Kajgana, tvrdo kuhana jaja, omleti, pržena jaja, punjena jaja – jeo ih je na sve moguće načine. Sve je uklopio u strogu keto ishranu bogatu mesom, ribom, maslinovim uljem, sirom, jogurtom, orašastim plodovima i tamnom čokoladom.

Eksperiment je postao viralan jer su mnogi očekivali katastrofalne rezultate. Međutim, dogodilo se potpuno suprotno.

„Loš“ holesterol pao umjesto da poraste

Nakon mjesec dana Norwitz je uradio detaljne nalaze krvi kako bi provjerio nivo LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol.

Rezultat ga je, kako kaže, potpuno iznenadio.

„Mislio sam da se moj holesterol neće povećati, ali nisam očekivao da će pasti“, rekao je Norwitz.

Njegov LDL holesterol pao je za čak 18 posto, uprkos tome što je unos holesterola povećao gotovo pet puta.

Tu nije stao.

U posljednje dvije sedmice eksperimenta uveo je i oko 60 grama ugljikohidrata dnevno kroz voće poput banana, borovnica i trešanja. Nakon toga LDL je dodatno pao za još 20 posto.

Šta zapravo znači ovaj eksperiment?

Norwitz tvrdi da njegov cilj nije bio dokazati da su jaja „čudotvorna hrana“ niti da keto dijeta odgovara svima.

„Ne postoji jedna najbolja prehrana za sve. Neki ljudi žele zdravije srce, drugi više energije, treći dugovječnost. Ishrana mora biti prilagođena čovjeku, a ne obrnuto“, poručio je.

Stručnjaci ipak upozoravaju da ovakvi eksperimenti nisu univerzalna preporuka za sve ljude. Norwitz je mlad, zdrav i bio je pod medicinskim nadzorom, dok osobe koje imaju povišen holesterol ili srčane probleme ne bi smjele same praviti ovakve drastične promjene u ishrani.

Ipak, njegov eksperiment ponovo je otvorio staru raspravu: jesu li jaja zaista nepravedno proglašena „neprijateljem“ zdravlja?

Izvor: 6yka.com

Uskrs je prošao, probali smo sve što je bilo na prazničnoj trpezi, a najviše smo se najeli – kuvanih jaja. Ostala su nam i nakon praznika, pa je uvek dobro znati koliko možemo da ih čuvamo.  Reći ćemo vam odmah – ne dugo.

Tvrdo kuvana jaja su odlična hrana tokom cele godine, ali najpopularnija su za vreme Uskrsa. Budući da je Uskrs prošao, treba da znamo koliko dugo je čuvanje jaja skuvanih za praznik zaista bezbedno po zdravlje.

Prema America Egg Boardu, najbolje je ova jaja držati u frižideru – ali ne na bilo kom mestu. Ako su još u ljusci, ostaće ukusna nedelju dana nakon što se skuvaju, dok oljuštena treba pojesti istog dana.

Ne preporučuje se zamrzavanje tvrdo kuvanih jaja, bilo u ljusci ili bez nje.

Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država savetuje da kuvana jaja, kao ni jednu drugu nekonzerviranu hranu, bilo kuvanu ili ne, ne ostavljate na temperaturama između 4 i 6 stupnjeva Celzijusovih duže od dva sata. To je zato što je to temperaturni raspon u kojem opasne bakterije najbrže rastu. Ako temperatura prelazi 32 stepena Celzijusa, a vi spremate roštilj, lako kvarljivu hranu treba baciti nakon samo jednog sata.

Pokvarena jaja ćete prepoznati vrlo lako – prema mirisu. Pokvarena tvrdo kuvana jaja obično jako mirišu na sumpor, koji se i opisuje kao miris pokvarenih jaja. Ako i niste sigurni da li je jaje stajalo predugo, jednostavno ga bacite. Nije vredno rizika.

Izvor: Superžena

„BEZ GMO“ standard

Domaći proizvođač jaja, Bingo Farma prvi je proizvođač u Bosni i Hercegovini koji je u aprilu 2019. dobio certifikat za proizvodnju prema “BEZ GMO“ standardu. Ovaj certifikat garantuje da se u cjelokupnom procesu, od uzgoja do pakovanja, ne koriste sirovine genetski modifikovanog porijekla, osiguravajući prirodan i siguran proizvod za sve.

“Posjedovanje certifikata „BEZ GMO“ nam omogućava jasno isticanje prateće vizualne oznake što je izuzetno značajna informacija za potrošače. Uz to, naša predanost sigurnosti dodatno je potvrđena HACCP i Halal certifikatima“, istaknuo je Nedim Begić, rukovodilac Bingo farme za proizvodnju konzumnih jaja.

