Znate li čije su ovo riječi?

Izgovorio ih je Abraham Linkoln i ostale su upisane kao jedan od najljepših citata o knjigama.

Nova godina je pred nama. Već ste skovali planove. Ali, u ona mala, sitna zadovoljstva uvrstite i knjigu. Lola je za vas potražila prijedloge. Urednici, novinari, glumci, poznati i manje poznati… Svi imaju zajedničku strast – čitanje.

Evo njihovih 50 prijedloga.

Siniša Vujanović, web urednik Ljepote i zdravlja i izvršni urednik magazina

„Emocionalni vampiri“, Albert Dž. Bernstin

Možda vrebaju u vašoj kancelariji, vašoj kući ili na internetu. Možda su članovi vaše porodice, kruga prijatelja ili kolega na poslu… Dr Albert Dž. Bernstin, autor bestselera i ubica emocionalnih vampira, otkriva vam tajne koje će vas zaštititi od ovih mračnih stvorenja. Bernstin vam ukazuje na to kako da uočite vampire u svom životu i obezbjeđuje vam široku lepezu odbrambenih strategija.

„Što nas ne ubije“ (nastavak Milenijum sage), David Lagerkranc

U nastavku svjetski slavnog serijala Millennium, koji potpisuje novi autor, jedan od najboljih savremenih švedskih pisaca David Lagerkranc, oživljava se svijet koji je stvorio Stig Larson. Što nas ne ubije triler je koji su obožavatelji Larsonova djela dugo iščekivali, roman koji kao i prethodni zadire u aktualne i bolne teme. Lizbet Salander i Mikael Blomkvist ponovno su zajedno u avanturi od koje zastaje dah.

„Purity“, Džonatan Frenzen

Glavni lik u romanu je pametna, zabavna i neobična Pip Tajler koja ne zna mnogo o svom porijeklu. Ali zna da joj je pravo ime Purity. Mlada djevojka ne zna zbog čega je njen život obavijen velom tajni. Sasvim slučajno u njen život ulazi njemački mirovni aktivista, koji je na čelu organizacije “The Sunlight Project” koja veoma liči na WikiLeaks. Preko te organizacije Pip odlazi u Južnu Ameriku i otkriva tajne porijekla…

„Kako upokojiti vampira“, Borislav Pekić

Dr Konrad Rutkovski, nakon posjete jednom dalmatinskom gradiću, pokušava da opravda svoje postupke kada je, kao SS oficir za vrijeme Drugog svjetskog rata, poslao jednog nevinog gradskog činovnika na vješala i na smrt pretukao jednog zatvorenika. Posle dvadeset i dvije godine proganjaju ga aveti prošlosti i on u pismima pokušava da istraži korijene zla u sebi i oko sebe i pronađe onu tanku granicu preko koje čovjek prelazi u nečovjeka…

„Katedrala na moru“, Ildefonso Falkones

Arnau Estanjol, sin odbjeglog kmeta, mukotrpno krči sebi put ka slobodi i uspjehu. Kada se zbog zabranjenog prijateljstva s Jevrejima nađe u kandžama zloglasne španske inkvizicije, Arnau će se suočiti sa Žoanom, najboljim prijateljem i usvojenim bratom. Šta će prevagnuti – vjerski žar ili bratska ljubav?

Sandra Gojković – Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina

„Sitničarnica kod srećne ruke“, Goran Petrović

U romanu Gorana Petrovića sve okamenjene tragove nezamislivih epoha i dalekih ljudskih sudbina posvećeni čitaoci mogu i fizički istražiti tako što će izabrati bilo koji redak omiljenog romana i tamo prosto otići u šetnju ili na izlet. Knjiga o knjizi, o smislu čitanja i bježanju od stvarnosti u zaštićeni i maštoviti svijet riječi gdje se možemo sakriti, a da nas niko ne nađe.

Trilogija „Gospodar prstenova“, R. R. Tolkin

Najbolji roman 20. vijeka iz pera začetnika epske fantastike proglašenog za pisca 20. vijeka. Knjiga po kojoj je snimljen film sa najvećom gledanošću, zaradom i ukupnim brojem Oskara u istoriji filma. Hobiti, vile, orci, uklete šume, čarobnjaci, ratnici, moć, prijateljstvo, pohlepa i dobrota, samo su djelići ovog bogatog, živopisnog romana kojem nema premca, zasnovanog na nama bliskim sjevernjačkim legendama i bajkovitosti sličnoj onoj iz narodnih priča. Knjiga koja je vječna!

