tek kasnije saznali da je osoba prikazana na njemu generisana pomoću vještačke inteligencije”, rekao je portparol Instagrama. On je dodao da bi nalozi s AI-generisanim personama koji ne koriste ovu oznaku “uskoro mogli uočiti ograničenja svog dosega”. Kreatori koji smatraju da su zbog ovoga nepravedno kažnjeni imat će mogućnost žalbe putem Account Statusa.

Izvor: klix.ba

Iz “Instagrama”, u vlasništvu kompanije “Meta platforms”, saopšteno je da će početi da upozoravaju roditelje koji su prijavljeni na opciono podešavanje nadzora ako njihova djeca pokušaju da pristupe sadržaju o samoubistvu ili samopovređivanju.

“Ova upozorenja se nadovezuju na naš postojeći rad na zaštiti tinejdžera od potencijalno štetnog sadržaja na `Instagramu`. Imamo stroge politike protiv sadržaja koji promoviše ili veliča samoubistvo ili samopovređivanje”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da je postojeća politika kompanije blokiranje takvih pretraga i preusmjeravanje ljudi na resurse za podršku i da će od naredne sedmice početi sa slanjem upozorenja za one koji su se registrovali u SAD, Velikoj Britaniji, Australiji i Kanadi.

Za “tinejdžerske naloge” na “Instagramu” za mlađe od 16 godina potrebna je dozvola roditelja da bi promijenili podešavanja, dok roditelji mogu da izaberu dodatni sloj praćenja uz saglasnost svog tinejdžera.

Vlade sve više nastoje da zaštite djecu od štete koju uzrokuju društvene mreže, naročito zbog četbota “Grok” koji generiše seksualizovane slike bez pristanka.

U Britaniji, mjere osmišljene da zaustave pristup pornografskim sajtovima za djecu imaju implikacije na privatnost odraslih i dovele su do tenzija sa SAD zbog ograničenja slobode govora i regulatornog dometa.

Vlasti Velike Britanije saopštile su u januaru da razmatraju ograničenja za zaštitu djece na mreži, nakon takvog poteza Australije u decembru. Španija, Grčka i Slovenija su posljednjih sedmica saopštile da, takođe, razmatraju ograničavanje pristupa.

Izvor: Nezavisne

No sve je više onih koji vezu uopće ne žele objavljivati. Odlučuju je zadržati za sebe, bez lajkova, komentara i tuđih mišljenja.

To nije samo prolazna moda, nego znak da su ljudi sve umorniji od društvenih mreža. Istraživanje Pew Research Centra iz travnja 2025., pokazalo je da se 39 posto američkih tinejdžera osjeća iscrpljeno dramom na mrežama, a 45 posto misli da ondje provodi previše vremena. To je više nego 2022., kada je tako smatralo 36 posto ispitanika. Sve to upućuje na to da privatnost postaje važnija, a potreba za javnim dijeljenjem privatnih trenutaka sve manja.

Zašto parovi biraju vezu bez objava?

Razlog je zapravo vrlo jednostavan: kvalitetan odnos gradi se u stvarnom životu, a ne pred virtualnom publikom. Mnogi žele sačuvati intimnost, osobito ako jedan od partnera i inače izbjegava društvene mreže. U takvim slučajevima odluka da se veza ne objavljuje često je zajednička i promišljena.

Drugi važan motiv jest zaštita odnosa od javnosti, neželjenih komentara, savjeta i prosudbi prijatelja, bivših partnera ili nepoznatih korisnika. Takve reakcije, premda naizgled bezazlene, mogu narušiti povjerenje i potaknuti nepotrebne nesigurnosti.

I znanstvena istraživanja idu u prilog toj tezi. Rad objavljen 2024. u časopisu Journal of Social and Personal Relationships pokazao je da pretjerano dijeljenje privatnih detalja i naglašeno izlaganje veze na društvenim mrežama može oslabiti povjerenje među partnerima te stvoriti napetosti, čak i kada se o tome otvoreno ne raspravlja.

