Te su države bile među brojnim zemljama koje su pozivale na isključenje Izraela zbog humanitarnih žrtava rata u Gazi i optužbi za nepoštene prakse glasanja na Eurosongu.

Uprkos pozivima na glasanje o učešću Izraela, članovi su umjesto toga odobrili novi skup pravila namijenjenih zaštiti integriteta samog takmičenja.

U svojoj izjavi nizozemska televizijska kuća Avrotros rekla je da je “učešće u trenutnim okolnostima nespojivo s javnim vrijednostima koje su nam bitne”.

Izvor: 6yka.com

Izvor: euronews.ba

“Nema mjesta za djecu. Od početka rata, prema podacima UNICEF-a, u Gazi ubijeno je 14.500 djece. Jedno dijete bude ubijeno svakog sata. To nisu brojke. To su skraćeni životi”, navodi UNRWA.

“Ubijanje djece ne može se opravdati. Oni koji prežive oštećeni su fizički i emocionalno. Lišeni učenja, dječaci i djevojčice u Gazi prebiraju po ruševinama”, dodaje se u saopštenju.

“Sat otkucava za ovu djecu. Gube svoje živote, svoju budućnost i uglavnom svoju nadu”, navodi agencija UN, prenosi Fena.

Izvor: nezavisne.com

“Sve stanovnike na sjeveru zemlje ćemo bezbjedno vratiti svojim kućama. Rat se, u tom smislu, neće završiti dok ne postignemo sve ciljeve. Hezbolah više nije isti, vratili smo ih tamo gdje su bili decenijama unazad”, rekao je Netanjahu na početku obraćanja.

Istakao je kao važno to što je izraelska vojska ubila Hasana Nasralaha, lidera te organizacije, kao i druge važne operativce Hezbolaha.

“Ubijena je glava zmije (Hezbolaha) kao i svi njeni lideri”, izjavio je izraelski premijer, prenosi RTS.

Izvor: Nezavisne

Nekoliko dana nakon objave istrage koju su podržali Ujedinjeni narodi, a koja je optužila izraelsku vojsku za ratne zločine u Gazi, POLITICO je razgovarao s četvoricom zdravstvenih radnika sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su nedavno bili u posjeti u bolnici Nasser u južnoj Gazi, organiziranoj od strane britanske humanitarne organizacije Medical Aid for Palestinians (MAP). Svi su istaknuli otpornost stanovnika Gaze i lokalnog medicinskog osoblja, ali naglašavajući pogoršanje iscrpljenosti i očaja, navodi se u tekstu POLITICO-a.

30. oktobra, neovisna komisija Ujedinjenih naroda predstavila je svoj izvještaj Generalnoj skupštini UN-a o kršenju ljudskih prava u Izraelu i Palestini. Komisija je izjavila da je Izrael provodio usmjerenu politiku uništavanja zdravstvenog sistema Gaze: ratni zločin. Sam izvještaj zaključuje da su izraelske sigurnosne snage namjerno ubile, ranile, uhapsile, zatvorile, zlostavljale i mučile zdravstvene radnike, navodeći ratne zločine i zločin protiv čovječnosti — istrebljenje. Komisija je također istražila tretman izraelskih talaca koji se drže u Gazi od 7. oktobra 2023. godine, te optužila i izraelske i palestinske oružane grupe za odgovornost za mučenje, seksualno i nasilje temeljeno na spolu.

Izrael je izjavio da su nalazi “skandalozni”, optužujući istražitelje UN-a za pristrsnost i pokušaj “delegitimizacije samog postojanja Države Izrael i ometanja njenog prava da štiti svoje stanovništvo”. Izrael dosljedno tvrdi da palestinska naoružana grupa Hamas koristi bolnice u vojne svrhe, što Hamas i gostujući doktori s kojima je razgovarao POLITICO opovrgavaju. IDF je objavio videozapise koji prikazuju ono što izraelski obavještajci tvrde da su Hamasovi tuneli ispod bolnice Al-Shifa.

