Oni su utvrdili da ogromna globalna potrošnja, koja neprestano raste, ugrožava mrežu života koja je nastajala milijardama godina, a od koje zavisi i opstanak ljudske vrste, ako imamo u vidu prijeko potreban pristup čistom vazduhu, vodi i ostalim prirodnim resursima.

“Kao u polusnu hrlimo ka rubu litice”, ističe Majk Baret (Mike Barrett),  izvršni direktor za prirodu i očuvanje u WWF-u. “Kada bismo govorili od 60% manje ljudske populacije, to bi bilo kao da Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Afrika, Evropa, Kina i Okeanija ostale bez ljudi! To je mjera za ono što smo uradili.”

Ovi podaci su puno više od pukog gubitka čuda prirode, iako je i to, samo po sebi, dovoljno tragično. Naime, takav poredak sada ugrožava i budućnost ljudske vrste, jer je priroda, ne samo nešto “lijepo”, već i nešto od presudno za održavanje života na zemlji.

“Rapidno nam ponestaje vremena”, upozorava profesor Johan Rokstrim (Johan Rockström), stručnjak za globalnu održivost na Potsdamskom Institutu za istraživanje klimatskih uticaja u Njemačkoj, i dodaje da samo detektovanjem pravog krivca imamo mogućnost da obezbijedimo stabilno mjesto za budućnost čovječanstva na Zemlji.

Mnogi naučnici vjeruju da je u toku šesto masovno izumiranje vrsta, a prvo koje je prouzrokovao – čovjek. Druga nedavna istraživanja ukazuju da na to da su ljudi, od svog postanka, s lica Zemlje zbrisali 83 procenta svih sisara i polovinu biljnih vrsta, a čak kad bi taj negativni trend uskoro i bio okončan, da se prirodni svijet oporavi bilo bi potrebno pet do sedam milion godina!

Indeks života u prirodi, koji je za WWF osmislilo Zoološko društvo iz Londonda, bazira se na podatke populacije 16.704 sisara, ptica, riba, reptila i vodozemaca, predstavljajući više od 4.000 životinjskih vrsta kako bi popratio pad broja životinjske populacije. Posljednji dostupni podaci, nastali u periodu od 1970. do 2014. godine, pokazuju da je životinjska populacija pala za oko 60 odsto.

“Šokantna istina je da se izumiranje životinjskog svijeta nastavlja nesmanjenom žestinom”, dodao je Baret.

Stručnjaci takođe ukazuju da je smanjenje broja životinjskih vrsta na Zemlji problem podjednako opasan kao i problem klimatskih promjena, što, logično, utiče na dobrobit, ne samo sadašnjih, već i budućih genaracija.

Najveći uzrok izumiranja životinjskih vrsta je uništavanje njihovih prirodnih staništa, najviše zbog toga što čovjek na taj način nastoji da dođe do obradivih površina. Ljudske aktivnosti se trenutno dovijaju na tri četvrtine kopnene površine Zemlje.

Sljedeći važan uzrok ovog istrebljenja je ubijanje zbog hrane. Naime, čak 300 životinjskih vrsta našlo se na ivici izumiranja zbog prehrambenih navika ljudske vrste.