Regija, jedan od stubova evropskog zimskog turizma, bilježi i promjene godišnjih doba, smanjenje snježnog pokrivača na nižim nadmorskim visinama te nestašice vode koje utječu na rad skijališta i planinskih domova.

Učinci klimatskih promjena smatraju se jednom od najvećih prijetnji s kojima se danas suočava čovječanstvo, prema brojnim studijama i naučnim institucijama.

Nedavni izvještaj Anadolu Agency u serijalu “Europe's Peak: The Alps” detaljno opisuje utjecaj viših temperatura na turizam, pri čemu dugoročni podaci monitoringa pokazuju rasprostranjen gubitak leda i promjene u obrascima padavina.

Prema podacima Austrijske nacionalne turističke organizacije (Osterreich Werbung), više od 20 miliona ljudi planira provesti zimski odmor u Austriji ove sezone, što ukazuje na stabilnu potražnju uprkos ekološkim i ekonomskim izazovima.

Povlačenje glečera mijenja vodne sisteme, planinarske rute i rad planinskih domova širom Alpa. Austrijski alpinistički savez (Alpenverein Osterreich), koji provodi stoljetni monitoring uz pomoć hiljada volontera na 26.000 kilometara staza i više od 200 penjačkih lokaliteta, izvještava o ozbiljnom i kontinuiranom smanjenju leda.

Najnovija mjerenja pokazuju da su se austrijski glečeri u periodu 2023-2024. povukli u prosjeku za 24,1 metar, što predstavlja treći najveći godišnji gubitak ikada zabilježen.

Rastuće temperature uzrokovale su nestašice vode u visokoplaninskim područjima, što je dovelo do zatvaranja pojedinih planinskih domova i strukturnih prilagodbi drugih kako bi ostali funkcionalni. Planinarski uslovi su se pogoršali, jer nestabilan teren, klizišta i odroni postaju sve češći u područjima koja su nekada bila stabilizirana glečerskim ledom.

Ubrzano zagrijavanje remeti obrasce padavina, često donoseći kišu umjesto snijega tokom zime te izazivajući jače oluje i suše ljeti.

Govoreći za Anadolu, Anna Praxmarer iz Alpenvereina opisala je utjecaj na divlji svijet, rekavši: “Životinje poput alpskog zeca ili snježne jarebice mijenjaju boju krzna ili perja u bijelu radi kamuflaže na snijegu, ali bez snježnog pokrivača postaju laka meta predatorima. Ovo je samo jedan od mnogih vidljivih utjecaja.”

Ona je također ukazala na poplavljene staze i ozbiljnu nestašicu vode u planinskim domovima.

U sumornoj procjeni, Praxmarer je kazala: “Klimatska kriza pogađa Alpe punom snagom. Sada je gotovo neizbježno da će austrijski glečeri u velikoj mjeri nestati u narednih 40 do 50 godina.”

Izvor: Buka

Samo u ovoj zemlji, oko 1.6 milijarde komada garderobe krije se zaboravljeno u ormanima, otkriva istraživanje ekološke organizacije WRAP.

Dobra vest je, međutim, što odeću duže nosimo – na primer, par farmerki nam danas traje četiri godine, 12 meseci duže nego 2013, kada je rađeno slično istraživanje.

„Duže čuvamo odeću, ali je imamo mnogo više u ormanima, što znači, u stvari, da je manje koristimo”, kaže Ketrin Salvidž, stručnjakinja za tekstil iz ove organizacije.

„Pravi je trenutak da se naučimo da više nosimo odeću koju već posedujemo.”

Modna industrija proizvodi i do osam odsto svetske emisije gasa, saopštile su Ujedinjene nacije.

Istraživanje organizacije WRAP je urađeno sa 6,000 učesnika koji kupuju garderobu bar jednom godišnje.

Kaputi i jakne imaju najduži životni vek – čak i do šest godina, dok rublje nosimo u proseku 2.7 godine.

Ipak, iako su nam ormani prepuni odeće, kupovne navike nisu zastale i pored rasta cena,

Čak 45 odsto anketiranih kupuje neki odevni predmet bar jednom mesečno, a jedan od osam ispitanih, jednom nedeljno.

