Svetski priznati lekar i naučni istraživač iz oblasti nutritivne nauke dr Vilijam Li, u svojoj knjizi „Eat to Beat Disease“ (Hranom pobedite bolest) svrstao je crnu čokoladu među „super-namirnice“ navodeći sledeće izuzetno važne benefite koje možemo imati ako je redovno konzumiramo:

1. Crna čokolada može da podrži zdravlje srca

Epidemiolozi, istraživači koji posmatraju zdravstvene podatke na velikom uzorku ljudi širom sveta, odavno su pronašli vezu između konzumiranja namirnica koje sadrže fitohemikalije flavanole, moćne antioksidanse koji se nalaze i u tamnoj čokoladi, sa manjom učestalošću smrti od kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova);

2. Omiljena poslastica može da uveća broj dobrih bakterija u crevima, a smanji broj loših

Po rečima dr Li-ja, istraživači iz Velike Britanije proučavali su određene sojeve bakterija i kako na njih utiče konzumacija crne čokolade. Tom prilikom su grupi volontera dali da svakodnevno tokom 4 nedelje konzumiraju piće sa kakaom sa visokim nivoom flavanola. Pronašli su da je ovo rezultiralo znatno poboljšanim odnosom između dobrih i loših bakterija u njihovom debelom crevu. Naime, broj dobrih bakterija Lactobacillus porastao im je u proseku čak 17.5 puta, kao i broj takođe dobrih Bifidobacterija za 3.6 puta. Na drugoj strani primetili su pad broja loših bakterija, pa je na pr. prisustvo jednog štetnog soja bakterije Clostridium smanjeno 2 puta;

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Embrace Healthy Lifestyle (@healthy_eatright)

3. Pronađen je uticaj crne čokolade na smanjenje nivoa stresa

Dr Li navodi holandsko istraživanje u kome su testirali efekte konzumacije crne čokolade na osobe sa visokim nivoom anksioznosti. Učesnici studije su dobili da svakoga dana konzumiraju blok čokolade srednje veličine sa 74% kakaoa. Posle 2 nedelje, istraživači su pronašli da su se nivoi stres markera kortizola i adrenalina u mokraći učesnika znatno smanjili;

4. Konzumacija crne čokolade demonstrira antiangiogene efekte u organizmu

Po rečima dr Li-ja, naučnici iz Kalifornije su pokazali da bioaktivne supstance iz kakaoa pokazuju moćne antiangiogene efekte tako što blokiraju signale koji aktiviraju formiranje novih krvnih sudova. Ovo može biti spasonosno u slučajevima pojave kancera, jer su novi krvni sudovi upravo ono što omogućava raku da se širi u organizmu;

5. Crna čokolada je namirnica koja može da mobiliše stem ćelije u organizmu

Naše telo se svakoga dana regeneriše uz pomoć preko 750.000 stem ćelija, a po rečima dr Li-ja pronađeno je da ih crna čokolada mobiliše da taj posao rade što efikasnije. On kaže da su istraživači iz Kalifornije pronašli da su učesnici njihove studije koji su dobijali čokoladno piće od kakaoa svakoga dana tokom mesec dana imali duplo više stem ćelija u cirkulaciji u odnosu na subjekte iz kontrolne grupe;

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Santa Barbara Chocolate (@santabarbarachocolate)

6. Konzumacijom crne čokolade možemo smanjiti rizik od dijabetesa

Kao slatka poslastica čokolada sadrži i zasićene masti, ali i šećer, dva sastojka koja nisu dobra za zdravlje. Međutim, crna čokolada sa visokim udelom kakaoa sadrži dovoljno moćnih antioksidanasa koji, po rečima dr Lija, mobilišu stem ćelije, pomažu u kontroli šećera u krvi, ali deluju i protiv-upalno u organizmu – što sve doprinosi smanjenom riziku od dijabetesa;

7. Crna čokolada štiti našu DNK

Naš genetski otisak upravlja svim aspektima našeg zdravlja. Pa ipak, iako vrlo moćna, DNK je istovremeno i jako osetljiva na razne agresivne efekte kojima je izložena tokom našeg života. Upravo tu po rečima dr Lija nastupaju antioksidansi koje možemo naći u crnoj čokoladi – flavanoli i ostali polifenoli za koje je pronađeno da podstiču „popravljanje“ DNK i jačaju sposobnosti našeg organizma da se regeneriše.