„100 dana sreće“, Fausto Brici

Glavni junak Luče saznaje da boluje od karcinoma i da mu je ostalo 100 dana života. Naravno, on odluči da ih provede najbolje što može, tako da na kraju tih 100 dana postanu najsrećniji u njegovom životu. Knjiga na prvu opčini stilom pisanja. Puna je života, iako govori o smrti. Vedra je. A dok je čitate prolazite kroz cijeli spektar emocija – smijeh, oduševljenje, suze… Baš kao i u životu. Autor je Italijan i morate se zaljubiti u njegove opise porodice i porodičnih odnosa koji su vrlo slični našima.

„U sjenci svetog drveta“, Vati Redner

Pred vama je izuzetna pripovijest. Pobrinuće se za to da svijet nikada ne zaboravi grozote koje je počinio režim Crvenih Kmera u Kambodži između 1975. i 1979. godine, kada je, po procjenama, živote izgubilo oko dva miliona ljudi. Uliće vam nadu i potvrditi da pripovijedanje ima moć da nas ushiti i pomogne nam ne samo da preživimo već i da prevaziđemo patnju, svirepost i gubitak.

„Pod mramornim nebom“ Džon Šorz

Roman posvećen jednoj od najljepših građevina mogulske i svjetske arhitekture – Tadž Mahalu, sagrađenom u Agri, u Indiji, u razdoblju od 1630. do 1654. godine. Prema predanju, šah Jahan sagradio je svojoj preminuloj supruzi mauzolej koji oslikava svu njenu ljepotu i karakter. Roman prati priču o šahu i njegovoj supruzi, izgradnji mauzoleja kao i borbi za nasljedstvo među šahovom djecom.

Sanja Popović, urednica Zabavnog programa RTRS

„Drugo telo“, Milorad Pavić

„Drugo telo“ je zavetni ljubavni i istorijski roman koji govori o onome što svakoga tišti i u šta niko nije siguran. Jedna strana priče je u XVIII vijeku, druga u našem vremenu, jednim se okom gleda u starinu Venecije i Sent Andreje, drugim u savremeni svijet. Sa smjelošću koja zadivljuje, Pavić je progovorio o najvećoj tajni hrišćanstva i onome što ljubav čak i iz smrti poručuje onome koga zaista volite.

„Ničija“, Vesna Dedić

Roman „Ničija“  je pravi Vesnin roman, pun  emocija…  Uz njega se i plače i smije, uz njega možemo da se zamislimo nad svojom sudbinom i sudbinom svojih bliskih, jer uvijek se u knjizi pronađe neki lik u kojem smo mi ili bar dio našeg života. To je priča o ženama koje su u brakovima same i iznevjerene od strane muževa, koje su nekada beskrajno voljele  i bile im privržene.

„Misterija pasijansa“, Justejn Gorder

„Misterija pasijansa“ je fascinantna i uzbudljiva priča u priči koja predstavlja dječaka i njegovog oca koji putuju iz Norveške u Grčku u potraži za mamom i usput sreću patuljka koji dječaku daje lupu, pekara koji mu poklanja zemičku i u njoj minijaturnu knjigu, u kojoj su karte i džoker koji previše i premnogo vidi. Brilijantno povezujući sadašnjost i prošlost, fantaziju i realnost, ova knjiga, objavljena u Norveškoj godinu dana prije „Sofijinog svijeta“, postavlja pitanja o načinu na koji svijet postoji i zašto smo mi ovde.

„Djevojka sa pomorandžama“, Justejn Gorder

Džordžu, 15-ogodišnjem dječaku, život se u potpunosti mijenja kada dobije pismo od oca koji je umro prije 11 godina. To je uzbudljivo i zabavno pismo o misterioznoj djevojci s pomorandžama, a mi ga čitamo zajedno sa Džordžom. Roman je svojevrsna oda životu, priča o potrazi za pravom ljubavlju i o hrabrosti da se biraju teži putevi za postizanje životnih ciljeva.

Pravopis srpskog jezika

Ovo je nešto kao bonus track. Spojeno ili odvojeno, veliko ili malo slovo, kako se piše, interpunkcija… Ovo gradivo iz osnovne škole svake godine trebalo bi da obnovimo.

Ivana Šimundža, direktorica portala mondo.ba

„Hadžiluk Plemenitom Snu“, Boris Maksimović

Knjiga sadrži niz od dvadesetak vanredno zanimljivih autorskih zapisa s putovanja. Oni čine zbirku atipičnih putopisa koji, i pojedinačno i kao cjelina, predstavljaju spoj neposrednog, ličnog iskustva i upoznavanja jednog autentičnog drugdje s čitalačkim iskustvom i naklonošću prema putopisnom žanru. Autor na književnu scenu stupa sveskom putopisnih minijatura, vođen plemenitom namjerom, da u doba inverznog sistema vrijednosti ukaže na književnu i životnu važnost putovanja.