Zaokruženost procesa proizvodnje

A priča o ovim jajima počinje na farmi roditeljskih jata i u inkubatorskoj stanici, koje također djeluju u sklopu kompanije Bingo Farma. Na farmi roditeljskih jata, kapaciteta 23.000 jedinki, pažljivo i pod stručnim veterinarskim nadzorom se vrši polaganje jaja iz kojih se će se u inkubatorskoj stanici izleći buduće koke nesilice. Kada postanu zrele za nošenje jaja, koke se prebacuju na Farmu koka nesilica, gdje se godišnje proizvede više od 55 miliona sa ciljem da se stanovnicima naše zemlje osigura dovoljna količina domaćih svježih jaja, garantiranog kvaliteta.

Redizajnirano pakovanje i oznaka „Friško sa Farme“

Uz prepoznatljivi kvalitet, jaja sa Bingo Farme od sada dolaze u novom, redizajniranom pakovanju uz oznaku „Friško sa Farme“. Novo dizajnersko ruho i odabir kartonske ambalaže za sve veličine, koji će biti uvođeni postepeno u narednom periodu, odražavaju predanost kompanije Bingo inovacijama i tržišnim trendovima.

Kada na policama Bingo trgovina birate “Friško sa farme” jaja, birate provjeren kvalitet, iza kojeg stoji više od decenije iskustva.

Više o proizvodnji „Friško sa Farme“ jaja saznajte u video priči:

Postavljajući razne lažne fotografije i rezultate, samoprozvani treneri i nutricionisti obećavaju na društvenim mrežama djevojčicama vitku figuru samo uz ovakvu ishranu, i to bez vježbanja i konsultovanja sa strukom.

Na ovaj trend ukazala je Tanja J, mama djevojčice stare 14 godina, koja je bila očajna zbog ishrane svoje ćerke.

“Izazovi sa interneta uzimaju maha i ja kao majka ne znam kako više da sačuvam svoje dete! Iako sam je upozoravala na opasnosti koje vrebaju iza Tik toka i svih tih izazova koji ih povređuju i od kojih mogu da stradaju… Ali, ovakvim glupostima i nebulozama nisam se nadala. Verovali ili ne, na internet mrežama, pre svega na Tik toku, pojavili su se lažni stručnjaci koji ubeđuju decu da će pomoću jaja doći do savršene figure. Primetila sam da moja ćerka jede veliku količinu kuvanih jaja i da joj je to jedina hrana, iako znam da nije ljubitelj. Kada sam primetila da je to postalo svakodnevno i da to nije ni zdravo, pitala sam je šta se krije iza takve ishrane, a onda me je njen odgovor šokirao”, otkrila je Tanja za srpske medije, prenosi b92.

Stručnjaci apeluju na roditelje da se pozabave djecom i da dobro obrate pažnju šta im djeca rade i čime se bave, jer svi ovi trendovi koji dolaze sa interneta, opasni su po život.

Nutricionistkinja Jovana Živić naglasila je za Informer da je potpuno pogrešan ovakav način ishrane i da djeca, naročito djevojčice koje su u razvoju, što prije treba da se dozovu pameti.

“Jesti samo barena jaja, i to više od 10 dnevno, nezdravo je, štetno i opasno. Pogotovo za žensku građu, i to dece koja su u razvoju i rastu. Po preporuci stručnjaka, prosečan unos barenih jaja jeste od dva do tri komada. Nikako više, jer vi ako unosite samo ove namirnice, organizam trpi, s obzirom na to da nema ni mleka, ni mesa, ni vlakana ni ugljenih hidrata. Drugo, bez treninga, šta god da jedete, mišić ne možete da oblikujete niti da ga uvećate”, objasnila je Živićeva i dodala:

“Uz to, kada unosite ovoliku količinu jaja, strada žučna kesa, koja može da se aktivira, da dođe do stvaranja kiseline, bolova u stomaku, dijareje… Ovoliku količinu jaja jedu bodibilderi, profesionalni sportisti koji imaju više od 100 kilograma. I to je dovoljno poređenje koliko je ovaj trend opasan. Takođe, da je sve to laž, jasno govori i to da sve te devojke, zvezde sa Tik toka koje vrebaju mlade, koriste razne efekte i helanke sa podizanje zadnjice”.

Psiholog Snežana Repac je za isti mediji istakla da je ovo tipičan primjer labilnih i lakovjernih tinejdžera kojima je najvažnije da u tim godinama lijepo izgledaju.

“Nikakvi trendovi ne mogu me više iznenaditi i začuditi, jer je njima sa 14 i 15 godina važno da budu ‘in’, da budu prihvaćeni u društvu, prate trendove i budu najlepši i najzgodniji. Ovoga puta su devojčice spremne na sve za lep izgled. One veruju svim mogućim tiktokerima, jer žele istu takvu popularnost, taj lažni sjaj kakav se prikazuje na mrežama. One su nezrele i veoma mlade da shvate koliko je konzumiranje jaja opasno i nezdravo u tolikim količinama”.

Repac je posavjetovala roditelje da, ipak, ne grde odmah svoje ćerke.

“Ne smeju odmah da ih grde i budu besni! Moraju da ih prate i opominju za greške, da razgovorom ukažu na loše ponašanje i da stvore taj ‘frendli’ odnos, kako bi deca imala poverenje u njih i pričala im sve ove budalaštine”.