IDF je POLITICO-u rekao da su dokazi o tome da Hamas koristi medicinsku infrastrukturu “neoborivi i neumoljivi”. Naveli su videozapise koji navodno prikazuju priznanja uhvaćenih militanata i fotografije naoružanja pronađenih u medicinskim ustanovama. Neka su medijska izvješća dovela u pitanje vjerodostojnost izraelskih tvrdnji, sugerirajući da je izraelska vojska mogla manipulirati scenom u bolnici Al-Shifa nekoliko sati prije nego što su novinari bili dopušteni ući. Izrael je to negirao.

Promatrači, međutim, ističu broj civilnih žrtava izraelskih udara. Oxfam je izjavio da je Izrael ubio više žena i djece u Gazi u godinu dana nego u bilo kojem drugom sukobu u posljednje dvije decenije.

“Postoji to metodičko uništavanje stanovništva na toliko nivoa”, rekao je Tahseen Qureshi, konzultant hirurg u bolnicama University Hospitals Dorset, koji je ove godine dva puta bio u Gazi, za POLITICO.

“Svi su… pothranjeni”

Ana Jeelani, ortopedska hirurginja iz Liverpoola, prvi je put otišla u Gazu u martu putem prijelaza Rafah s Egiptom. Tokom prvog putovanja Rafah je bio prepun, a njegovu populaciju su povećali Palestinci raseljeni iz drugih dijelova Gaze. “Tu su bile zgrade, život. Vidjela sam djecu na maloj ljuljački vani”, prisjeća se Jeelani.

Na svom povratku u septembru, malo je preostalo od grada, rekla je. “Nisam ni prepoznala Rafah. Bilo je tiho… bilo je samo mnogo ruševina, mnogo prašine, nije bilo ljudi”.

Jeelani je provela svoju drugu misiju u bolnici Nasser od 13. septembra do 8. oktobra, radeći zajedno s Qureshijem. Kao i svi doktori s kojima je POLITICO razgovarao, rekla je da osnovnih potrebština — čak i sterilne rukavice, gaze, ogrtači — nije bilo. Izrael je oskrbljivao zdravstveni sistem Gaze osnovnim zdravstvenim materijalom, rekli su. Svi su zdravstveni radnici istaknuli da su bili pod strogim ograničenjima u pogledu onoga što su smjeli uzeti i smjeli su donijeti samo dovoljno hrane i opskrbe — čak i sapuna — za ličnu upotrebu.

Izraelov ured za koordinaciju aktivnosti vlade na teritorijama (COGAT) rekao je za POLITICO da je “lažno” tvrditi da Izrael ograničava medicinsku pomoć i da je u Gazu ušlo 27.257 tona medicinske opreme od početka rata. COGAT je također rekao da je dopustio ulazak “opreme dualne namjene” uz odobrenje sigurnosti. UN-ove agencije, nevladine organizacije i saveznici Izraela, poput britanske vlade, međutim, tvrde da Gaza suočava s kritičnim nedostatkom medicinskih potrepština dok se broj kamiona s pomoći koji su odbijeni za ulazak povećava.

Nizam Mamode, transplantacijski hirurg sa sjedištem u Londonu, radio je u bolnici Nasser od 13. augusta do 10. septembra. Mamode je opisao scenu unutar bolnice kao “nezamislivu”; osoblje je bilo preplavljeno jednim do dva dnevno masovna incidenta s ranjenicima. Malo toga na mjestu nije bilo uništeno, rekao je. Tu je bila škola u susjedstvu koja je pružala utočište hiljadama raseljenih ljudi. “Svaki put kad čujem da je neka škola bombardirana, samo se nadam da nije ta škola”, rekao je Mamode.

Škole, poput drugih vrsta civilne infrastrukture, česte su mete izraelskih udara, kaže UN. UNICEF je u augustu procijenio da je više od 76 posto škola u Gazi potrebno potpuno ili gotovo potpuno obnoviti. Izrael dosljedno tvrdi da mora gađati škole jer ih Hamas koristi kao baze i komandne centre — što Hamas negira.