Polovina ispitanika u Britaniji rado kupuje polovnu odeću, a istraživanje pokazuje da ta garderoba ostaje u ormanima skoro godinu i po dana duže nego nova.

Izvor: bbc.com

Nova analiza pokazuje da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do povećanja inflacije cijena hrane između 0.9 i 3.2 odstotna poena godišnje do 2035. Istovremeno, isto zagrijavanje uzrokovaće manji rast opšte inflacije (između 0.3 i 1.2 odstotna poena), što znači da će veći udio kućnog prihoda biti potreban za kupovinu hrane.

Ovaj će se učinak osjetiti širom svijeta, kako u zemljama s visokim, tako i s niskim prihodima, ali nigdje toliko kao u globalnom Jugu. Kao i s raznim drugim posljedicama klimatskih promjena, Afrika će biti najviše pogođena uprkos tome što malo doprinosi uzrocima klimatskih promjena. Istraživanja o sigurnosti hrane u Gani, Zapadnoj Africi, daju naslutiti što bi inflacija cijena hrane mogla značiti u praksi, piše “Science Alert”.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama opisuje Zapadnu Afriku kao “žarište” klimatskih promjena, s modelima koji predviđaju ekstremno rastuće temperature i smanjenu količinu padavina. Budući da je više od polovine populacije direktno zavisno o poljoprivredi koja se oslanja na kišu, Gana je posebno ranjiva na klimatske promjene.

Nedavno su sproveli istraživanje u Mionu, ruralnoj regiji na sjeveru zemlje. Razgovarali su s gotovo 400 ljudi, a svaki je od njih rekao da je doživio neki stepen nesigurnosti u ishrani u prethodnih 12 mjeseci. Nešto manje od 99 odsto reklo je da su klimatske promjene barem djelimično odgovorne.

Osim toga, 62 odsto bilo je umjereno ili teško nesigurno u hrani, a 26 procenata je doživjelo tešku nesigurnost u hrani (bez hrane cijeli dan). Ti postoci puno su lošiji od nacionalnih prosjeka Gane (39 odsto i 6 procenata respektivno), ali slični su nekim od najsiromašnijih zemalja Zapadne Afrike poput Toga, Burkine Faso i Benina. Proveli su slično istraživanje među izbjeglicama iz susjedne Burkine Faso koji su prebjegli preko granice u gornju istočnu regiju Gane. Ponovno, 100 odsto je doživjelo nesigurnost u hrani.

Mion ne pati od iznenadne gladi, i ništa posebno nije se dogodilo da bi uzrokovalo ovu nesigurnost u hrani. Ova situacija smatra se “normalnim fenomenom” zbog uticaja klimatskih promjena. Inflacija cijena hrane povezana s klimom može se podijeliti na dva međusobno povezana problema. Prvo je to što isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju nabavku hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomjeranje dugogodišnjih i predvidivih sezona poljoprivrede te mogu ometati proizvodnju usjeva.

Drugi dio ovog problema je sam porast inflacije. Godišnje povećanje cijena od 3 odsto značilo bi da domaćinstva manje mogu kupiti ono što trebaju. Vjerovatno bi trebali kompromitovati kvalitet ili čak važnu hranu za njihovu kulturu. To ljude čini ranjivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Malnutricionizam je vodeći uzrok imunodeficijencije globalno.

U Gani su otkrili da su oni koji su prijavili veći nivo znanja o klimatskim promjenama vjerovatnije bili sigurni u hrani. To je uprkos tome što je malo ljudi imalo bilo kakvo formalno obrazovanje. To je dokaz da su pogođene populacije vrlo svjesne promjena temperatura i nepredvidljivosti klime, te možda sprovode proaktivne prakse ublažavanja.

Oni koji nemaju nikakvo obrazovanje vjerovatnije se bave zanimanjima osjetljivim na klimu poput poljoprivrede, pa su stoga i izloženiji. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi pružiti neke mogućnosti prilagođavanja, čime bi se povećala sigurnost hrane. Promjene klime su multiplikator rizika od gladi za populacije s ukorijenjenom ranjivošću.

S obzirom na to, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sistema u svoje akcije protiv klimatskih promjena, kako bi se osiguralo da svako ima dovoljno hrane uslijed klimatskih promjena.

