Velika međunarodna studija, koja je objavljena u četvrtak, navodi da je virus “počeo da živi” na vlažnoj pijaci u Vuhanu u Kini i da vjerovatno nije dio naučnog eksperimenta.

Naučnici su testirali genetski materijal životinja koje su prodavane na pijaci 2019. godine i pronašli su tragove virusa korona u nekim vrstama.

Ističu da je ovo prvi put da su naučnici “izolovali” životinje koje su možda odgovorne za prenos virusa na ljude.

“Ovo dodaje još jedan sloj nagomilanim dokazima koji ukazuju na isti scenario – da su zaražene životinje donesene na pijacu od sredine do kraja novembra 2019, što je izazvalo pandemiju“, rekao je autor studije Kristijan Andersen iz Scripps Research-a.

Vjeruje se da je rakun-pas, životinja slična lisici uobičajena u istočnoj Aziji, najveći nosilac virusa.

Utvrđeno je i da su druge životinje, kao što su cibetke palmašice, bambus-pacov i malajsko bodljikavo prase, nosili kovid-19 pre nego što se proširio na ljude.

Ovo nije konačna lista jer su mnoge ključne životinjske vrste uklonjene sa pijace prije nego što je stigao kineski zdravstveni tim, rekla je Florans Debar iz Francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja, koja je vodila studiju.

Naučnici primjećuju da su mnogi od ranih slučajeva u Vuhanu, gradu od 12 miliona ljudi, bili radnici sa pijace.

Dugo se vodila polemika o izvoru pandemije koja je odnijela oko sedam miliona života, a jedna od teorija jeste da je virus procurio iz laboratorije Instituta za virusologiju u Vuhanu. Ova teorija privukla je pažnju nakon što je direktor FBI Kristofer Rej rekao da biro vjeruje da je “kovid 19 najvjerovatnije nastao u laboratoriji koju kontrolišu kineske vlasti”, prenosi Dejli mejl.

Predsjednik SAD Džo Bajden nije uspio da zaustavi priču o curenju u laboratoriji pošto je naredio istragu te teorije.

Nakon objavljivanja ove najnovije studije, naučnici sada insistiraju da je pandemija nastala na pijaci kao što je prvobitno objavljeno. Studija je zasnovana na novoj analizi podataka koje je objavio Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Podaci su sakupljeni od više od 800 uzoraka na i oko pijace Huanan početkom januara 2020. godine, i iz genetskih uzoraka prvih pacijenata koji su imali kovid-19.

Istražitelji iz kineskog CDC-a su 1. januara 2020, nakon što su životinje uklonjene i samo nekoliko sati nakon što je pijaca zatvorena, otišli na pijacu da uzmu uzorke.

Uzeli su uzorke sa podova, zidova i drugih površina i vratili se nekoliko dana kasnije da bi se usredsredili na površine u tezgama koje prodaju divlje životinje, kao što su kavezi i kolica koja se koriste za trasnport životinja.

Uzeli su i uzorke iz odvoda i kanalizacije.

Stručnjaci upozoravaju da pouke iz pandemija kovida-19 nisu izvučene, uz mogućnost da nas ponovo pogode pandemije izazvane trgovinom divljim životinjama.

“Ovo je najrizičnija stvar koju možemo da uradimo, da uzmemo divlje životinje koje vrve od virusa, a zatim se igramo vatrom dovodeći ih u kontakt sa ljudima koji žive u srcu velikih gradova, čija gustina naseljenosti olakšava ovim virusima da zavladaju“, rekao je Majkl Vorobi sa Univerziteta Arizona, jedan od autora studije.

Drugi stručnjaci se slažu. Odvojeno komentarišući, profesor Džejms Vud, epidemiolog sa Univerziteta u Kembridžu, koji nije učestvovao u studiji, rekao je: “Iako su na globalnom nivou uloženi napori da se pooštri laboratorijska biobezbjednost kako bi se osiguralo da virusi ne mogu slučajno da pobjegnu, malo ili ništa nije urađeno ni na ograničavanju trgovine divljim životinjama”, prenosi Telegraf.