Zdravstveni benefiti konzumiranja crne čokolade su zaista impresivni. Međutim, pre nego što se zaletite prema polici sa čokoladama u marketu, treba da znate da nisu sve čokolade iste i da treba da napravite pravi izbor. Za najveće zdravstvene benefite preporuka dr Lija je da ciljamo na crnu čokoladu sa više od 70% kakoa. I ako vam možda deluje nadrealno da naše telo ima sposobnost da samo sebe izleči i regeneriše, ono je, ako je verovati nauci, upravo to u stanju da uradi, ali je na nama da mu u tome pomognemo između ostalog i pravim izborom hrane koju unosimo svakoga dana.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dr Idrees Mughal (MBBS, MRes, DipIBLM) (@dr_idz)

Često je količina šećera dovoljna da nadmaši sve ostale sastojke zajedno.

Istraživači su izdvojili i osušili unutrašnji zid ploda bogat vlaknima te ga u prahu kombinovali sa sokom iz pulpe koja obavija sjemenke kakaovca.

Uz značajne količine zasićenih masnih kiselina, koje dolaze od dodanog kakao maslaca, malo zdravstvenih koristi koje kakaov prah može pružiti bivaju potopljene sastojcima koji povećavaju rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Kako bi se riješio ovaj problem, tim istraživača predvođen naučnicima iz ETH Cirih u Švajcarskoj osmislio je potpuno novu recepturu za čokoladu. Zamijenili su dio rafiniranog šećera dijelom kakao voća koje se inače baca.

Plod stabla Theobroma cacao ne nalikuje na slatkiše koje od njega proizvodimo. Transformacija desetina mesnatih sjemenki unutar svakog ploda zahtjeva opsežan proces fermentacije, prženja i mljevenja koji pretvara sjemenke i njihovu pulpu u finu pastu.

Međutim, istraživači su otkrili da plod iz kojeg se izvlače sjemenke takođe sadrži bogatstvo materijala koji se mogu iskoristiti ne samo za slatkoću, već i za vlakna. “Vlakna su vrijedna s fiziološkog stajališta jer prirodno regulišu crijevnu aktivnost i sprečavaju prebrzi porast nivoa šećera u krvi nakon konzumacije čokolade,” kaže Kim Mišra, tehnolog hrane iz ETH Cirih.

Istraživači su izdvojili i osušili unutrašnji zid ploda bogat vlaknima te ga u prahu kombinovali sa sokom iz pulpe koja obavija sjemenke kakaovca, stvarajući slatki gel. Ovaj gel mogao bi se zamijeniti za visoko rafinirane ugljikohidrate koji se obično dodaju receptima za čokoladu. Eksperimentisanjem s temperaturama i mjerima soka i praha endokarpa, postigli su savršenu ravnotežu ukusa i teksture.

Rezultirajuća čokolada sadržavala je nekoliko grama vlakana više od uobičajnih 100-gramskih čokolada, pružajući isti nivo slatkoće s manje šećera. Eksperimenti s obučenim volonterima pokazali su da proizvod s 20 odsto “gela od cijelog voća” ima istu slatkoću kao čokolada s oko pet do 10 odsto šećera u prahu. Poređenja radi, tamna čokolada – često reklamirana kao zdravija opcija – sadrži oko 15 do 20 odsto šećera.

Kao dodatna prednost, dijelovi voća koji se inače bacaju kao organski otpad mogli bi se zadržati i plasirati na tržište, potencijalno pružajući farmerima kakaa dodatni izvor prihoda.

Pretvaranje novog proizvoda razvijenog u laboratoriju u komercijalno isplativ proizvod zahtjeva prevladavanje brojnih prepreka, uključujući osnovnu infrastrukturu. “Iako smo pokazali da je naša čokolada privlačna i ima uporedivo osjetilno iskustvo s normalnom čokoladom, cijeli lanac stvaranja vrijednosti moraće se prilagoditi, počevši od farmera kakaa koji će trebati sušare,” priznaje Mišra. Ipak, s dokazom o kvalitetu čokolade od cijelog voća sada dostupnim, postoji mogućnost da će tržište svjesno zdravlja biti dovoljno podsticajno da ovu nisko-šećernu, visokovlaknastu alternativu dovede na police supermarketa u bliskoj budućnosti.