Istraživači iza nove studije sugerišu da smanjenje emisija stakleničkih gasova može ograničiti bilo kakve uticaje na globalnu privredu. Takođe predlažemo da diverzifikacija ekonomija posluži kao neka zaštita za zajednice koje zavise o poljoprivredi kako za hranu tako i za prihod.

Intervencija vlade takođe bi mogla osigurati finansijsku zaštitu i prehrambenu pomoć za one koji su ranjivi da postanu zarobljeni u siromašnom ciklusu inflacije i smanjene dostupnosti hrane, prenosi “Klik”.

Globalno zagrijavanje je sušu učinilo 30 puta vjerojatnijom, dovelo je do ekstremno visokih temperatura i doprinijelo smanjenju oborina, prema analizi međunarodne grupe naučnika World Weather Attribution. Istraživanje se usredotočilo na period između juna i novembra prošle godine.

“Ove godine će se pogoršati suša koja je zahvatila svih devet zemalja amazonske prašume”

Očekuje se da će se suša, koja je zadesila svih devet zemalja amazonske prašume, uključujući Brazil, Kolumbiju, Venezuelu i Peru, pogoršati 2024. nakon što se kišna sezona počne povlačiti u maju, rekli su naučnici prošle godine za Reuters.

Zaštita Amazonije, najveće prašume u svijetu, smatra se ključnom u borbi protiv klimatskih promjena zbog ogromne količine stakleničkih plinova koje drveće apsorbuje. Suša je snizila vodostaje rijeka u dijelovima regije na rekordno niske nivoe.

“Razmjeri ove suše su bez presedana”

Naučnici su rekli da bi suša mogla pogoršati šumske požare, koji bi zajedno s klimatskim promjenama i deforestacijom mogli brže dovesti Amazoniju do tačke bez povratka nakon koje bi se biom isušio i prestao biti bujna prašuma. Premda se regija suočila s najmanje tri intenzivne suše u proteklih 20 godina, razmjeri ove su bez presedana, rekla je Rodrigues.

“Plovni putevi su se osušili u nekoliko mjeseci. Ljudi su morali dugo putovati, noseći čamce preko isušenih dijelova rijeke kako bi došli do hrane, lijekova ili drugih potrepština”, rekla je Simphiwe Stewart, takođe koautorica studije.

Prije nekih desetak godina, Emma Smart i njen muž Andy, odlučili su da neće imati djecu. U tom trenutku, porodica i prijatelji ih nisu razumjeli.

,,Donedavno, kada biste rekli ljudima da ne želite djecu, to je bilo veoma neprihvatljivo. A tek kada bi im rekli da ne želite djecu iz ekoloških razloga, to je bilo nečuveno.”

,,Sjećam se da se moj zet krenuo smijati kad sam mu to saopštila”.

Međutim, ono što se nekad činila kao ekscentrična ideja, sada postaje pitanje zdravog razuma, sa svim znanjem koje imamo o našoj biosferi. Nova istraživanja pokazuje da mnogi ljudi odlučuju da nemaju djecu iz straha od klimatskih katastrofa.

Tim akademika s UCL-a sproveo je prvo sistematično istraživanje koje istražuje kako brige o klimatskim promjenama utiču na naše reproduktivne odluke.

Analiza je pokazala da je veća briga oko klimatskih promjena u korelaciji s manjom željom za reprodukciju.

Smart kaže da ne želi da ima djecu iz više razloga.,,Osjećam moralnu odgovornost prema djetetu koje trebam da donesem na ovaj svijet koji je na klimavim nogama”.

,,Takođe, razmišljala sam i o emisijama koje prate dolazak djeteta na ovaj svijet. Znam da će ovo možda zvučati hladno i proračunato, ali to je bio još jedan veliki faktor za nas”.

Prema Hope Dillarstone, autorki na istraživanju objavljenom u žurnalu PLOS Climate, nesigurnost oko budućnosti i uticaj rasta populacije na okolinu su ključni faktori koje su identifikovali istraživači. Dillarstone i njen kolege su otkrile da su brige koje iznosi Smart veoma česte i svakidašnje.

