Pretpostavlja se da je napravljen od ovčijeg slijepog crijeva i da na sebi nosi eksplicitan otisak koji prikazuje časnu sestru i trojicu svećenika.

Rijetki artefakt datira iz 1830. godine i kupljen je na aukciji prošle godine. Kondom je dio izložbe o prostituciji i seksualnosti u 19. vijeku, a pored njega prikazani su i grafike, crteži i fotografije.

Izvor: 6yka.com

Ipak, ovo je vrlo čest izbor na koji nas navode brojni razlozi – hormonska pilula nam pravi haos u organizmu i raspoloženju, spirala nam ne uliva poverenje, jer ne želimo da nosimo u sebi strano telo, kondomi su odbojni i kvare zadovoljstvo i spontanost… Istina, nijedna opcija nije perfektna, ali sve druge su sigurnije od paženja.

Pomislili biste da je najnepouzdaniji vid kontracepcije, prekinut snošaj, popularniji kod muškaraca, ali jedno istraživanje je pokazulo da preko 40 odsto žena starosti do 18 do 24 godine praktikuje ovaj metod, a realan procenat bi mogao biti mnogo veći, kada bi se obuhvatile i druge starosne grupe, smatraju stručnjaci.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Authentic Love Presets (@authenticlovepresets)

Ako ste godinama seksualno aktivni, velike su šanse da ste i sami bili u situaciji da prihvatite prekid snošaja, ili ga čak redovno praktikujete u nekoj vezi. I možda ste imali sreće, pa rizik nije doveo do neželjenih posledica, koje se ne tiču samo neželjene trudnoće, već i polnog zdravlja.

Dok čekamo da nauka i medicina napreduju toliko da nam obezbede da izbegnemo trudnoću, zajedno sa neželjenim pratećim efektima kontracepcije, zaglavljeni smo sa onim što imamo i upućeni na brigu o sebi. Kontrola rađanja je lični izbor i niko vam ne može reći šta da radite ili ne radite, ali zato možete dobiti relevantne informacije, koje ćete razmotriti i uzeti u obzir kada praktikujete kontraceptivnu brigu o sebi.

Koliko je prekinut snošaj pouzdan

Prekinut snošaj je poslednji na listi različitih oblika kontracepcije i kontrole rađanja, posle spermicidnih sredstava (71 procenat pouzdanosti) i praćenja ciklusa ovulacije (76 odsto). Hormonska kontracepcija je efikasna preko 90 procenata, a kondomi su ocenjeni sa 85 odsto pouzdanosti.

Nijedan metod kontracepcije nije sto posto siguran, osim hirurških metoda, podvezivanja jajovoda ili semenovoda.

Možda 71 procenat deluje dovoljno ubedljivo, ali onih 29 procenata ostavlja mnogo prostora za ljudsku grešku, čak i kod uigranih parova, koji stalno koriste prekinut snošaj. Delići sekunde su u pitanju i muškarac može promašiti u proceni „za dlaku“, a nekoliko kapi sperme može biti sasvim dovoljno.

Isto tako, žena može sabotirati muškarca u paženju pokretom približavanja, kada on hoće da uzmakne i sama uzrokovati omašku od tih nekoliko kapi. Te prve kapi u mlazu, nose najveći broj spermatozoida, a potreban je samo jedan da oplodi jajnu ćeliju.

Za bezbedniji prekinut snošaj, muškarac mora da prekine odnos pre približavanja vrhunca i da ejakulira uz dodatnu stimulaciju daleko od ženskih genitalija.

Ako vam se čini da razlika od svega 7 procenata veće bezebednosti u korist kondoma, nije značajna, uzmite u obzir činjenicu da su kondomi najefikasniji u sprečavanju polno prenosivih infekcija.

Ovo ne mora biti odlučujući faktor u posvećenom monogamnom odnosu, ali mnoge žene su na teži način otkrile da njihov odnos nije posvećen i monogaman, kao što su verovale da jeste. Muškarac koji želi da opravda vaše poverenje, neće imati nikakav problem sa korišćenjem kondoma.