Tradicija koja se prenosi s kolena na koleno, a recepture za farbanje „najljepših“ jaja čuvaju se kao najvažnija porodična tajna, piše Naissus.info.

U nekim krajevima domaćice prvo jaje, čuvarkuću, farbaju u četvrtak u ranu zoru čim sunce svane, dok se ostala jaja farbaju petkom, mada ima i onih koji vjeruju da na Veliki petak ne valja ništa raditi pa se običajima prepuštaju u subotu dan uoči Uskrsa. Na pitanje „kada se farbaju jaja“ odgovaraju etnolozi.

Ne možete mnogo pogriješiti jer etnolog i antropolog Vesna Marjanović kaže da se jaja mogu farbati od Velikog četvrtka do Velike subote.

Jaja bojena crvenom bojom su starijeg porijekla nego ova današnja šarena i prema arheološkim izvorima, pominju se u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda još od 4. vijeka nove ere.

Postoje različiti nazivi za prvo obojeno jaje u kući. Kako god je nazivali, čuva se pored ikone do sljedećeg Uskrsa.

Vjeruje se da pucanje kore na jajetu simbolizuje Hristovo uskrsnuće, ali i buđenje prirode, prenosi Krstarica.

Slaninu i pancetu propržite da budu hrskave. Nakon toga, na blagoj vatri propržite luk i gljive. Obarite brokulu, isijecite crvenu papriku baburu, naribajte mrkvu i nasijecite malo sira trapista. Pored toga vam još trebaju jaja, margarin, so i biber.

Izmutite  jaja, biber i so. Namažite margarinom kalupe za mafine, a zatim u njih prvo stavite luk, papriku, gljive, zatim mrkvu, a onda izlomite hrskavu slaninu i pospite po povrću. Nakon toga dodajte brokulu, pa komadiće pancete. Sada je došlo vrijeme da dolijete razmućena jaja u kalupe. Vodite računa o tome da ne napunite kalupe do vrha jer na kraju morate dodati još i sir.

Stavite kalupe u prethodno zagrijanu pećnicu i pecite mafine oko 20-30 minuta na temperaturi od 190 stepeni. Kada se malo ohlade, izvadite mafine iz kalupa i pozovite svoje ukućane na doručak. Prijatno!

Po izvornom italijanskom receptu u karbonaru ne ide pavlaka za kuhanje, ali mi smo eto taj koračić promijenili i prilagodili sebi. Ako nas čita neko iz Italije, unaprijed se izvinjavamo.

Potrebni sastojci:

• 1 pakovanje špageta
• 200 grama slanine, isjeckane na kockice
• 250 mililitara pavlake za kuhanje
• 2 jaja
• So, biber
• Parmezan

U veliku posudu sipajte vodu u kojoj ćete kuhati špagete, dobro posolite i stavite na šporet da prokuha. Špagete kuhajte minut kraće nego što je napisano na pakovanju.

Dok se špagete kuhaju, u tavu sipajte mrvicu ulja, stavite na šporet da se grije i dodajte slaninu da se prži dok ne postane hrskava. Slaninu zajedno sa masnoćom sipajte u kuhane i procijeđene špagete, dobro promješajte, dodajte vrhnje za kuhanje i vratite na šporet samo da baci ključ pa sklonite sa vatre.

Jaja posebno umutite u manjoj posudi, sipajte ih u špagete i miješajte brzo da se ne bi napravila kajgana već da bi se stvorio kremasti umak. Ne brinite, jaja će se termički obraditi od topline tjestenine.

Poslužite ODMAH sa naribanim parmezanom.

Upravo tu tepsiju naslijedila sam ja kad sam odlazila u svoj samostalni život. Već je stara, oronula i oštećena, ali gibanica se jednostavno ne peče u nekoj novijoj nego baš u toj narandžastoj. Gibanica se priprema prilično brzo i sigurni smo da će se vaši ukućani obradovati svaki put kad ih baš ovo jelo dočeka za ručak. Evo odličnog prijedloga za sutra.

Potrebni sastojci:

• 500 grama kora za pitu
• 250 mililitara kisele vode
• 500 grama svježeg sira
• 400 grama pavlake
• 5 jaja
• Malo ulja
• So

Tepsiju podmažite sa malo ulja i na dno stavite jednu koru, neka pda preko stranica tepsije. U većoj plastičnoj posudi dobro izmješajte sir, polovinu pavlake, 3 jaja, kiselu vodu i so. Dobro izmješajte. Smjesa treba da bude nešto tečnija.

Uzimajte jednu po jednu koru, zgužvajte je u ruci, umočite u smjesu i slažite jednu do druge u tepsiju. Ponavljajte dok ne potrošite sav materijal. Pazite samo da vam jedna kora ostane da prekrijete gibanicu. Preostala dva jajeta umutite sa ostatkom pavlake, prelijte preko gornje kore i stavite na pečenje.

Gibanica se peče oko 35-45 minuta u rerni ugrijanoj na 180C.