„Pokora“, Mišel Uelbek

Futuristički roman koji govori o životu profesora na Sorboni koji se mora pokoravati novom trendu, kako na univerzitetu, tako i u zemlji i društvu. Predsjednik vlade Francuske je musliman, preovlađujuća religijska praksa je islam, poželjan model ponašanja je po uzoru na Kuran. Kako se jedan profesor nosi sa pritiskom društva, da li je spreman da se pokori vladajućoj većini? Kontroverzna, neobična, možda i proročka knjiga…

Biografija Dejvida Bouvija iz ugla Amerikanca Marka Spica

U ovoj knjizi utonućete u život Dejvida Roberta Džounsa i sve njegove magične transformacije iz lika u lik, od maske do maske. Dejvid Bouvi ostaje simbol fenomena rok kulture kao medija što nadilazi ograničenja muzičke industrije i pruža najšire moguće igralište za neke radoznale i talentovane primjerke ljudske vrste, spremne da se suprotstave pravilima i zađu u neotkrivene kutke sopstvene podsvijesti.

Sabrane pjesme, Konstantin Kavafi

Grčki pjesnik. Osim boravka u Engleskoj za vrijeme školovanja, te nekoliko godina u Carigradu, odakle mu je porodica vodila porijeklo, cijeli život je proveo u Aleksandriji, uglavnom kao službenik. Odlično je poznavao englesku i druge evropske književnosti. Iako je među znalcima i za života bio cijenjen i prevođen, tek nakon smrti i objavljivanja sabranih pjesama (Poiemata, 1935) Kavafi je prepoznat kao pjesnik jedinstvenog glasa u cjelokupnoj poeziji novogrčkog jezika

„Dovoljan razlog“, Marija Jovanović

Štivo o odrastanju djevojčice, nesigurne u sebe i sve sto je okružuje, povučene u svoj svijet koji nije nimalo bajkovit, ali iz koga nikako ne može pobeći, bar ne bez tuđe pomoći. S majkom koja je bila zanesena novcem i položajem u društvu, te je čim joj je otac umro, ostavlja da živi kod bake i dede, i preudaje se, a potom je i potpuno zaboravlja, djevojčica počinje da oboljeva od opsesivno- kompulsivnog poremećaja, a sve u strahu da ce izgubiti i baku i dedu i potom ostati potpuno sama. Taj poremećaj dostiže vrhunac u pubertetu…

Aleksandra Cvjetić, autorka i urednica „Zelene učionice“

„Aven i Jazopas u Zemlji Vauka“,  Uroš Petrović

Ako vam je Uroš Petrović poznat kao izuzetno inteligentan čovek, onda ste upućeni samo u pola istine o njemu. Evo prilike da, pročitavši njegovu čudesnu povijest o Avenu, doznate i drugu polovinu – zašto je on takođe majstor drevne i otmene umjetnosti fantastičnog.

„Žabe“,  Mo Jen

Knjiga dotiče najbolnija mjesta u duši kineskog naroda u 20. vijeku. Protkan živopisnim i dirljivim pojedinostima, ovaj roman progovara o „istoriji rađanja“ u modernoj Kini u periodu od šezdeset godina i posvećen je desetinama hiljada ljudi koji su u ovoj zemlji na svojoj koži osjetili politiku planskog rađanja.

„Farenhajt 451“, Rej Bredberi

Ako ste voljeli Velikog brata (ali ne onog na kog mislite) Farenhajt je knjiga za vas. Zamislite svijet u kojem je zabranjeno imati i čitati knjige. Gdje su svi koji ih posjeduju izdajnici, državni neprijatelji koje čeka najstroža kazna. Takav svijet opisuje Rej Bredberi, prikazujući svu otupjelost današnjeg društva.

„Ljubi me mnogo“, Karlos Gonsales

Neobičan priručnik o roditeljstvu. Napisan je u odbranu djece, ali isto tako i u odbranu roditelja, onih roditelja koji žele da vaspitavaju djecu prirodno, reagujući spontano na njihove potrebe, grleći ih i mazeći, polazeći od sopstvenih osjećanja, a ne od pravila. Autor poziva roditelje da se u odgajanju i vaspitavanju djece oslone prije svega na ljubav i sopstvene instinkte.