Trend veze bez objava posebno je prisutan među pripadnicima generacije Z. Odrastali su uz javne ljubavi i jednako javne prekide influencera i slavnih osoba, svjedočeći kako se intimni odnosi pretvaraju u sadržaj za publiku. Za njih privatnost nije tek stvar osobnog izbora, nego nužna granica koja omogućuje da se odnos razvija prirodno, bez pritiska tuđih očekivanja.

Znači li šutnja na mrežama da ljubav nije stvarna?

U kulturi u kojoj vrijedi pravilo “ako nije objavljeno, nije se dogodilo”, izostanak zajedničkih fotografija nerijetko izaziva sumnju. No stvarnost je često drukčija. Predanost se ne mjeri brojem objava ni reakcija, nego svakodnevnim postupcima, podrškom i međusobnim poštovanjem.

Parovi koji svjesno biraju diskreciju često ističu da se osjećaju povezanije upravo zato što su oslobođeni potrebe za uspoređivanjem s drugima i dokazivanjem svoje sreće javnosti.

U konačnici, veza bez objava može se promatrati kao zreliji odnos prema ljubavi. Umjesto ažuriranja statusa i pažljivo filtriranih fotografija, u središtu su tihi, svakodnevni trenuci – oni koji se ne dijele s pratiteljima, ali čine temelj stvarne bliskosti.

Izvor: Index

Svi su objavljivali fotografije s odmora, selfieje iz ogledala, estetski dotjerane kave i trenutke u kojima su se osjećali kao “glavni likovi”, kao da im je to posao s punim radnim vremenom.

Danas? Atmosfera se potpuno promijenila. Pregledavanje profila ostavlja dojam napuštenog muzeja – stare objave stoje netaknute, bez novosti i bez objašnjenja. Feed je utihnuo, ali generacija Z definitivno nije offline. Jednostavno su prestali izvoditi “predstave za javnost”.

Feed je tih, ali internet nije

Ova generacija nije nestala s interneta. I dalje skrolaju, reagiraju na objave, smiju se memovima, gledaju Reels u dva ujutro i aktivno sudjeluju u grupnim chatovima. Razlika je u tome što su prestali prenositi svoje živote javnosti. Dobrodošli u eru neobjavljivanja.

Ovaj trend nije digitalni detoks niti odbacivanje društvenih mreža. To je tiha pobuna protiv pritiska da se stalno bude viđen i savršen.

Javne objave zamijenili su privatni prostori

Umjesto pažljivog biranja trenutaka za glavni feed, Generacija Z sada bira privatne prostore gdje sadržaj ne mora biti estetski dotjeran, smislen ili prilagođen algoritmu. Prava se komunikacija odvija u direktnim porukama (DM), pričama za bliske prijatelje, WhatsApp grupama, Snapchat “streakovima” i na Discord serverima.

Čak je i vodstvo Instagrama priznalo ovu promjenu. Javno objavljivanje je u padu, dok privatno dijeljenje cvjeta. Platforma se prilagodila stavljajući naglasak na značajke za razmjenu poruka umjesto na sadržaj na glavnoj mreži. Generacija Z nije postala asocijalna, samo je postala selektivnija.

Objavljivanje je postalo naporan posao

Jedan od glavnih razloga ove tišine je iscrpljenost. Objavljivanje se s vremenom pretvorilo u performans. Svaka fotografija zahtijeva pomno planiranje: kut, osvjetljenje, opis, vrijeme objave, cjelokupni dojam. Zatim slijedi iščekivanje. Hoće li se ljudima svidjeti? Hoće li objava propasti? Treba li je obrisati?

Ono što je nekada bila zabava, sada se doživljava kao neplaćeni kreativni rad. Za generaciju koja se već nosi s akademskim pritiskom, nestabilnim tržištem rada i stalnom neizvjesnošću, društvene mreže ne bi trebale biti još jedna stavka na popisu obaveza. Tišina je lakša opcija nego pokušaj držanja koraka.