​Kada govorimo o polno prenosivim infekcijama, mislimo na teže oblike – genitalne bradavice, herpes, hlamidija, gonoreja, sifilis, AIDS – o kojima obično izbegavamo da razmišljamo, verujući da smo „čisti“ i da je partner „čist“ i da se ništa takvo nama neće dogoditi. Među osvešćenim parovima, koji se dogovaraju o stupanju u vezu i seksualne odnose postoji čin koji se smatra romantičnijim od cveća i večere uz sveće, a to je odlazak na testiranje na sve polno prenosive bolesti.

Tek kada se pouzdano uvere da su „čisti“, razmatraju oblik kontracepcije, odnosno, koliko vremena daju sebi da testiraju kompatibilnost i utvrde da li žele da zasnuju porodicu, kao i da li će raditi na tome, ili će samo uživati jedno u drugom bez straha i otpora i dozvoliti da se to dogodi.

Ovi parovi se mogu odlučiti za prekinut snošaj, ili praktikovati prekinut snošaj pre i u vreme ovulacije i opušteno uživati u punom i neprekinutom odnosu u danima pre menstruacije, sa svešću da ih neplanirana trudnoća može naterati da ubrzaju svoje odluke, procene i planove.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Memphis Wedding Photographers (@balducciphotography)

Ako ulazite u novu vezu u kojoj partner nije spreman da obavi potrebna testiranja ili imate otpor prema tome, jer vam to deluje hladno, klinički, čak ružno i na suprotnom kraju od romantičnog gesta, kondomi su najmudriji izbor.

Čak i ako već pijete pilulu, ili nosite spiralu, sa novim partnerom bi trebalo da koristite kondome zbog zdravstvene zaštite, a ne zbog kontracepcije, dok se ne uverite da ste oboje zdravi i spremni na seks bez barijere.

Kada su muške navike u pitanju, nedavno istraživanje je procenilo da muškarci mnogo više koriste prekinut snošaj u poslednjoj deceniji. Prosečna upotreba paženja se među muškarcima udvostručila u odnosu na pre deset godina i koristi je 23 procenta muškaraca koji nisu u zajednici. Samo 13 procenata muškaraca koji žive sa partnerkama koristi paženje.

Pretpostavke o učestalosti ove metode mogu da se sete jedino činjenice da je prekinut snošaj besplatan, ili jedini dostupan, ako stupate u spontan, odnosno, nepromišljen i rizičan seks.

Ako ste se oslanjali na paženje u periodu odmora od pilule, ili niste bili u situaciji da nabavite kondom, stručnjaci savetuju da to smatrate rizičnim odnosom i da iskoristite pilulu za dan posle.

Prema analizama, čak 44 odsto trudnoća u Evropi je neplanirano. Od tog broja dvije trećine se završi namjernim pobačajem, četvrtina porođajem. Ove godine čak 30 odsto seksualno aktivnih Evropljanki, od 7.000 ispitanih, imalo je nezaštićen odnos.

Nezaštićeni polni odnos ne događa se samo unutar neke posebne grupe žena, nego naprotiv kod svih žena nezavisno o dobi, bračnom statusu, obrazovanju ili naciji. Najvažniji razlog neplanirane trudnoće je neznanje. Čak 61 odsto žena koje su došle na abortus navelo je da nisu znale da su imale rizični polni odnos.

Da glava nikoga ne bi zaboljela, donosimo istine i zablude o kontracepciji.

Prema analizama, čak 44 odsto trudnoća u Evropi je neplanirano. Od tog broja dvije trećine se završi namjernim pobačajem, četvrtina porođajem. Ove godine čak 30 odsto seksualno aktivnih Evropljanki, od 7.000 ispitanih, imalo je nezaštićen odnos.

Krenućemo od pilule „za dan poslije“. Namijenjena je sprečavanju trudnoće nakon nezaštićenog odnosa. Trebalo bi je, prema savjetima stručnjaka, uzeti što prije nakon odnosa, ali najkasnije 120 sati nakon istog.