„Priče naših predaka: Hodočašće do osvita života“, Ričard Dokins

Priče naših predaka su hodočašće na kojem se putuje kroz četiri milijarde godina. Hodočasnici na tom putovanju smo mi, moderna ljudska bića, a zaputili smo se unatrag kroz vrijeme u potrazi za našim precima. Istovremeno i sva ostala živa stvorenja polaze na sopstveno putovanje s istim ciljem. Putem svaki hodočasnik priča svoju priču, koja pokriva procese razvijanja života na Zemlji.

„Lisičje Ludilo“, Miomir Petrović

Razvijajući dvije paralelne priče – istoriju Marka Terzića, mladog beogradskog psihologa, i njegovog dede Pavla Bomarova, genijalnog predratnog falsifikatora i teškog šizofreničara, Miomir Petrović otvara novo putovanje kroz lavirinte duše. Spuštajući se krugovima pakla na liniji Beograd, Firenca, Budimpešta, Cirih, Oslo, sve do definicije kako sopstvenog tako i kolektivnog zla (četrdesetih i devedesetih godina 20. vijeka), junaci „Lisičjeg ludila“ otvaraju nepremostiv jaz između onoga što su vjerovali da jesu i onoga što zaista jesu.

Beba Dragić, direktorka korporativnih komunikacija na B92

„Četiri sporazuma“, Don Migel Ruiz

Ruiz nam otkriva izvor uvjerenja koja nas ograničavaju, koja nam oduzimaju radost i uzrokuju nepotrebnu patnju. Utemeljena na drevnoj toltečkoj mudrosti, četiri sporazuma sa samim sobom nude moćan obrazac ponašanja koji vrlo brzo može preobraziti naše živote i dovesti do novog iskustva slobode, prave sreće i ljubavi. Neka naša riječ bude besprijekorna, ništa nemojmo shvatati lično, ne pretpostavljajmo, uvijek dajmo sve od sebe.

„Razgovori s Bogom“, Nil Donald Volš

Zamislite da ste mogli Bogu da postavite najzagonetnija pitanja o postojanju, pitanja o ljubavi i vjeri, dobru i zlu, životu i smrti. Pretpostavite da je Bog dao razumljive i jasne odgovore. To se desilo Nilu Donaldu Volšu. Može se desiti i vama. Upravo ćete doživjeti razgovor…

„Nevidljivi zakoni ljubavi“, Bert Helinger

Helinger razmatra pitanja života i smrti, sudbine, pravde, krivice i nedužnosti, dobra i zla. Za razliku od većine savremenih psihoterapeuta, on ne zazire od pitanja duše, duhovnosti ili životnog poziva u službi nečeg većeg od nas. I ono što možda najviše iznenađuje, centralnu ulogu u polju psihoterapije dodjeljuje – ljubavi! Doduše ne sentimentalnoj ili romantičnoj, već ljubavi koja je snažna pokretačka sila naših života.

„Mileva Marić Ajnštajn – Život sa Albertom Ajnštajnom“, Radmila Milentijević

Ovo je prva naučna studija o ličnosti Mileve Marić Ajnštajn i njenog složenog života sa Albertom Ajnštajnom, koji je obilježio cijeli njen život. Ovo je svjedočanstvo o sudbini jedne izuzetne žene čiji je život sa Ajnštajnom doprinio njegovoj slavi, a sopstvenoj nemiloj sudbini.

„Uspeh je u nama“, Dragana Jovanović

Ovo je svojevrsni vodič koji vas usredsređuje na stvaranje uspješnog života, a ne samo uspješne karijere. Uspješni razmišljaju i djeluju na drugačiji način – oni žive autentično. Alati ličnog razvoja nam pomažu da osvijestimo životne prioritete, stvorimo rituale pomoću kojih održavamo visok nivo energije, pomažu nam da stres koristimo za napredak, a viziju za ostvarivanje svojih ciljeva.

„Toksično vaspitanje“, Suzan Forvard i Kreg Bak

Ovo je emocionalna detoksikacija odrasle djece i zbunjenih roditelja. Riječ je o vodiču za čišćenje emocija odrasle djece. Vodič je i roditeljima kroz zamke toksičnog vaspitanja. Jer, dobra namjera roditelja nije dovoljna. Toksično vaspitanje je uglavnom izraz dobrih namjera.

„Putovanje duša“, Majkl Njutn

Ova nevjerovatna knjiga, koja se danas smatra nezaobilaznim djelom u području kojem se bavi, bila je prva u kojoj je u potpunosti istražena misterija života poslije smrti – ili, kako to autor naziva, onoga što predstavlja život između života na zemlji.