Ali ovi strahovi su se razlikovali od države do države. ,,U Zambiji i Etiopiji, porodica se brine da neće moći da zadrži i pronađe resurse’’ – kaže Dillarstone

,,Ljudi strahuju da neće imati resurse da prehrane više djece’’.

Politički razlozi su još jedan od faktora zašto ljudi odlučuju da nemaju djecu. U posljednjih deset godina, Emma Smart je zamijenila svoj stari posao (zaštita divljih životinja) za ekološki aktivizam koji zahtijeva puno radno vrijeme i posvećenost. Ovaj poziv zahtijeva žrtvu i nije kompatibilan sa svim odgovornostima roditeljstva.

Smart kaže: ,,Volimo naše uloge tetke i teče i slobodu da se aktivno borimo i rizikujemo za stvari u koje vjerujemo. Ako to znači da će nas hapsiti ili odvesti u zatvor ili ćemo samo žrtvovati naše vrijeme, radimo to za naše nećakinje i to je zalog za njihovu budućnost’’.

Dillarstone se nadala da će ova istraživanja uticati na javne politike, ali uviđa, takođe, da su razlozi za nemanje djece veoma kompleksni i da se ne mogu generalizovati na čitav svijet.

Prevela: Iris Janković

Pojasnila je i kakva nas zima očekuje i odgovorila na pitanje možemo li očekivati snijeg.

Naglašava da, iako nije moguće povezati svaki ekstremni vremenski događaj s klimatskim promjenama, postoji jasna indikacija da su neki od njih rezultat tih promjena. Mazzocco Drvar ističe da globalno zagrijavanje od jedan do dva stepena u posljednjih 100-150 godina ukazuje na povezanost s klimatskim promjenama, a toplotni valovi i ekstremne vremenske situacije sve su češći.

‘Novo normalno’

“Neki od najtoplijih mjeseci su bili jun, jul, avgust, globalno i u Hrvatskoj”, govori meteorološkinja. Kaže i kako je ovo što se događa na moru već viđeno, ali nikada u ovom opsegu. Posebno je istaknula nedavne poplave na obali koje su uzrokovane uzastopnim plimama, što se do sada nije dogodilo u tolikom opsegu. Govoreći o primjeru Splita, istaknula je da je taj grad zabilježio 76 tropskih noći, a broj takvih noći vjerojatno će nastaviti rasti, što bi moglo rezultirati ljetnom sezonom obilježenom tropskom klimom.

“Bojim se da naša djeca neće doživjeti povratak na staro. Nadam se da će doživjeti trenutak kad ćemo zaustaviti štetno djelovanje. Negdje tamo prema kraju vijeka, možda ćemo moći doživjeti to da krenemo prema stanju koje smo mi u našem djetinjstvu poznavali kao normalu”, ističe.

Kad je riječ o promjenama u godišnjim dobima, Mazzocco Drvar tvrdi da je situacija koju sada poznajemo postala nova normala. Snijeg se sve rjeđe javlja, a sezonske promjene postaju manje uočljive. Posljednji malo trajniji snijeg je bio 2007. ili 2008.

Toplija zima

“Današnja djeca, barem u urbanim sredinama, ne znaju kako je živjeti u sredinama u kojima ima snijega. Jako se puno toga mijenja. Sezone već sada vidimo da se mijenjaju, vidimo produženje ljetne sezone. Nije isto kroz cijelu godinu. Kod nas je u perspektivi do sredine vijeka, jasno da ćemo najveća zatopljenja osjećati upravo ljeti. Sljedeća sezona je zima, primjećujemo porast temperature. A onda dolaze proljeće i jesen kao sezone koje manje reaguju”, objašnjava.

“Sad imamo taj famozni El Nino. Imali smo tri godine negativne faze, La Ninu. El Nino se događa u Pacifiku i ima određene oscilacije i utiče na ponašanje vremenskih uzoraka na cijeloj Zemlji. Naučnici su već predviđali da će s prvim El Ninom pojačati i sve ovo što znamo kao klimatske promjene jer on donosi nešto toplije vrijeme”, objašnjava.