Zabluda je to da pilule za dan poslije izazivaju pobačaj. Kako? Tako što pilula u stvari odgodi ili spriječi porast luteinizujućeg hormona (LH), koji dovodi do ovulacije. Time se ovulacija odgađa za nekoliko dana, što je dovoljno da spermatozoidi, koji su kod odnosa zaostali u rodnici, odumru.

Nezaštićeni polni odnos ne događa se samo unutar neke posebne grupe žena, nego naprotiv kod svih žena neovisno o dobi, bračnom statusu, obrazovanju ili naciji. Najvažnij razlog neplanirane trudnoće je neznanje. Čak 61 odsto žena koje su došle na abortus navelo je da nisu znale da su imale rizični polni odnos.

Važno je naglasiti da je potpuno netačno uvjerenje da se ovulacija javlja 14. dana menstruacijskog ciklusa. Naime, na taj dan ovulira samo 12 odsto žena. Unutar takozvanih plodnih dana ovulira samo 49 odsto žena, dok sve ostale ovuliraju neki drugi dan. Upravo zato se hitna kontracepcija (pilula za dan poslije) koristi nezavisno od dana menstrualnog ciklusa.

Ova hitna kontracepcija ne djeluje i nakon ovulacije, što znači da pilule za dan poslije nisu abortivi, jer ne mogu spriječiti oplodnju već oslobođene jajne ćelije niti prekinuti trudnoću. Za razliku od ranijih preparata, savremena pilula za dan poslije djelotvorna je u periovulacijskom periodu, odnosno sve do nekoliko sati prije ovulacije. Trudnoća nakon ovulacije, iako se uzeli pilulu, je moguća. Nakon što je uzmete, može da se javi glavobolja, mučnina, moguća je bolna sljedeća menstruacija, umor, vrtoglavica, ali sve te smetnje nemaju posebno kliničko značenje i brzo prolaze. A naredna menstruacija najčešće se javlja u očekivano vrijeme, ali kod manjeg broja žena može doći ranije ili kasnije od očekivane. Trudnice i dojilje ne bi smjele koristiti pilulu.

Važno je naglasiti da je potpuno netačno uvjerenje da se ovulacija javlja 14. dana menstruacijskog ciklusa. Naime, na taj dan ovulira samo 12 odsto žena. Unutar takozvanih plodnih dana ovulira samo 49 odsto žena, dok sve ostale ovuliraju neki drugi dan. Upravo zato se hitna kontracepcija (pilula za dan poslije) koristi nezavisno od dana menstrualnog ciklusa.

Mnoge žene zaziru i od anti baby pilula jer vjeruju da bi od njih mogle da se udebljaju, a ginekolozi kažu da na povećanje tjelesne mase utiču isto kao i druge metode kontracepcije. Ako zdrava žena, bez faktora rizika, upoterbljava pilule, njihov pozitivan efekat na zdravlje je mnogo veći nego mogući rizici. Količina hormona u njima je minimalna, a njihov sastav je vrlo sličan polnim hormonima koje luče jajnici.

Pilula je najmanje 30 puta pouzdanija od kondoma, kada je u pitanju neželjena trudnoća, ali ne i kada je riječ o polno prenosivim bolestima. Kod apsolutno pravilne upotrebe pilule tokom jedne godine u drugom stanju ostane otprilike 0,1-0,2 odsto žena, ako uračunamo i greške učinjene prilikom upotrebe ostane u drugom stanju otprilike 0,5 odsto žena. Takođe, pilula štiti od neprohodnosti jajovoda, snižava pojavu upala jajovoda, operacije jajnika, vanmateričnu trudnoću i endometrozu. Dakle, rizika od steriliteta nema. Osim toga, ova tableta štiti od raka materice, jajnika i debelog crijeva i anusa.