To znači da će širom svijeta vjerovatno poskupjeti čokolade, čiji proizvođači su već podigli cijene za potrošače, prenio je Rojters.

Do ovakve situacije došlo je nakon tri godine loših berbi kakaa, a očekuje se i četvrta u pomenute dvije afričke zemlje, koje proizvode skoro 60 odsto svjetskih količina te biljke.

Kakao je više nego dvostruko poskupio tokom prošle godine, pa proizvođači čokolade ne mogu da ga priušte i oslanjaju se na prerađivače koji mogu da pretvore zrna u puter i liker, od čega mogu da naprave čokoladu.

Prerađivači, poput jedne od najvećih državnih fabrika iz Obale Slonovače, ističu kako ne mogu da kupuju zrna zbog visoke cijene.

Kako navode izvori, uskoro bi moglo da bude zatvoreno još velikih državnih fabrika u Obali Slonovače, u kojoj je smještena skoro polovina svjetske proizvodnje kakaa.

Većina od osam fabrika drugog velikog proizvođača Gane, uključujući državnu kompaniju za preradu, više puta je obustavljala rad, nedjeljama otkako je sezona počela u oktobru, prenosi Rojters.

Krije li ona svoju gorku i mračnu priču o robovskom radu djece na plantažama kakaovca? Okrutna je to i tužna priča u koju su uključene multinacionalne kompanije koje, istina na riječima, osuđuju robovski rad djece, no u stvarnosti ga podržavaju kupujući sirovine od proizvođača kojima na farmama kakaovca radi najjeftinija radna snaga – djeca.

Kakaovac, Theobroma cacao, je malo, 4–8 m visoko zimzeleno stablo, porijeklom iz dubokih tropskih šuma i tropskih regija Amerike. Prvi su ga uzgajali drevni indijanski narodi Srednje i Južne Amerike. Zahvaljujući prikazima na zidovima hramova, dobivamo sliku o tome kako se čokolada proizvodila i konzumirala.

Kakao napitak, kakav su pili nekadašnji narodi Inka i Maja, nije nimalo nalikovao današnjem. Bio je izuzetno gorak i gust te začinjen brojnim dodacima poput vanilije i čilija.

U kulturi drevnih narodi kakaovac se koristio i kao platežno sredstvo, kao novac. Otkrićem južne Amerike, kakaovac postaje europskim osvajačima privlačan zbog svoje profitabilnosti. Njegova zrna i dalje se u to vrijeme koriste kao sredstvo plaćanja, pa je kakaovac vrijedio isto koliko i novac u džepu.

U Europu je čokolada stigla u 16. stoljeću, zahvaljujući Maggelanu i španjolskim osvajačima. U izvornom obliku nije privukla neku naročitu pozornost. Europljani nisu voljeli njenu gorčinu, a niti ljutinu, jer na takve okuse nisu navikli. Okus je uspješno poboljšan dodavanjem šećera i cimeta.

Tek takva, začinjena po europskom ukusu, cijelo stoljeće kasnije, postaje prava poslastica i počinje njezina popularnosti. Čokolada se u 17. stoljeću počinje širiti Europom, a pretpostavlja se da je za njezino brzo širenje dobrim dijelom zaslužan imućni crkveni kler.

Casparus van Houten je 1828. izumio stroj za prešanje zrna kakaovca. Usitnjavanjem kakaovca omogućila se promjena oblika čokolade. Kakaovac u prahu ne samo da je olakšao pripremu čokoladnih napitaka, već je omogućio lakše stvaranje čokolade tvrde koegzistencije.

Do druge polovice 19. stoljeća, čokolada je bila isključivo tamna, a zahvaljujući Švicarcu Danilu Peteru, koji je u nju dodao kondenzirano mlijeko, svijet je ugledala i mliječna čokolada. U 20. stoljeću čokolada postaje dostupna širokim slojevima razvijenih zemalja, a od 30-ih je godina počinju konzumirati i djeca.