Algoritmi su uništili osobni doživljaj

Ni algoritam nije pomogao. Društvene mreže više ne nalikuju osobnim spomenarima. Preplavljene su sadržajem influencera, sponzoriranim objavama i prijedlozima nepoznatih ljudi koje servira umjetna inteligencija. Osobni trenuci zakopani su ispod hrpe reklama i viralnih isječaka.

Kada se vaša objava čini nevidljivom čim je podijelite, motivacija za daljnjim dijeljenjem jednostavno nestaje. Društvene mreže nekada su bile poput dnevnika, a sada su postale jumbo plakat.

Dosta im je lažnog savršenstva

Tu je i emocionalni umor od neprestanog uspoređivanja. Beskrajna izloženost savršeno uređenim životima može tiho, ali sigurno narušiti samopouzdanje. Filtrirana savršenost influencerske kulture više se ne čini bliskom ni stvarnom.

Generacija Z žudi za autentičnošću, ali autentičnost rijetko prolazi dobro na javnim feedovima. Prava povezanost sada se ostvaruje u razgovorima, a ne u sadržaju. Ako se nešto ne čini iskrenim, nije vrijedno objavljivanja.

Privatnost kao prioritet

Privatnost je također postala ključna. Odrastajući online, ova je generacija naučila kako se osobne objave mogu brzo proširiti, pogrešno protumačiti ili isplivati na površinu godinama kasnije. Snimke zaslona su vječne, a digitalni tragovi nikada ne blijede.

Manje objavljivanja ne znači skrivanje. Riječ je o zaštiti vlastitog mira, jer se u svijetu koji nikada ne zaboravlja tišina čini sigurnijom od pretjeranog dijeljenja.

I dalje su online, samo na drugačiji način

Unatoč praznim profilima, Generacija Z i dalje je duboko uronjena u online svijet. Njihova prisutnost samo izgleda drugačije. Aktivni su u komentarima na TikToku, na Reddit temama, u Discord zajednicama i grupnim chatovima koji nikada ne spavaju. Oni reagiraju, odgovaraju, šale se i dijele svoje misli, ali ne s cijelim internetom.

Umjesto da se obraćaju strancima, selektivno dijele sadržaj s ljudima kojima vjeruju. U tim prostorima trenuci ne moraju biti savršeno uređeni. Mogu biti neuredni, spontani i stvarni. Bez opisa. Bez lajkova. Bez pritiska.

Selektivno dijeljenje za digitalno zdravlje

Ova promjena tiho je redefinirala što znači “biti online”. Vidljivost više nije cilj – povezivanje jest. Za mnoge je povlačenje iz javnog objavljivanja oslobađajuće. Manje je uspoređivanja, manje glume i manje tjeskobe oko toga kako njihov život izgleda izvana.

Selektivno dijeljenje postalo je oblik digitalne brige o sebi. Ne treba svaki trenutak dokumentirati i ne treba svako iskustvo imati publiku.

Tišina je postala stav

Neobjavljivanje ne znači nestajanje s interneta; radi se o preuzimanju kontrole. U kulturi opsjednutoj vidljivošću, Generacija Z bira privatnost. U svijetu ovisnom o buci, oni prihvaćaju tišinu. Dok platforme jure za glasnijim i blještavijim sadržajem, jedna od najutjecajnijih generacija kreće se u suprotnom smjeru.

Oni ispisuju nova pravila digitalne prisutnosti. Prelaze s emitiranja svega na dijeljenje samo onoga što je važno. Umjesto da glume život, oni ga jednostavno žive. Feedovi su možda utihnuli, ali Generacija Z nije. Samo sada govore u manjim sobama. Jer ponekad, najglasnija izjava na internetu je ne reći ništa.

Izvor: Buka

Doručkovala sam pola litre kave. Padala je kiša i puhao vjetar, pa mi nije palo na pamet otići na trening. Sigurno imam neke stare fotografije iz teretane koje ću nekad reciklirati. Bacila sam pogled po stanu. Kauč je ostao neuredan kakvog smo sinoć i ostavili – razbacane deke, vrećice pojedenog čipsa i daljinski od TV-a na podu. Taj bi kauč trebalo zamijeniti, kad smo sređivali stan netko nam je poklonio svoj rabljeni i to se već na njemu vidi. Zato pazim da ga nikad ne uhvatim na fotografijama. Iako taj kauč čuva neke od najljepših uspomena.