Kontraceptivne pilule blagotvorno djeluju i na najteže oblike akni, masne kože i kose pa su veoma česte na receptima dermatologa, u saradnji sa ginekolozima.

Najpopularniji je svakako kondom. Ali, zablude koje ga prate spadaju u domen „vjerovali ili ne“. Tako je prva od njih ona da je nemoguće pronaći kondom koji odgovara. Druga česta zabluda je da kondomi kvare ugođaj, kao i da njihovo stavljanje usporava cirkulaciju krvi. Nekima oni imaju neprijatan miris, a najlošiji među izgovorima je sramota od kupovine. Ista situacija je i sa ženskim kondomom, mada je njegova popularnost znatno manja. Trebalo bi da znate da je kondom najjeftinija zaštita, ali da uvijek postoji šansa da pukne. Takođe, on je najefikasniji kada je u pitanju zaštita od polno prenosivih bolesti.

Ova hitna kontracepcija ne djeluje i nakon ovulacije, što znači da pilule za dan poslije nisu abortivi, jer ne mogu spriječiti oplodnju već oslobođene jajne ćelije niti prekinuti trudnoću. Za razliku od ranijih preparata, savremena pilula za dan poslije djelotvorna je u periovulacijskom periodu, odnosno sve do nekoliko sati prije ovulacije.

I oko spirale se pletu mitovi. Od onog da može da se pomjeri tokom odnosa do onog da izaziva bolan seks. Ginekolozi kažu da su ovo izmišljotine. Strah da organizam sam može da odbaci spiralu je takođe neopravdano jer se izuzetno rijetko javlja i to kod žena koje nikada nisu rađale. Mit da doprinosi infekcijama takođe nije istinit, sam odnos sa inficiranim partnerom sa ili bez spirale dovodi do pojave seksualno prenosivih bolesti.

Ako koristite dijafragmu, odnosno cervikalnu kapicu koja prekriva cerviks, ona vas neće zaštititi od polno prenosivih bolesti, ali, kako je prekrivena spermicidnim sredstvima, vrlo je dobra zaštita od neželjene trudnoće. Ginekolog je taj koji određuje njenu veličinu na osnovu veličine cerviksa.

I oko spirale se pletu mitovi. Od onog da može da se pomjeri tokom odnosa do onog da izaziva bolan seks. Ginekolozi kažu da su ovo izmišljotine. Strah da organizam sam može da odbaci spiralu je takođe neopravdan jer se izuzetno rijetko javlja i to kod žena koje nikada nisu rađale.

Kontraceptiva je mnogo, vaše je da odaberete i prepustite se.

Aktivistkinje iz Fondacije CURE pokrenule su projekat putujućih radionica u sklopu kojeg posjećuju gradove i manje lokalne zajednice širom BiH, sa ciljem upoznavanja i širenja informacija među ženama. U takvim slučajevima neophodno je uzeti sve stvari u kontekst počevši od mjesta, saobraćajne komunikacije, da li imaju struju, internet… Mogu li komunicirati između sebe?

„Svaka informacija je jako bitna, jer kada govorimo o tome da žene zaista imaju pravo i mogućnost da samostalno i edukovano donose odluke o svome tijelu, kako ćemo tim ženama omogućiti to pravo ako im nismo prenijele informaciju. Nemamo sve mobitele, nemamo sve internet, u krajnjem slučaju dolazimo iz različitih kulturoloških zajednica, neke ne govorimo istim jezikom“, za magazin Lola govori Selma Hadžihalilović, aktivistkinja i feministkinja iz Fondacije CURE.

Do sada su u radionicama učestvovale žene za koje je ova tema predstavljala tabu, tako i stručnjakinje koje se bave tom tematikom, poput medicinskih sestara i doktorica.  Iz Fondacije CURE preporučuju ženama da što više same istražuju i pokušavaju da dobiju više odgovora na pitanja koja ih se direktno tiču ili samo žele biti opšte informisane.