Mamode je rekao da su većina žrtava koje je liječio bile žene i djeca. Qureshi je procijenio da je broj žena i djece koje su liječili bio između 70 i 80 posto.

Bez najosnovnijih i sterilnih sredstava, malo su toga ovi visoko specijalizirani doktori mogli učiniti za mnoge povrijeđene.

Darwish, koji ima veliko iskustvo u radu u ratnim zonama, rekao je za POLITICO da postoperativni oporavak ometaju visok nivo pothranjenosti. “Svi tamo su ili izgubili na težini ili su pothranjeni”, uključujući lokalne doktore, rekao je. Odrasli su najviše pothranjeni, dodaje Darwish. Ono malo hrane što osiguraju, daju svojoj djeci. Početkom ovog mjeseca, UN-ov stručnjak za ljudska prava u pogledu hrane Michael Fakhri rekao je vladama da nisu poduzele ništa u vezi s upozorenjima na glad i genocid protiv Palestinaca.

Za mnoge žrtve, najviše što su doktori mogli učiniti bilo je biti pažljiv i pokazati solidarnost

“Veliki dio razloga zašto smo bili tamo bio je zapravo da podržimo Palestince”, rekao je Mamode. “Mislim da je bilo stvarno važno da vide da nam je stalo”.

Opsada Nassera

Nasser je jedna od najvažnijih bolnica u Gazi. “Ne možemo izgubiti tu bolnicu”, upozorio je Rik Peeperkorn, izaslanik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za palestinske teritorije, prije nego što je izraelski udar u februaru stavio bolnicu izvan funkcije. Izrael je tvrdio da je uhitio više od 100 Hamasovih vojnika i izbjegao štetu za medicinsko osoblje i pacijente.

Qureshi je tamo boravio “24/7” na svom prvom putovanju u januaru s Darwishom, sedmicama prije nego što su izraelske trupe ušle. Niko od njih nije svjedočio znakovima vojne aktivnosti Hamasa u Nasseru, niti Jeelani i Mamode u njihovim kasnijim posjetima.

Qureshi i njegov tim bili su prisiljeni pobjeći iz Nassera u januaru, nakon noći intenzivnih borbi oko mjesta koje je opisao kao “vjerovatno najstrašnije” u životu. Sljedeći dan, po prvi put u njihovom posjetu, tim MAP-a sklonio se u sigurno sklonište na rubu grada. “Rekli smo da moramo otići… samo da sredimo misli i osvježimo se”, rekao je Qureshi.

Sigurno sklonište bilo je pažljivo odabrano — stambeni kompleks na pijesku, bez tunela ispod, rekao je Qureshi. Sklonište je bilo za osoblje MAP-a i Međunarodnog komiteta za pomoć, koji su dostavili koordinate izraelskoj vojsci.

U 6 ujutro sljedećeg jutra, izraelski zračni udar pogodio je sigurno sklonište. “Strop je pao, prozori su ispali iz okvira”, rekao je Qureshi. Nema poginulih, a jedan od doktora zadobio je samo manje povrede — tim je bio najviše zabrinut za dvoje djece koja su boravila u kući, dodao je.

Izrael je pružio nekoliko kontradiktornih objašnjenja za ono što se dogodilo, povremeno negirajući odgovornost, a povremeno priznajući grešku. IDF je rekao POLITICO-u da nije imao dovoljno podataka za komentiranje udara.

Izraelske trupe okupirale su bolnicu Nasser do aprila. Nakon što su otišle, palestinske vlasti izvijestile su o otkriću masovnih grobnica ispred Nassera s više od 300 tijela. Jeelani je podijelila fotografiju mjesta snimljenu s balkona na stražnjem dijelu bolnice. Palestinske vlasti kažu da je osoblje bolnice pokopalo najmanje 150 ljudi u dvije grobnice na imanju u januaru zbog nužnosti i optužuju Izrael za izgradnju treće grobnice koju su otkrili nakon što su izraelske trupe otišle. Izrael je negirao kopanje novih grobnica, rekavši da su samo ekshumirali i ponovo pokopali ostatke ljudi koji su već bili pokopani na bolničkom zemljištu prije njihovog dolaska.