Meteorološkinja ističe da nas čeka zima koja će biti toplija od prosjeka. “Ali u nekom ćemo trenutku imati jednu ili dvije snažnije epizode s polarnim zahlađenjima koja nam znaju doći. Imali smo to prije, sa snijegom u Splitu, ledom u moru… Možemo očekivati toplu zimu u nekom srednjaku, ali pripremila bih se na, vjerojatno u kasnijoj zimi, pokoju epizodu s nekim ekstremnijim vremenom”, zaključuje.

Dvije osobe uhićene, slika nije oštećena jer je bila prekrivena staklom

Londonska policija priopćila je da su dvije osobe uhićene. Iz galerije su rekli da je slika bila prekrivena staklom i stoga nije oštećena.

Activists with @JustStop_Oil have thrown tomato soup on Van Gogh’s Sunflowers at the national Gallery and glued themselves to the wall. pic.twitter.com/M8YP1LPTOU

— Damien Gayle (@damiengayle) October 14, 2022

U priopćenju iz Nacionalne galerije stoji: “Jutros nešto poslije 11 sati dvije su osobe ušle u sobu 43 Nacionalne galerije. Čini se da se par zalijepio za zid uz Van Goghove Suncokrete (1888.). Također su bacili crvenu tvar – nešto što izgleda kao juha od paradajza – preko slike. Prostorija je ispražnjena od posjetitelja i pozvana je policija. Policajci su sada na mjestu događaja. Manja je šteta na okviru, ali slika nije oštećena.”

“Policajci su jutros brzo stigli na mjesto događaja u Nacionalnoj galeriji, nakon što je dvoje prosvjednika iz skupine Just Stop Oil bacilo tvar preko slike i zatim su se zalijepili za zid. Oboje su uhićeni”, priopćila je policija.

Većina toga, kažu naučnici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.

U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednje dvije decenije. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zagrijavanje promijeniti naš sijvet – i takođe jasno pokazuju koje informacije nedostaju.

Klimatske promjene utiču na toplotne talase i ekstremne kiše

U svom osvrtu, naučnici su se oslonili na stotine studija ili istraživanja koja imaju za cilj da izračunaju kako su klimatske promjene uticale na neki ekstremni događaj koristeći računarske simulacije i posmatranja vremena.

Za toplotne talase i ekstremne kiše, “smatramo da mnogo bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Luk Harington, klimatolog sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utiču na šumske požare i sušu. Takođe, postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje sa niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama, rekla je koautorka Friderike Oto, jedna od klimatološkinja koja vodi međunarodnu istraživačku saradnju “World Weather Attribution” (WWA).

Klimatske promjene doprinijele toplotnom talasu u Indiji

Uz toplotne talase veoma je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari.

“Gotovo svi toplotni talasi širom svijeta postali su intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Ben Klark, naučnik sa Univerziteta u Oksfordu.

Uopšteno, toplotni udar, za koji je prije bila vjerovatnoća prema 10, sada je gotovo tri puta vjerovatnija i dostiže vrhunac na temperaturama višim za oko jedan stepen nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Aprilski toplotni talas gde se živa pela iznad 50 stepeni Celzijusovih u Indiji i Pakistanu, na primjer, bio je 30 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.

Toplotni talasi širom sjeverne hemisfere u junu – od Evrope do Sjedinjenih Država – naglašavaju “tačno ono što naš rad pokazuje: učestalost toplotnih talasa značajno je porasla”, rekao je Oto.

Smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu

Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš su pogodile poplave prouzrokovane poplavom. Uopšteno, epizode obilnih padavina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji vazduh zadržava više vlage, pa su olujni oblaci “teži” prije nego što se eventualno razbiju. Ipak, uticaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.

Naučnicima je teže da dokuče kako klimatske promjene utiču na sušu. Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a, na primjer, brže tope snežni pokrivač i podstiču isparavanje, navodi se u studiji.

I dok istočnoafričke suše tek treba direktno povezati sa klimatskim promjenama, naučnici kažu da je smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu. To uzrokuje da kiša pada brzo preko okeana prije nego što stigne do Afričkog roga.

Jača rizik od požara i tropskih oluja na kopnu

Toplotni talasi i suše takođe pogoršavaju šumske požare, posebno megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio američkom saveznom državom Novi Meksiko u aprilu, nakon što je izmakao kontroli, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.