„Ono što mi pokušavamo da radimo jeste da dignemo taj veo zavjere oko ženskog reproduktivnog zdravlja. Zašto mi djevojčice učimo da je menstruacija sramota? Menstruacija je dio ženskog zdravlja. Zašto mi učimo djevojčice i žene da su seksualni odnosi nešto što je loše kada je sve to dio našeg seksualnog zdravlja. Mi smo seksualna bića, mi trebamo da volimo i da uživamo u seksualnim odnosima na način da poznajemo svoje tijelo, da poznajemo svoje granice. Da smo u stanju da kažemo šta želimo, a šta ne želimo. Mi treba da naučimo da se volimo i da se poštujemo i da zaista kompletno naše seksualno i reproduktivno zdravlje pripada nama, a ne nekome drugome i da smo mi ti koji trebamo donositi odluku o našem tijelu, a ne neko drugi da donosi odluku o našem tijelu“, govori nam Hadžihalilovićeva.

U većini osnovnih i srednjih škola u BiH ne govori se o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, i zbog toga mladi ostaju uskraćeni za informacije. Iako na internetu imaju mogućnost pronalaska određenih odgovora, upitna je njihova ispravnost. Tek kada se desi slučaj maloljetničke trudnoće, škole u pomoć zovu aktivistkinje i stručnjake koji se bave temama seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

„Mi ne možemo biti odgovorne za propuste u našem obrazovanju, gdje briga prema sebi, prema svome zdravlju zauzima posljednje mjesto. Nije u pitanju samo seksualno i reproduktivno zdravlje nego i zdravi stilovi života. Ako ne počnemo preventivno da djelujemo i da o određenim stvarima govorimo otvoreno, zaista mislim da ćemo biti u velikim problemima“, poručuje Selma.

Upravo zbog tabuiziranja ovakvih tema, broj polno prenosivih bolesti raste. Iako kondomi predstavljaju jedno od najsigurnijih kontracepcijskih sredstava i prevencije seksualno prenosivih bolesti, mnogi se zbog neznanja i stava “to se neće desiti njima“ upuštaju u nezaštićen seksualni odnos. Neophodno je naglašavati da odgovornost za prevenciju trudnoće i seksualno prenosivih infekcija nije samo na ženi, nego i na muškom partneru i to je zajednička odgovornost o kojoj bi i muškarci i žene trebalo da vode računa.

Kada se govori u abortusu u Bosni i Hercegovini, prema riječima naše sagovornice on već sada nije dostupan svima, a samo je pitanje dana kada će se postaviti pitanje gdje i kako će se abortus smjeti vršiti.

„Mi se zalažemo da abortus bude prije svega dostupan, siguran, legalan i besplatan. Bez obzira na to što kažu da je abortus u BiH legalan, on nije besplatan i bez obzira na to što imate zdravstveno osiguranje, kada želimo prekinuti trudnoću mi to plaćamo. Informacije su da abortus košta od 200 do 500 KM. U nekim ruralnim sredinama, žene abortuse obavljaju same, pribjegavajući tradicionalnim metodama koje mogu da izazovu trajne posljedice“, u razgovoru za Lola magazin govori Hadžihalilovićeva.

Magistrica Tanja Mandić Đokić u svojoj studiji „Pristup zdravstvenim uslugama i pravo na zdravlje žena u Bosni i Hercegovini”, ukazala je da ginekološke usluge nisu dostupne svim ženama, što žene u ruralnim sredinama čini posebno ranjivom kategorijom, kao i žene sa invaliditetom. Takođe, veliki problem je i nepostojanje dovoljnog broja savjetovališta i akcija usmjerenih na informisanje o načinima kontracepcije i dostupnim metodama (koje nerijetko žene slabijeg materijalnog statusa ne mogu priuštiti).

Dok se na žene prebacuje teret bijele kuge i optužbe da ne rađaju dovoljno, prakse poput onih da na razgovoru za posao moraš potpisati da li planiraš imati djecu, ili davanja otkaza nakon saopštavanja trudnoće se ne mijenjaju. Drugi apsurd predstavlja osporavanje ženama sa invaliditetom prava da rađaju.