Vanja Šušnjar Čanković, administratorka FB grupe Klub knjige BiH

„Anđelin pepeo“, Frenk Mekort

Iako jedna od najprodavanijih knjiga „New York Timesa“, ova potresna priča o nesrećnom djetinjstvu u Irskoj kod nas nikad nije ostvarila zasluženu pažnju, pa samim tim ni popularnost. Autobiografski roman Frenka Mekorta opisuje konstantnu borbu višečlane porodice sa siromaštvom, očevim alkoholizmom, bolestima i tragedijama. Uprkos svim nedaćama, odrastanje je prožeto zabavom, iskrenim humorom i šarmom.

„Druga ruka“, Kris Kliv

Još jedan bestseler „New York Timesa“, ovog puta o dvije žene čiji se životi prepliću jednog kobnog dana kada se jedna od njih suočava sa strašnim izborom. Namjera autora je pokušaj da humanizuje stradanja azilanata u Velikoj Britaniji ispitujući tretman izbjeglica od strane sistema, kao i pitanja britanskog kolonijalizma, globalizacije, političkog nasilja i lične odgovornosti.

„Osluškivanje srca“, Jan-Filip Zendker

Roman vas vodi u tajanstvenu i magičnu Burmu koja opčinjava jednom krajnje nesvakidašnjom ljubavnom pričom. Ipak, ovaj roman je daleko više od toga. To je jedna iskrena, topla, ljudska priča zbog koje preispitujemo naš pogled na sopstveni život, njegove materijalne i duhovne vrijednosti i uopšte naše shvatanje svijeta.

„Dozvoli da ti ispričam“, Horhe Bukaj

Ovo jednostavno i pitko štivo poznatog argentinskog psihoterapeuta na jedan vrlo nesugestivan način dotiče opšteljudske i opštevremenske teme. Pričajući nam priče od grčkih mitova preko japanskih parabola i učenja zen-budista do priča evropskih naroda i onih koje sam izmišlja, autor nam pomaže da upoznamo sebe i prevladamo sopstvene strahove. Nije to ništa što već ne znamo i ne nosimo u sebi, ali što, nažalost, vrlo često zaboravimo baš onda kad nam treba.

„Šum vremena“, Džulijan Barns

„Šum vremena“ nije toliko svojevrsna biografija proslavljenog ruskog kompozitora, koliko priča o odnosu umjetnosti i vlasti, umjetnosti i ideologije, umjetnosti i samog umjetnika Dmitrija Šostakoviča i njegovog puta od slave do nemilosti.  Poznati profesor Zoran Paunović, ujedno i prevodilac ove snažne i pomalo mračne kako opšteljudske tako i pojedinačne priče kaže da je ovo remek-djelo biografske fikcije.

„Satovi u majčinoj sobi“, Tanja Stupar Trifunović

Zbog teme i zbog pripovjedačkog postupka ovaj roman suptilno se suprotstavlja epskim vrijednostima unutar kojih se žene posjeduju kao oružje ili dobar konj, a tematizovanje procesa sjećanja i njegove relativnosti suprotstavlja se epskoj „apsolutnoj prošlosti“. Istovremeno, satovima kao spravama kojima se mjeri vanjsko, mehaničko vrijeme suprotstavlja se unutrašnje, biografsko i biološko vrijeme ženskog glasa.

Milica Stojaković, PR m:tela

„Južno od granice, zapadno od sunca“, Haruki Murakami

Ova knjiga boli. Za jedan tako kratak roman, Južno od granice, zapadno od sunca, boli iznenađujuće snažno… Rječiti traktat o iracionalnim moćima ljubavi i čežnje… Slatko-gorka elegija o neizbiježnim posljedicama detinjstva. Murakami je jedan od malobrojnih pisaca koji posjeduju dar da skrivene mudrosti učini opipljivim u trenucima velikih iskušenja u životu svojih likova. Srce jeste otporno, ali gubitak je njegov usud.

Nepodnošljiva lakoća postojanja, Milan Kundera

Iako je u Tomašev život došla nizom šest slučajnosti, a zatim tu i ostala, ispostaviće se da je Terezina slabost i krhkost ono što je zapravo stavilo povodac na Tomaševu slobodu i nezavisnost. Osvjetljavanje egzistencije, ispitivanje šta je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet – to je suština ovog Kunderinog romana. Prije roman ljubavi nego roman o ljubavi.