Porasla je i učestalost oluja na globalnom nivou. Međutim, cikloni su sada češći u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zalivu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom okeanu, navodi se u studiji.

Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na kopnu gdje mogu da donesu više kiše na jednom području. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu učinile vjerovatnijim stvaranje ciklona Batsirai koji je u februaru pogodio Madagaskar, vjerovatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnim da uništi više od 120.000 domova.

Naučnici do sada nisu pronašli nikakva jasna obilježja zajednička tim vrstama koja bi mogla objasniti zašto mijenjaju svoj raspored.

“Većina ptica koje smo promatrali jedu insekte, a na sezonsko ponašanje insekata takođe utiče klima”, rekao je glavni autor John Bates, kustos odjela za ptice u Field Museumu u Chicagu.

Samo nekoliko stepeni više ili manje može imati veliki uticaj

Pitanje kako na životni ciklus životinja i biljaka utiču klimatske promjene i sezonski poremećaji, “postaje sve važnije u glavama ljudi”, rekao je Bates.

Samo nekoliko temperaturnih stepeni manje ili više od dugogodišnjeg prosjeka može imati veliki uticaj na to kad se pojave insekti, drveće prolista, cvjeta cvijeće i, prema novom istraživanju, izlegu jaja.

Naučnici vjeruju da bi klimatske promjene mogle biti jedan od mnogih razloga za strmoglavi pad populacija ptica od 1970-ih, pri čemu su Sjedinjene Države i Kanada izgubile otprilike trećinu svojih ptica – ili oko 3 milijarde ptica – prema studiji iz 2019. objavljenoj u časopisu Science.

Potvrđeni rezultati studije u Ujedinjenom Kraljevstvu

Bates i njegovi kolege proučili su više od 1500 zapisa o ljuskama jaja koje se čuvaju u čikaškom muzeju Field, a mnogi datiraju iz razdoblja između 1872. i 1920. kada je skupljanje jaja bilo popularna zabava.

Ti entuzijasti viktorijanskog doba ostavili su detaljne, rukom pisane naljepnice s podacima kao što su vrsta ptice i datum sakupljanja.

Znanstvenici su zatim usporedili te zapise s više od 3000 modernih zapisa te sve zajedno s podacima o razinama ugljičnog dioksida na datume gniježđenja kroz čitavo vrijeme obuhvaćeno istraživanjem.

Zaključci studije potvrđuju rezultate studija provedenih posljednjih desetljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su takođe otkrile da ptice jaja polažu ranije.

Preuzeto sa: index.hr

„Od početka merenja u aprilu 2002, ledeni pokrivač Grenlanda izgubio je oko 4.700 gigatona leda ili 4.700 prostornih kilometara“, objavio je Polar Portal, krovna organizacija danskih instituta za Arktik.

“To topljenje leda doprinelo je podizanju nivoa mora za 1,2 centimetra”, dodao je.

“Podaci pokazuju da se većina gubitka leda događa na rubovima ledenog pokrivača gde se led povlači, da se ledeni frontovi povlače u fjordovima i na tlu i da je topljenje jače na površini leda”, objasnio je.

Po tim podacima, posebno je pogođena zapadna obala Grenlanda.

Globalno zagrevanje posebno je alarmantno na Arktiku, gde se poslednjih dekada odvija tri do četiri puta brže nego u ostatku sveta, po poslednjim naučnim istraživanjima.

Po istraživanju koje je pred kraj januara objavila NASA, ubrzano topljenje leda u blizini obala posledica je zagrevanja Arktičkog okeana što doprinosi “barem kao i vazduh na površini” smanjenju ledenog pokrivača.

Topljenje leda na Grenlandu u ovom je trenutku glavni uzročnik podizanja nivoa okeana na Zemlji. Lednici na Grenlandu povlače se šest do sedam puta brže nego pre 25 godina, po podacima NASA.

Po klimatolozima, na Grenlandu ima toliko leda da bi okeani mogli porasti za više od sedam metara kada bi se otopio.

Arktički ledeni pokrivač takođe se jako povukao izgubivši gotovo 13 posto površine u deset godina.

Preuzeto sa: rs.n1info.com