Između 1820.-1870. kolonizatori počinju stabla kakaovca saditi u Africi, ponajviše u Obali Bjelokosti i Gani. Do danas su se te dvije države etablirale kao najveći svjetski izvoznici koji sudjeluju s oko 70% u svjetskoj proizvodnji kakaovca kojeg ponajviše otkupljuju velike multinacionalne kompanije.

Upravo te multinacionalne kompanije, vodeće proizvođače čokolade, Vrhovni sud SAD-a oslobodio je optužbe o izrabljivanju djece za rad na plantažama kakaovca u tim zemljama. Iako te iste kompanije peru savjest gradeći škole, djeca nažalost umjesto u školi završavaju na plantažama kakaovca. Već se godinama najavljuje kako je rad djece na plantažama stvar prošlosti, no do sada se nije promijenilo mnogo.

Daleko u zabačenim predjelima Burkine Faso i Malija, posrednici pronalaze, ponekad i otimaju, djecu robove prisiljenu na rad na plantažama, dok njihovu zaradu često prisvajaju trgovci. Ova djeca robovi odvojena su od svojih roditelja, a katkad ih i preprodaju drugim trgovcima. Sveučilište iz Chicaga je provelo istraživanje prema kojem su došli do rezultata da oko 1,6 milijuna djece rade na plantažama najvećih svjetski proizvođača kakaa.

Više od 40 posto ove djece starih između pet i sedamnaest godina rade pod posebno opasnim uvjetima, s oštrim oružjem (mačetama) ili izložena kemijskim sredstvima. Ista ta djeca koja  naporno rade na  plantažama, nažalost nikada u svom životu nisu okusila čokoladu.

Osim aktivista i nevladinih udruga, malo koga brine što se i danas djeca otimaju i krijumčare. Organizacije za zaštitu ljudskih prava već godinama predbacuju čokoladnim gigantima da su već mogli, da su htjeli, spriječiti dječji rad na plantažama.

Allatin Brou, jedan od čelnika Međunarodne kakao-inicijative (ICI) u kojoj je zastupljeno oko 100 vodećih proizvođača kakaa na svijetu kaže “Poduzete su mjere koje su rezultirale plodom. Pristup obrazovanju se značajno poboljšao posljednjih deset godina. No nažalost,  još uvijek svega 10 do 20 posto proizvodnje kakaa u Gani i Obali Bjelokosti pokriveno je djelotvornim zaštitnim sustavima“.

U današnjem, suvremenom svijetu, kada se svi kunemo u prava djece, zaštitu ugroženih i potlačenih, što je s onih gotovo milijun i pol djece koje radi poput roblja? Može li današnje društvo zažmiriti na takav zločin i ima li ga pravo dopustiti!? Možemo li mirne duše nastaviti kupovati čokoladu, znajući da smo do nje došli zahvaljujući radu djece kojoj je oteto bezbrižno djetinjstvo, igra i školovanje?

Biste li kupili čokoladu na kojoj je oznaka da je napravljena uz iskorištavanje dječjeg rada? Jeste li spremni platili nešto više čokoladu koja na sebi ima oznaku Fair Trade? Organizacija Fair Trade nam daje tračak svjetla u toj tužnoj i mučnoj priči. Hoće li doći do značajnije promjene, pokazat će vrijeme. Sve je više proizvoda proizvedeni po načelima Fair Trade-a koji se mogu kupiti u Hrvatskoj.

U svijetu se danas, kod nas u manjoj, najčešće prodaju šećer, kakao i čokolada, kava, čaj, banane i drugo voće, kozmetika koja ih koristi kao sirovine i svi ti proizvodi označeni su Fair Trade znakom. To je znak koji jamči oblik nadzirane trgovine pri kojoj su cijene za proizvode koje se plaćaju proizvođačima obično više od cijena na svjetskom tržištu.

Poštena trgovina potrošačima nudi učinkovit način za smanjivanje siromaštva. Ovako proizvedene čokolade, kao i ostali proizvodi koji nose tu oznaku, nešto su skuplji, no njihovom kupovinom moći ćete mirne savjesti uživati u njima, znajući kako ste trgovcima, i proizvođačima poslali jasnu poruku o vašoj podršci ukidanju dječjeg prisilnog rada.