No, UN-ove vlasti i nevladine organizacije, uključujući MAP, pozvale su na neovisnu istragu o mogućim izraelskim ratnim zločinima. Tijela su navodno uključivala žene, djecu i starije osobe; drugi su imali ruke povezane.

Svo četvero doktora je reklo da se nadaju da će se vratiti u Gazu. Još uvijek nije jasno hoće li to biti moguće. Prema WHO-u, Izrael je blokirao daljnji pristup za osam zdravstvenih nevladinih organizacija koje pružaju hitnu medicinsku pomoć u Gazi. MAP nije među njima. COGAT je rekao POLITICO-u da je dozvolio ulazak 1.000 doktora i humanitarnih radnika u Gazu u posljednjim mjesecima.

Najteži osjećaj bio je kada je došlo vrijeme za odlazak, rekla je Jeelani. “Stignem u Englesku, uključim vijesti i ne znam kako ovo nije uvijek u top vijestima. Ono što se događa je potpuni etnički progon”, rekla je. VodstvoUN-a i stručnjaci upozoravaju da su izraelske akcije genocid i etnički progon Palestinaca.

Izrael i IDF negiraju politiku eliminacije palestinskog stanovništva. Međutim, visoki izraelski lideri pozvali su na naseljavanje Gaze i emigraciju Palestinaca.

“Među [Palestinacima u Gazi] postoji tuga i trauma koja je toliko duboka u njima”, rekla je Jeelani. “Ne znam kako će se oporaviti od toga. Ne znam kako ćemo se oporaviti od toga”.

Izvor: 6yka.com

“Među žrtvama je 115 beba”, rekao je za Anadoliju Ismail al-Sawabite, generalni direktor Kancelarije za medije Vlade u Gazi.

Prema njegovim riječima 35 palestinske djece umrlo od pothranjenosti i dehidracije tokom izraelske blokade enklave.

“Najmanje 3.500 djece u Gazi suočeno je s rizikom od smrti zbog nedostatka hrane i neuhranjenosti zbog izraelskih ograničenja isporuke hrane u Gazu”, upozorio je.

Dodao je da je više od 17.000 djece izgubilo roditelje ili barem jednog od roditelja nakon što su ih brutalno ubile izraelske okupacione snage.

Mjesecima su međunarodne i agencije Ujedinjenih nacija upozoravale na negativan psihološki uticaj izraelske razorne ofanzive na Gazu na palestinsku djecu.

Broj ubijenih Palestinaca u napadima koje je izraelska vojska izvela na Pojas Gaze od 7. oktobra 2023. godine povećan je na 40.139, objavilo je Ministarstvo zdravlja u Gazi.

Kršeći rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja zahtijeva hitan prekid vatre, Izrael se suočio s međunarodnom osudom usred svoje kontinuirane brutalne ofanzive na Pojas Gaze od napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra 2023. godine.

Izrael je optužen za genocid na Međunarodnom sudu pravde, čijom je najnovijom presudom Tel Avivu naloženo da odmah zaustavi vojnu operaciju u južnom gradu Rafahu, gdje je više od milion Palestinaca potražilo utočište od rata prije nego što je napadnut 6. maja.

Očekuje se da će Netanjahu sada održati konsultacije o ratu u Gazi s malom grupom ministara, uključujući ministra odbrane Joava Gallanta i ministra za strateška pitanja Rona Dermera koji su bili u ratnom kabinetu.

Premijer se suočavao sa zahtjevima desničarskih partnera u koaliciji, ministra finansija Bezalela Smotriha i ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, da budu uključeni u ratnu vladu, što je potez koji bi pojačao napetosti s međunarodnim partnerima, uključujući SAD.

Forum je formiran nakon što se Gantz pridružio Netanjahu u vladi nacionalnog jedinstva na početku rata u oktobru, a uključivao je i Gantzovog partnera Gadija Eisenkota i Arjeha Derija, šefa vjerske stranke Shas, kao posmatrače.