„Mislim da političarke i političari trebaju zaista ozbiljno da se pozabave ovom temom i da prestanu vršiti štednju na uštrb  ženskih prava i počnu investirati u budućnost na drugačiji način“, poručuje  Hadžihalilovićeva.

Sve nas to vraća na početak gdje temeljni problem predstavlja upravo nepostojanje uređenog sistema obrazovanja i informisanja mladih o seksualnim i reproduktivnim pravima i zaštiti od spolno prenosovih bolesti i trudnoće.

Zabrinjavajuća je i činjenica da pojedine apoteke uopšte ne drže sredstva za kontracepciju, kao i da ljekari nerijetko govore ženama da možda ne bi trebale konzumirati anti-bejbi pilule ili hormonsku terapiju koja može biti potrebna i iz drugih razloga, jer „vrijeme je da rađaš“.  Koliko su pilule za dan poslije dostupne u apotekama, kolika je njihova cijena, kako se mogu dobiti? Šta kada želimo spiralu, koliko ima vrsta, da li ih žene trebaju same kupiti? Koliko su žene slobodne da odu kupiti kondom, da li su kondomi novi ili sumnjivog kvaliteta. Samo su neka od pitanja, a sve te stvari i nepoznavanje odgovara čine kontracepcijska sredstva teško dostupnima.

U Bosni i Hercegovini muški kondom predstavlja najdostupniju metodu kontracepcije. Da, postoji rodna podjela i između kondoma. Kako imamo muške kondome, tako postoji i ženski kondom o kojem se na ovim prostorima vrlo malo zna, a mogućnost da ga kupite u Bosni je još manja.

„Ovdje će vam malo ko reći da uopšte zna da postoji ženski kondom. Jako teško se može dobiti u BiH i jako je skup. Može se dobiti u nekim specijalizovanim ustanovama, odnosno organizacijama koje se bave seksualno reproduktivnim zdravljem, ali rijetko da će osobe znati da vas upute kako da ga koristite“, za Lola magazin govori Selma Hadžihalilović, aktivistkinja i feministkinja iz Fondacije CURE.

Za muški i ženski kondom važe ista pravila -pazite prilikom otvaranja, da ga nokti i nakit ne oštete, ne držati ga na suncu, i namijenjeni su jednokratnoj upotrebi. Najveći nedostatak ženskog kondoma je njegova cijena (4-5 eura), koja je tolika zbog nedostatka potražnje, što je posljedica nedovoljne informisanosti da uopšte ženski kondom postoji. Tu su i predrasude o pitanju njegove sigurnosti i izgleda vanjskog spolovila dok je kondom u vagini. U Hrvatskoj ženski kondomi se mogu kupiti u web shopovima, što uključuje i plaćanje dostave na već visoku cijenu kondoma.

Naša sagovornica Dragana ženske kondome koristi već nekoliko godina, ali ne redovno zbog njihove nedostupnosti. Nabavlja ih u inostranstvu kada putuje, ili joj ih prijatelji i prijateljice donose iz drugih zemalja.

„Dovoljno je samo pogledati dizajn i postane nam jasno koliko se vremena, truda i novca ulaže u muške, a koliko se ne ulaže u ženske kondome. Pogledajte samo muške kondome – veličine, boje, mirisi, ukusi, svijetle u mraku, rebrasti, griju, hlade… A ženski ne. Sa jedne strane je razumljivo, jer kad se umetne, ne vidi se, pa nema koga da zabavlja, a sa druge – zašto ne bi i tu se išlo na mnoštvo svega, pa neka svaka bira šta voli? Ali tu dolazimo do ključnog – nema potražnje”, za  Lolu govori Dragana.

Ona preporučuje ženski kondom prvenstveno jer je izrađen od poliuretana, materijala koji ne izaziva alergijske reakcije, i zbog sigurnosti (štiti dobar dio vanjskog dijela ženskog spolovila, što nije slučaj sa muškim kondomom.)