„Foliranti“, Momo Kapor

Foliranti” je prvi roman Mome Kapora, napisan 1975. godine. Beskrajno duhoviti Kapor kroz glavne likove romana, studente beogradskog univerziteta, njihove dogodovštine i pokušaje da dopru do velikog svijeta, prikazuje Beograd 60-ih godina 20. vijeka, predstavljajuci ga kao daleko romantičnije mjesto nego što je ono danas.

„Floberov papagaj“, Džulijan Barns

Najčuveniji roman Džulijana Barnasa je jedna od najznačajnijih postmodernističkih knjiga. Roman o piscu i pisanju, piščevoj ličnosti i o procesu pisanja. Barns nam, indirektno, kroz zapitanost svog junaka, postavlja mnoštvo pitanja. Na primer, kako se može odrediti piščev glas? Šta je uticalo na pisca? Kako je razmišljao?

„Tragedija genija“, Vladimir Stanojević

Ova knjiga je drugo dorađeno izdanje knjige “Ludilo i kultura” koja je prvi put objavljena 1924. godine. Ispitujući duhovnu kulturnu proizvodnju sa svog gledišta, ljekari kao biolozi i patolozi upućuju svoju pažnju i misao najprije na samu ličnost, na tvorca tvorevine, a tek potom i na njegovo djelo, tragajući pri tom za uzajamnim odnosima i uzročnim vezama između ličnosti i djela.

Dejan Andrić, glumac “Nevid teatra”

“Slučajevi”, Danil Harms

Kratke priče o malim običnim ljudima i neobičnim besmilicama. Antologija apsurda.

“U zemlji magije”, Anri Mišo

Volšebni sanjar. Neponovljivi majstor košmara. Automatizam tažizma.

“Pozorište i njegov dvojnik”, Antonen Arto

Surovi obračun sa lažnom realnošću. O prostituisanju pozorišta. Novi doživljaj umjetnosti.

“Intimna istorija čovječanstva”, Teodor Zeldin

Zašto smo više napredovali u kuvanju nego u seksu? Erudita istorije ljudskih iskustava.

“Šećerni Kremlj”, Vladimir Sorokin

Kad tehnologija napreduje, a mentalitet ostaje isti. Plastlčni groteska. Bajkoviti kaspin ljudskih mana i vrlina.

“Dobro jutro, Beograde”, Duško Radović

Dnevna doza stilizovane gorčine. Estetski mag istine.

“Knjige, braćo, knjige, a ne zvona i praporci”, Dositej Obradović

* Ne puštati je u knjižaru bez nadzora odrasle osobe.

Malim slovima, ali jasnim, kako se niko ne bi prevario i kako bi odmah u startu znali sa kim imaju posla, jer čim imam malo slobodnog vremena – ja, pravac knjižara.

Otkrila sam o sebi da ne volim da sedim po kafićima. Umara me beskrajno ispijanje kafa i raspričavanje do tad million puta ispričanih priča. Ne zanimaju me te velike mudrosti koje ostaju u vazduhu ili vrtlogu dima, a kojih se vremenom ni ne sećam. Ne mogu svoje vreme da ostavim na jednom mestu, jer vreme prolazi i ja nekako osećam da moram u skladu sa tim da se krećem i svakog trenutka budem negde drugde da otkrivam druge stvari.

Dovoljno mi je da besciljno lutam, dok u trenutku ne shvatim da ne znam ni gde sam ni kako sam se tu stvorila. Osim kad sam u knjižari.

U knjižari mogu da budem satima. Tu mi nije važno ni što vreme prolazi ni brzina kojom se to dešava. Tu imam vremena, i uvek imam vremena za to.

Ne mogu svoje vreme da ostavim na jednom mestu, jer vreme prolazi i ja nekako osećam da moram u skladu sa tim da se krećem i svakog trenutka budem negde drugde da otkrivam druge stvari.

Tako pre nekog vremena ulazim u Deretu. Samo tamo ima da se kupi ta neka knjiga, koju sam rešila da moram da kupim, jer od skoro imam novu drugaricu i odmah sam je videla kao tu knjigu i samim tim ona jednostavno mora da je ima.

Ulazim opušteno i prilično nezainteresovano, jer mi je mama jednom rekla da kad mi se nešto zaista sviđa moram da se pretvaram da nije tako jer neko to može da iskoristi i da manipuliše tom činjenicom. Tako ja ulazim u knjižaru u stilu – „dobro veče, ja sam ovde samo da razgledam“, a sa vrata očima već panično tražim tu jednu jedinu određenu knjigu i vidim sebe kako je plaćam i izlazim napolje, i kako se NE zadržavam, jer sam rešila da vreme iskoristim na još neke stvari.