Gantz i Eisenkot su obojica napustili vladu prošle sedmice zbog, kako su rekli, Netanjahuovog neuspjeha da formira strategiju za rat u Gazi.

Kad je u julu prošle godine obavljeno da će Evroviziju 2024. ugostiti baš Malme, a ne favorizovani Stokholm ili Geteborg, malo je toga ukazivalo na to da će sigurnost takmičara i gledalaca postati takav problem.

Svaki sličan događaj predstavlja sigurnosni izazov, ali niko nije mogao predvidjeti gotovo “savršenu oluju rizika” koja je u međuvremenu zaprijetila evrovizijskom događaju.

Prvo su u avgustu prošle godine švedske obavještajne službe podigle nivo terorističke prijetnje unutar zemlje na četvrti od mogućih pet stepenova, s obrazloženjem da je Švedska postala prioritetna meta islamskih terorista, a potom je u oktobru Hamas izveo smrtonosni teroristički napad na izraelske građane.

Brutalan izraelski odgovor i stradavanje palestinskih civila u Gazi nije ostalo bez reakcije ni u Švedskoj, koja je priznala Palestinu kao nezvisnu državu i u kojoj živi oko 800.000 imigranata iz muslimanskih zemalja.

Činjenica da na Evroviziji u Malmeu učestvuje i izraelska predstavnica Eden Golan, i to s pjesmom “Hurricane” koja je prije promjene naslova po nalogu Evropske radiodifuzijske unije (EBU) bila posvećena sjećanju na spomenuti Hamasov napad, izazvala je podijeljene osjećaje u cijeloj Evropi, pa tako i u Švedskoj.

A s obzirom na globalnu popularnost i televizijsku publiku koja se mjeri u stotinama miliona, evrovizijska sedmica za mnoge je postala jedinstvena prilika za izražavanje solidarnosti prema palestinskoj patnji, ali i iskazivanje antisemitizma i mržnje prema Izraelu.

Malme danas ima nešto više od 360.000 stanovnika, među kojima je dvadesetak odsto muslimana i oko 5000 Palestinaca. Osim toga, organizatori očekuju stotinjak hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta jer su ulaznice za događaje u “Malme Areni” od 6. do 11. maja kupili ljubitelji Evrovizije iz ukupno 80 zemalja.

Ostane li sve na verbalnim ispadima i mirnim uličnim protestima, koje su već najavile propalestinske organizacije, Evrovizija kao festival zajedništva i muzičke zabave neće biti narušena ili ugrožena, ali nema nikakve garancije da će sve proći u najboljem redu.

Švedska jako drži do mogućnosti javnog izražavanja mišljenja i poštovanja ljudskih prava, što ponekad dovodi i do pomalo apsurdnih situacija, nezamislivih u drugim društvima. Jedna takva dogodila se u Malmeu prošlog petka, u predvečerje evrovizijske sedmice, kada su žena i muškarac u centru grada tokom prijavljenog protesta i pod policijskom paskom zapalili primjerak Kurana i palestinsku zastavu. Pritom su držali veliki krst i izraelsku zastavu te izvikivali uvrede na račun islama.

Međutim, taj prvi sigurnosni test Malme je uspješno položio. Oko spomenutog para okupilo se 300-tinjak propalestinskih protestanata, koji su na provokaciju odgovorili pjesmom, plesom i riječima: “Malme mora biti ujedinjen protiv nasilja. Židovi, muslimani i hrišćani moraju moći živjeti zajedno i mirno u ovom gradu.”

Nisu baš svi uvjereni da će Malme zaista biti ujedinjen protiv nasilja. Anketa među građanima koju je prije nekoliko dana proveo lokalni dnevni list “Sydsvenskan” pokazuje da će 47 odsto stanovnika ove sedmice izbjegavati velika okupljanja, odnosno da samo 26 odsto ispitanika nimalo neće promijeniti svoje navike kretanja po gradu. Istovremeno je 55 odsto građana izrazilo veliku ili jako veliku zabrinutost za sigurnost tokom evrovizijske sedmice.