“Loša strana koju su neki naveli, a sa kojom se ja ne slažem, je izgled ženskog spolovila dok je ženski kondom u vagini. Ženski kondom, naime, viri i pokriva dio velikih usana, pa nekima to može biti minus, ali kada se radi o sigurnosti, nema minusa, barem ja to tako vidim“, smatra Dragana.

Što se tiče reakcije muškaraca na ženski kondom, partneri sa kojima ga je naša sagovornica koristila nisu prije za njega čuli, pa i nisu imali neko mišljenje.

“Kada smo koristili, rekli su da im je bolji osećaj nego sa muškim kondomom. To se može objasniti time što ih ništa ne steže (iako ta priča o stezanju je malo dosadna i često neistinita) i što umetanje ženskog kondoma može da se odradi puno prije samog seksualnog odnosa (upute kažu osam sati prije, iako ja ne bih tako daleko išla), pa nema onog navodnog narušavanja samog čina, iako je to isto stvar ugla gledanja. A do boljeg osećaja možda dolazi i zato što nema onog skidanja odmah nakon ejakulacije, nego se ženski kondom može malo kasnije izvaditi”, priča nam ona.

Međutim, mladić koji nas je zamolio da mu ne pominjemo ime, rekao nam je da je probao seks sa ženskim kondomom i da je to vjerovatno bio posljednji put.

„Osjećaj je zaista odvratan, kao da imam odnos sa kesom“, objasnio nam je.

Prednosti ženskog kondoma su što za razliku od muškog štiti i vanjski deo ženskog spolovila, napravljeni su od poliuretana, mogu se staviti nekoliko sati prije seksualnog odnosa, pa nema njegovog prekidanja i ne mora se vaditi odmah nakon ejakulacije.

“Postoji još jedna prednost, a to je što, ukoliko se koristi samo kao zaštita od trudnoće (npr. sa monogamnim partnerom čiji HIV i ostale statuse znate pouzdano uvidom u nalaze), može da se neometano koristi u vagini odmah nakon analnog seksa, bez prekidanja samog toka odnosa. Takođe, jedna od prednosti je ta što možete da koristite bilo koji lubrikant, ne morate se opterećivati da to mora biti lubrikant na bazi vode, jer jedino taj na bazi vode ne oštećuje kondome od lateksa. Kako ženski kondomi najčešće nisu od lateksa, nego od poliuretana, koristite lubrikante kakve hoćete. Ukoliko su vam potrebni, naravno)”, dodaje Dragana.

Neke od prednosti muškog kondoma su bolja informiranost javnosti u vezi njegove upotrebe, dostupniji su i jeftiniji. Nedostatke predstavlja materijal od kojih su napravljeni – većina muških kondoma napravljena je od lateksa koji često može izazivati alergijske reakcije, pa mnoge žene odbijaju da ih koriste, dok oni koji nisu od lateksa nisu toliko dostupni i skuplji su.  I tu je često izgovor “steže me”, zbog čega se mnogi odlučuju ne koristiti ga, iako ne žele ni trudnoću ni spolno prenosivu bolest.

“Dakle, kod ženskog kondoma nema ‘neću, steže me i smeta mi’, jer nema šta da te steže i da ti smeta. Satjeran si uz zid i nemaš izbora!”, kroz smijeh govori Dragana.

Iako smo u Bosni i Hercegovini suočeni sa poražavajućim podacima da ni higijenska sredstva nisu dostupna svim ženama zbog njihove cijene (poput mogućnosti odabira i izbora higijenskih uložaka), stvar sa kontracepcijom je isto nezadovoljavajuća.  Prvo, kontracepcijska sredstva nisu dostupna svima, a onda zbog sveukupne situacije, neinformisanosti i nemogućnosti izbora, još uvijek se ide linijom manjeg otpora, koja podrazumijeva kupovinu onoga što nam se nudi, a ne onoga što bi nam potencijalno najviše odgovaralo.