Imala sam plan, a onda počinje…

U knjižari mogu da budem satima. Tu mi nije važno ni što vreme prolazi ni brzina kojom se to dešava. Tu imam vremena, i uvek imam vremena za to.

Sve je krenulo od pitanja gospođe iz knjižare: “Vi ste upoznati sa češkom književnošću”?

Čujem sebe kako ozbiljno sa ozbiljnim izrazom na licu otegnuto izgovaram – daaaa… A mislim se u sebi, pa napila sam se u Pragu jednom, kapiram da se to računa. U stvari, napila sam se dva put, ali sumnjam da je htela da se upoznajemo baš toliko. Mislim bila sam i u Kafkinom muzeju u Pragu, a on je pisac i to je direktna veza sa književnošću, ali muzej je bio previše avangardan i mračan i nije baš ostavio neki poseban utisak na mene.

Osim onog da je onoliko truda uloženo u nešto što je prilično nerazumljivo i mistično i realno ne uspeva da ti približi ni Kafku ni njegov život i delo, nego izađeš sa utiskom  samo da je bio ozbiljno istripovan lik. Ali, recimo ona fontana ispred muzeja koja predstavlja dva čoveka koja uriniraju mi je bila veći hit. Ali mislim da žena baš to ne bi htela da čuje, pa sam to sve zadržala za sebe.

Zato sam samo rekla:”Da”, a ona mi je uvalila knjigu – češku.

Kako sam uzela one dve poljske i dalje mi nije jasno. Mislim kako od mog: “Znate ja baš pratim poljsku scenu”, što je u stvari tačnije da sam jednom bila na festivalu poljskog filma koji je bio u Domu Omladine i gledala neki presmešan film sa cirkusom, a u kom su mi usput najupečatljiviji momenat bile lepe haljine koje su glumice nosile, i još jedan film sa tematikom iz Drugog svetskog rata koji me baš pogodio jer sam se probudila baš u sred neke emotivne scene sa psom, dođem do, daćete mi ove knjige – obe.

Treću knjigu sam uzela jer me je čovek na kasi prepoznao kao nekog koga bi ta tematika baš mogla da zanima. Knjiga je inače o čoveku koji se penzionisao i dane provodi kao čuvar zoološkog vrta. Jasno je kao dan da bih mogla da se zanimam za tu temu i već se vidim u tome.

Četvrta je konačno bila poklon za drugaricu.

Peta je bila nešto što sam davno pročitala i volim i želela sam svoj primerak da imam na polici.

Treću knjigu sam uzela jer me je čovek na kasi prepoznao kao nekog koga bi ta tematika baš mogla da zanima. Knjiga je inače o čoveku koji se penzionisao i dane provodi kao čuvar zoološkog vrta. Jasno je kao dan da bih mogla da se zanimam za tu temu i već se vidim u tome.

A onda kad sam konačno rešila da je dosta i stala na kasu, čula sam glas i trećeg prodavca: „Izvinite, gospođice…“

“Ok, dajte mi knjigu”.

“Molim”?

“Samo mi dajte tu knjigu pa da završimo sa tim, jer očigledno ne mogu da kažem ne”.

“Koju knjigu”?

“Pa tu koju mislite da je baš za mene i da bi trebalo da je pročitam. Hoću! Uzimam! Sve može”!

“A pa nisam hteo da vam kažem za knjigu, hteo sam da vam kažem da vam se marama vuče po podu”.

Epilog:

Kupila sam šest knjiga. Slovima š e s t. Jednu knjigu sam ušla da kupim, izađem sa šest, a imala sam pet iz matematike. Izašla sam sa šest knjiga jer naravno da je i poslednji ipak u meni prepoznao nekog ko treba da pročita sve o istoriji filma, ali iz potpuno drugačijeg ugla.

Naravno da sam rekla – da. I konačno izlazim napolje i krećem ka kući, jer sam sat i po vremena bila u knjižari i više nemam snage za druge stvari.

Dolazim na stanicu da sačekam trolu, kad na bilbordu ispred mene krupnim slovima piše:
„60. međunarodni beogradski SAJAM KNJIGA“.

Autorka: Julija Dukić, pingvin

Vrijeme stane. Svaki problem kao da sam pobjegne u neki sasvim drugi plan. Povratak u daleku prošlost ili polijetanje u budućnost. Ta sitna radost preplavi dan, a vi prevrćete list po list i redate sopstvene slike. Proživljavate, prožimate, odbacujete, ljutite se, mislite, zaključujete… I volite. Volite knjigu jer je ona neodvojiva od života.