Dok sam kuhala kavu u kuhinji, ručka od ladice mi je ostala u ruci kad sam je pokušala otvoriti. To nije stara kuhinja, ali izgleda da nismo trebali uzeti onu na popustu.

Hodnik je pun prašine, ali sad ne bih uzela usisivač u ruke ni da mi život o tome ovisi. Tko usisava po kiši? Sudoper je pun prljavog suđa, iako nam je perilica odmah pored. Trebalo bi složiti čisti veš. Neka čeka.

Otvaram mail, tamo par usiljenih poruka gdje me s pretjeranom i lažnom ljubaznošću mole da nešto napravim. Nemam volje ni lažno se virtualno osmjehnuti pa zatvaram laptop. Zvoni mi mobitel, opsujem i stišam ga jer sad ne mogu ni razgovarati. Znam, nikad ne biste po mom Instagramu rekli da ja psujem i tamo sam jako društvena osoba.

Za ručak su ostatci od jučer, jer se kod nas hrana ne baca. Podgrijem u mikrovalnoj i dok žvačem, mislim kako je to jedan nimalo Instagramičan ručak. Onda pojedem pola čokolade. One obične, s umjetnim bojilima i tonom šećera, iako sam jučer uz kavu slikala onu sa puno posto kakaa.

Otišla sam u kupaonicu, trebala bih se istuširati. Kosa mi je masna, izgleda kao da bih jaje na oko mogla pržiti na glavi. Ne da mi se, svežem je u rep, malo šampona za suho pranje i može proći. Namažem lice jednom kremom i to mi je sva rutina. Jedva sam iscijedila kap kreme iz prazne, preskupe tube koja opet čeka da dođe na red za kupnju. Ne šminkam se, iako sam sinoć na fotografijama izgledala kao milijun dolara. Istuširam se (osim kose, to je ipak pothvat) i sa sušila uzmem plavu košulju od jeansa. Da, istu onu koju sam nosila jučer, samo sam je sinoć oprala.

Imam rupu na čarapama, ionako nitko neće primijetiti. Mama bi bila „na aparatima“ da zna, ali valjda neću baš danas završiti u bolnici.

Sjedam u auto, svijetli lampica goriva, upalila mi se rezerva. Valjda će izdržati do sutra. Kiša je prestala i sunce je izvirilo, možda je vrijeme za jednu #lifeisgood objavu, iako se danas tako i ne osjećam. To nitko ne mora znati.

U trgovini kupujem kiseli kupus i kobasice i to ćemo za večeru jer to baš volimo, iako nije baš za Instagram. Nema veze, slikat ću sutra ručak ili ću zamoliti kumu da mi uslika njezin, a da ga ja objavim.

Na blagajni uzimam i knjigu, neki jeftin ljubić koji ću skriti od javnosti, umjesto njega objavit ću neku self-help knjigu ali u jeftinim ljubićima baš uživam.

Vraćam se doma, on je već stigao s posla, gunđa jer je gladan, a ništa mu se ne jede. Ostavlja prljave tragove po pločicama, ne čistim ih, ne da mi se. Danas mi ide na živce pa ga ignoriram. Sutra ćemo se voljeti više. Na Instagramu se ionako uvijek volimo. Najviše na svijetu.

Ne da nam se spremati večeru pa pojedemo sendvič od parizera i majoneze. Ostavljamo prljave tanjure na radnoj površini. Posvađamo se hoćemo li gledati utakmicu ili film. Dan je bio nikakav, pa na kraju gledamo neki cringe reality. Nikad ne bismo na glas priznali da to pratimo.

On odlazi spavati u krevet, ja ostajem na kauču jer baš volim spavati na kauču.

Tako ponekad spavamo odvojeno, iako se volimo. Najviše na svijetu, pa pogledajte mi Instagram.