“Ove godine za mene i moju porodicu neće biti Evrovizije na kakvu smo navikli. Kod nas postoji dosta zabrinutosti i nezadovoljstva. Trebala je to biti fina fešta, ali ove godine ništa od toga”, rekla je za “Aftonbladet” 43-godišnja stanovnica Malmea, Louis Bering.

S druge strane, Sara Lindberg došla je u Malme baš zbog Evrovizije i za švedsku nacionalnu televiziju (SVT) izjavila: “Volim muziku i jako se veselim nastupima uživo po gradskim trgovima. Bilo bi glupo ne osjećati baš nikakvu zabrinutost, ali trenutno nisam tjeskobna dok šetam gradom. Mislim da će se više uzbuđenja osjetiti kada takmičenje zaista započne.”

I u medijima se iznose prilično različita mišljenja o Evroviziji i sigurnosnim rizicima u Malmeu. Tako je dnevni list “Dagens Nyheter” u samo 24 sata objavio komentar pod naslovom “Ne dopustite da ova Evrovizija bude zapamćena zbog mržnje prema Židovima, neredima i teroru”, ali i mišljenje jednog stokholmskog intelektualca s pozivom: “Isključite ratnohuškački Izrael s Evrovizije.”

Policija očekuje da će Izrael i izraelsko učestvovanje na Evroviziji posebno biti na udaru demonstranata uoči finalne večeri u “Malme Areni” 11. maja. Moglo bi se okupiti i do 20.000 učesnika, koji će biti pod prismotrom ne samo švedske nego i danske i norveške policije. Osim toga, širi centar grada biće pod stalnim nadzorom policijskih dronova, a unutar evrovizijskog sela izgrađen je visoki toranj s kojeg policija može nadzirati posjetioce festivala.

“Sigurnosne mjere neki će doživjeti kao nelagodu, a drugi će se zbog toga osjećati sigurnije. Biće dosta uniformisanih policajaca na ulicama, kao prilikom fudbalskih utakmica i sličnih događaja”, kaže Petra Stenkula iz gradske policije

Ona još dodaje:

“Budući da smo na četvrtom nivou terorističke prijetnje, procijenili smo da većina naših policajaca mora imati direktan pristup automatskom oružju. Ali istu smo procjenu imali i tokom lanjskog božićnog perioda.”

Stenkula je dala naslutiti i da su neke evrovizijske delegacije odlučile angažovati vlastito osiguranje. Jedna od njih je sasvim sigurno izraelska delegacija, koja se na preporuku EBU-a i policije nije pojavila pred medijima i fanovima na tirkiznom tepihu u nedjelju popodne, prenosi “Index”.

Trenutno stanje u Malmeu možda je najbolje opisao Johan Person, vođa švedskih liberala i ministar rada: “Razumijem sve koji za vrijeme Evrovizije protestuju mirno i sa snažnom propalestinskom porukom. Ali ne i one koji pribjegavaju nasilju. Rizik postoji, policija je spremna.”

Obraćajući se hodočasnicima na Trgu Svetog Petra, papa Franjo je rekao da je sa zabrinutošću i bolom pratio vijesti o iranskom napadu dronovima i raketama na Izrael, prenosi Rojters.

“Od srca apelujem da se obustavi svaka akcija koja bi mogla da podstakne spiralu nasilja sa rizikom da Bliski istok uvuče u još veći sukob”, istakao je on.

Papa Franjo je poručio da niko ne treba da ugrožava postojanje drugih. “Umjesto toga, svi narodi treba da se zalažu za mir i pomognu Izraelcima i Palestincima da žive u dvije države, jedna pored druge, bezbjedno”, dodao je on.

Papa Franjo je pozvao na prekid vatre u Gazi i pokretanje pregovora da bi se omogućilo pružanje humanitarne pomoći njenom narodu i pomogne u oslobađanju izraelskih talaca koje je Hamas zarobio u napadu na Izrael 7. oktobra.

“Dosta rata, dovoljno je napada, dovoljno nasilja. Da za dijalog, da za mir”, naglasio je on.