Knjiški moljci nikada ne spavaju i uvijek nađu način da do knjige dođu. Dobre ili loše. O ukusima se ne raspravlja. Ali, na svaku gledaju kao na nadogradnju sebe. I rast. A kada dotaknu te visine, niko i ništa ne može da ih pomjeri iz vlastite ose.

I potreban im je tek mig pa da pohrle.

Jer, biblioteke se ne prave. One rastu. Koliko istine u nekoliko riječi Agustina Birela.

Knjiški moljci nikada ne spavaju i uvijek nađu način da do knjige dođu. Dobre ili loše. O ukusima se ne raspravlja. Ali, na svaku gledaju kao na nadogradnju sebe. I rast. A kada dotaknu te visine, niko i ništa ne može da ih pomjeri iz vlastite ose.

Taj mig u oktobru su dobili i beogradski ljubitelji knjiga. Gradska biblioteka ulaznicu u njeno carstvo dijelila je uz 50 odsto popusta. Umjesto 1.500 dinara (oko 24 KM), članarina je za odrasle koštala 12 KM. Đačka od 750 dinara (oko 12 KM) snižena je na šest KM, a penzionerska od 600 dinara (9,5 KM) bila je jeftinija za 4,75 KM. Nisu čekali, već su istog časa opsjeli sve njene ogranke. Rezultat je magičan – 25.000 novih članova, novih čitalaca.

25.000!  I sva očekivanja su prevazišli, kaži bibliotekari.

“Ovaj primer pokazuje nam da jedan od važnijih razloga nečitanja leži i u novčaniku građana, a ne u odsustvu želje za čitanjem. U skladu s tim, Biblioteka će u svakom pogodnom momentu izlaziti u susret svojim čitaocima”, kažu u ovom hramu knjige.

Čitaju studenti i penzioneri. Čitaju žene. Čitaju više od muškaraca, kažu u ovoj kući knjige, gdje su imena autora poredana poput svetinja. Vole poeziju, prozu. Gotovo da ne biraju.

Taj mig u oktobru su dobili i beogradski ljubitelji knjiga. Gradska biblioteka ulaznicu u njeno carstvo dijelila je uz 50 odsto popusta. Nisu čekali, već su istog časa opsjeli sve njene ogranke. Rezultat je magičan – 25.000 novih članova, novih čitalaca.

I nije ova ljubav odjednom, kako neko reče. Nisu knjige tek tako zavele Beograđane. Oni su, više tako izgleda, odavno zavedeni. Ali, novac, ta teška prepreka i potreba, uvijek se nekako ispriječi.

Sada su, za “male pare”, nahranili čitateljsku dušu, dali joj onu naljepšu poslasticu. Našminkali je novim saznanjima i riječima. Ta kozmatika je naše ljudsko ogledalo.

I dobro znaju Beograđani da je knjiga vrijednost poput najstarijeg spomenika. Da i sama gradi spomenike u njima samima. Zato joj i priđoše tako blizu. Prsa u prsa.

Čitaju studenti i penzioneri. Čitaju žene. Čitaju više od muškaraca, kažu u ovoj kući knjige, gdje su imena autora poredana poput svetinja. Vole poeziju, prozu. Gotovo da ne biraju.

Novac je prepreka mnogo čemu. Tačnije, onaj dio koji nam uvijek nedostaje. Ali, nije stvar u tome koliko knjiga košta, već, posavjetovao bi nas Džim Ron, u tome koliko nas košta da je ne pročitamo.

Jer, veliki Andrić nam ostavi u amanet riječi – “Ostati ravnodušan prema knjizi, znači lakomisleno osiromašiti svoj život”. Probajte da ne čitate knjige, da ih izbjegavate, i vaše riječi izgubiće ljepotu. Postaće kao puki siromah.

Novac je prepreka mnogo čemu. Tačnije, onaj dio koji nam uvijek nedostaje. Ali, nije stvar u tome koliko knjiga košta, već, posavjetovao bi nas Džim Ron, u tome koliko nas košta da je ne pročitamo.

“Uglavnom kroz knjige uživamo u opštenju sa nadmoćnim umovima. U najboljim knjigama autori nam se obraćaju, daju nam svoje najvrednije misli i izlivaju svoju dušu u naše. Hvala bogu na knjigama”, rekao bi Čening.

Čitajte da biste živjeli. Ugledajte se na ljepotom odavno zavedeni Beograd!