Sutra ću ustati u 6, napraviti zdravi doručak, otići na trening. Raditi cijeli dan, u međuvremenu skuhat zdrav i estetski prihvatljiv ručak, otići na matchu u neki osunčani kafić, odgovoriti na sve mailove i pozive, navečer izaći s prijateljima u neki top restoran. I naravno, sve ću poslikati i objaviti. Objavit ću i fotografiju s njim, iako on mrzi slikanje, uz prikladan opis. Jer se na Instagramu volimo, najviše na svijetu.

Znam da vas ne zanima moj život, ali djelovalo mi je kao da vam od silnih Instagrama treba podsjetnik kako izgleda jedan običan, normalan život.

Na snimku koji je ubrzo postao viralan, vidi se kako stoji na tegli bebi hrane postavljenoj na šerpu, zatim se penje na kuhinjski pult i pokušava da izvede “stiletto challenge”, izazov inspirisan pesmom Niki Minaž “High School”. Balansirajući u štiklama, Marijana pokušava da čučne, ali gubi ravnotežu i pada unazad sa visine, direktno na pod.

Prvo snimanje i prelom kičme

Nakon pregleda, lekari su joj dijagnostikovali kompresiono-savijajući prelom devetog grudnog pršljena (Th9). Kako je sama navela, moraće da nosi medicinski steznik i strogo miruje naredna tri meseca.

U objavi na Instagramu, Barutkina je napisala:

– Odlučila sam da pokrenem blog. Prvo snimanje  – i evo me, izlazim iz ordinacije sa dijagnozom preloma. Ironija? Karma? Ili život koji nas testira kad se najmanje nadamo.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by COMPLEX (@complex)

Uprkos ozbiljnoj povredi, ističe da ne žali zbog pokušaja, navodeći da joj je nesrećni video doneo iznenadnu pažnju javnosti.

– Probudila sam se kao viralna ličnost. Dobila sam desetine poruka i video se širi brzinom svetlosti. Hvala vam na popularnosti i brizi.

Naravno, mnogi su je osudili

Reakcije javnosti, očekivano, bile su podeljene. Dok su joj mnogi uputili poruke podrške i poželeli brz oporavak, drugi su je kritikovali zbog neodgovornog ponašanja, naročito imajući u vidu da se tek porodila.

– Ne mogu da verujem da je neko stajao na tegli i šerpi, i to u štiklama! Gde su granice?,  napisao je jedan korisnik.

– Nadamo se da će se oporaviti, ali ovo stvarno šalje lošu poruku mladima, dodao je drugi.

Ovaj incident ponovo otvara pitanje dokle su ljudi spremni da idu zbog popularnosti na društvenim mrežama, često zanemarujući sopstvenu bezbednost. Internet izazovi, iako često deluju bezazleno, mogu imati ozbiljne posledice – kao što je pokazao slučaj Marijane Barutkine.

Izvor: ona.telegraf.rs

Dijeljenje svog života online pruža vam mogućnost da sredite bilo kakvu mrlju iz stvarnosti i pratiocima se prikažete u boljem svjetlu nego što zaista jeste.

Kraljevsko društvo za javno zdravstvo je u Velikoj Britaniji sprovelo istraživanje tokom koga je intervjuisano 1.500 ljudi starosti između 14 i 23 godine. Ispitivali su ih o tome kako Instagram, Snapchat, Twitter, Facebook i YouTube utiču na njihovo mentalno zdravlje. Rezultati su pokazali da je Instagram najštetniji, posebno za mlade žene, koje se zbog njega osjećaju usamljene, deprimirane, anksiozne i neispunjene.

Od svih ovih platformi, jedino je YouTube dobio pozitivne ocjene. Jedan od rezultata jeste i to da pregledanje početnih strana ovih mreža duže od dva sata dnevno uzrokuju stres. Iako su dobijeni rezultati prilično sumorni, predsjednik ovog društva Simon Wessely smatra da se blagostanje ne može postići jednostavnim isključivanjem sa mreža.

“Siguran sam da društvene mreže igraju veliku ulogu u ljudskoj nesreći, ali one imaju isto toliko prednosti kao i negativnih strana. Moramo naučiti da se nosimo sa tim”, napominje on.

U suštini, koristite ih oprezno.

I-d.vice.com

Novo istraživanje globalne agencije Socially Powerful analiziralo je koje brendove poznate ličnosti prati najveći procenat lažnih pratilaca, a ti „digitalni duhovi“ šire se kao požar.

Često je lako primetiti kako profili sa milionima pratilaca imaju veoma malo stvarne interakcije sa zajednicom, u vidu lajkova, komentara ili deljenja sadržaja. Istina je, kako izveštaj ističe, da su mnogi od tih pratilaca zapravo neaktivni nalozi, automatizovani botovi ili korisnici kojima je jedini cilj da dobiju follow back kako bi i sami naduvali svoje brojke.

Analiza je sprovedena na osnovu liste brendova poznatih ličnosti, izabranih iz relevantnih izvora, a zatim ispitana uz pomoć alata Modash, koji omogućava identifikaciju sumnjivih pratilaca, botova i stvarne stope angažovanja. Podaci prikupljeni u martu 2025. godine omogućili su procenu procenta lažnih pratilaca za svaki brend i dali jasniji uvid u autentičnost njihove publike.

KOJI BREND PREDVODI U BROJU LAŽNIH INSTAGRAM PRATILACA?

Možda i najzanimljiviji podatak dolazi sa samog vrha liste: čini se da The Row, luksuzni brend sestara Olsen, prednjači po procentu lažnih pratilaca.

Prema analizi, više od 32% korisnika koji prate zvaničnu stranicu brenda sestara Olsen, The Row, čine nepouzdani ili potencijalno lažni profili. U brojkama, to znači stotine hiljada naloga na koje brend zapravo ne može da se osloni ni za marketing ni za prodaju.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by The Row (@therow)

To je u oštrom kontrastu sa imidžom brenda The Row, koji važi za jedan od najtajanstvenijih u svetu luksuza, poznatog po svojoj kontinuiranoj borbi protiv upotrebe mobilnih telefona tokom revija.

Odmah iza njega nalaze se svi brendovi povezani sa Kardashian klanom. Na drugom mestu, sa skoro 30% lažnih pratilaca, nalazi se Good American, brend Khloé Kardashian, koji uprkos velikoj medijskoj prisutnosti svoje osnivačice pokazuje vrlo slabu stopu angažovanja publike, oko 0,02%.

U prvih pet ulaze još i Poosh Kourtney Kardashian, SKIMS Kim Kardashian i Savage X Fenty, brend Rihanne: svi sa procentima sumnjivih pratilaca koji se približavaju ili prelaze 28%.

Ovi podaci jasno pokazuju da broj pratilaca od šest ili sedam cifara često stvara lažan prvi utisak, dok nedostatak stvarne, aktivne publike sve više otkriva veštačku prirodu te „popularnosti“.

Posebno se ističu Poosh i Savage X Fenty, koji beleže vrlo niske stope angažovanja, dodatno potvrđujući da „lažni fanovi“ ne uspevaju da pokrenu istinski dijalog sa brendom.

Problem je, međutim, mnogo složeniji od prostog optuživanja brendova za kupovinu pratilaca. Lažni nalozi i botovi često se automatski „kače“ na viralne profile u pokušaju da simuliraju interakciju i promovišu druge usluge, piše nss mag. Za same brendove, granica između stvarne popularnosti i one veštački stvorene postaje sve tanja.

Neiskusnom oku, milion pratilaca može delovati kao znak autoriteta i prepoznatljivosti, dok pažljivija analiza otkriva da je taj broj samo „naduvan“.

Ovaj začarani krug utiče na reputaciju brenda i potkopava osnovni mehanizam društvenih mreža: social proof, odnosno poverenje koje se gradi kroz preporuke stvarnih korisnika. S jedne strane, broj pratilaca funkcioniše kao vizit karta; s druge, upravo engagement rate (stopa angažovanja), zajedno sa sadržajem koji stvaraju korisnici, određuje dugoročnu kredibilnost.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by The Row (@therow)

Pravi fan brenda će kupiti proizvod, podeliti to sa svojim pratiocima, možda i pričati o njemu, bez potrebe za pushovanjem ili algoritamskim guranjem. Bot, s druge strane, ne kupuje, ne stvara sadržaj, ne gradi poverenje. Naprotiv, u devet od deset slučajeva, iritira prave korisnike i odbija ih od lojalnosti brendu.

Scenario koji je izneo izveštaj Socially Powerful potvrđuje već poznat trend: društvene mreže, a posebno Instagram, nalaze se u fazi u kojoj izgled uspeha lako može da zaseni njegovu suštinu.

To ne znači da brendovi sa velikim procentom lažnih pratilaca nemaju prave fanove ili značajnu prodaju. Naprotiv, to sugeriše da je njihov digitalni imidž, naduvan desetinama ili stotinama hiljada praznih naloga, verovatno mnogo krhkiji nego što velike brojke sugerišu.

Izvor: buro247.rs

Vrhovni sud SAD-a potvrdio je zakon koji će zabraniti TikTok u zemlji ako ne bude prodat do 19. januara. Taj rok je praktično stigao, dogovora na vidiku nema, zato je najavljeno da će se ova popularna društvena mreža ugasiti u nedjelju u SAD-u, što je rastužilo više od 170 miliona tamošnjih korisnika.

Ali, kako to i obično bude, dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Konkurenti TikToka pokušavaju da privuku njihove korisnike na svoje društvene mreže, a jedan među njima svakako je Instagram koji je upravo objavio dvije nove funkcije za Rils.

Naime, korisnici sada mogu da vide koje Rilse njihovi prijatelji lajkuju ili na njih ostavljaju komentare. Na te lajkove će moći i da se odgovori, što bi, barem prema mišljenju Instagrama, trebalo da podstakne lakšu konverzaciju o viđenom sadržaju.

Druga nova funkcija je da će ubačeni Rils klipovi sada moći da budu dužine do tri minuta. Instagram je do sada omogućavao klipove dužine 90 sekundi, sa fokusom na kratke video snimke ali su povratne informacije korisnika naterale kompaniju da promijeni stav.

Za divno čudo, Instagram je odlučio ove funkcije prvo objavi za korisnike SAD-a, a ostali će ih dobiti uskoro.

Izvor: glassrpske.com

Za takve situacije, Instagram priprema jednu novu opciju. Za početak su počeli s testiranjima, dok bi “uskoro” ta opcija trebala biti dostupna globalno.

Riječ je o mogućnosti potpunog restarta algoritma, odnosno njegovog vraćanja na početne postavke.

Kako je objasnio prvi čovjek Instagrama Adam Moseri, to je velika stvar i nije nešto što bi ljudi trebali često raditi, već samo onda kada više nisu zadovoljni sa svojim iskustvom korištenja te društvene mreže. Reset će se odnositi na sadržaj koji se prikazuje na glavnoj stranici Instagrama, kao i na Reelsima i stranici Explore. Takođe, nakon resetovanja algoritma, korisnici će imati opciju pregleda osoba koje prate na toj društvenoj mreži kako bi mogli jednostavno prestati pratiti profile čiji im sadržaj više nije bitan, niti zanimljiv, prenosi Kurir.

Korisnici se na početku ipak neće usrećiti jer će im, nakon vraćanja algoritma na početne postavke, Instagram biti manje zanimljiv. Naime, Moseri kaže kako algoritam u biti više neće znati ništa o korisniku te će trebati neko vrijeme dok ponovno nauči koji su njegovi interesi i u kakvom sadržaju uživa tako da bi s vremenom to iskustvo trebalo biti sve bolje.

S novom opcijom Instagram pruža još jednu mogućnost svojim korisnicima za većom kontrolom nad sadržajem koji im se prikazuje. Korisnici već sada mogu označiti objave koje ih zanimaju ili ne zanimaju, kako bi poručili algoritmu koliko su im one zanimljive ili nezanimljive, a takođe postoji mogućnost skrivanja objava koje sadrže određene riječi ili izraze.

Izvor: nezavisne.com