“Policija se uključila u događaj temeljem saznanja iz pisma koje je objavljeno o okolnostima smrti Matijanića. Sada predstoje konzultacije s Državnim odvjetništvom da se procijeni ima li elemenata kaznenog djela”, rekao je ministar Božinović za Index.

Ministar je dodao kako će policija svakako uzeti u obzir i nalaz inspekcije koja je već najavljena iz Ministarstva zdravstva. Božinović naglašava kako će Ministarstvo zdravstva zapravo odraditi stručni dio istrage.

Dr Leo Luetić, direktor Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, komentarisao je za Radio Dalmaciju okolnosti smrti novinara Vladimira Matijanića, prenosi Slobodna Dalmacija.

Referirajući se na konstataciju da je ministar zdravstva Vili Beroš kazao da je, zbog Matijanićeve smrti, poslana inspekcija u splitski KBC i Zavod za hitnu medicinu SDŽ, kojemu je on na čelu, Luetić je kazao kako ne vidi, što se Zavoda za hitnu medicinu tiče, u čemu njihovo postupanje nije bilo u redu.

Napomenuo je kako, na žalost, često i laici i novinari brkaju Hitni prijem KBC-a i Zavod za hitnu medicinu, a to su, naglasio je, dvije različite kuće. Radnici ustanove kojoj je dr Luetić na čelu, odnosno Zavoda za hitnu medicinu poznatijeg kao Hitna pomoć, primili su, kako on tvrdi, juče dva poziva u pomoć Matijaniću.

“Prvi je bio jučer negdje iza 12 sati i na taj poziv je upućena intervencija. Razlog poziva je bio da se pacijent osjeća slabo, a da ima Covid. Naš Tim 1 Hitne medicine je otišao u kuću pacijenta, pregledao ga, ordinirao mu terapiju i ostavio uputnicu za Infektologiju te dao naputke za daljnju prehranu i rehidraciju. Dali su i naputak da ih se u slučaju pogoršanja stanja pacijenta zove ponovo. Drugi poziv je uslijedio nakon sat i pol vremena, ponovo je poslan T1 tim s doktorom. Po dolasku u kuću vidjeli su da pacijent stvarno teško diše, ali i dalje je bio kontaktibilan. U kontaktu s njima pokušali su ga transportirati u bolnicu, a prilikom pokušaja transporta pacijent je arestirao”, kazao je dr Luetić.

Pokušali su ga, nastavio je, reanimirati, ali su njihovi napori bili uzaludni. Na novinarsko pitanje jesu li Matijanić ili njegova partnerica Andrea Topić tražili da ga se odvede u bolnicu nakon što je juče iza podne Hitna prvi put došla kod njih doma, dr Luetić je, sukladno snimci koju nam je ustupila Radio Dalmacija, odgovorio niječno.

Podsjetimo, Topić je eksplicitno, među ostalim, napisala kako je isti tim Hitne koji nije uspio reanimirati Matijanića u njihov stan “došao sat i 31 minutu prije, tražili smo ga vode u bolnicu, rekli su da ne treba jer su to normalni simptomi kovida”.

“Nitko nije tražio da ga se odvede u bolnicu, nemamo to zapisano. Tako sam čuo od članova tima. A sad… Ja ne znam… Smrt mlađe osobe je šokantna i izražavamo sućut i obitelji i svima koji su ga poznavali i voljeli, ali na žalost događa se da netko premine. Mi nemamo saznanja da je netko eksplicitno prvi put tražio da ga se odvede u bolnicu niti smo zaprimili takav poziv”, kazao je Luetić za Radio Dalmaciju.

Što se tiče najave dolaska inspekcije u dvije splitske zdrastvene ustanove, KBC i Zavod za hitnu medicinu, Luetić je kazao ovako:

“E pa dobro. Medijski je poznata osoba i normalno je da će ministar poslati inspekciju. Ništa neobično”.

Na opetovano pitanje novinarke jesu li Hitna napravila sve po protokolu, Luetić je kazao: “Po saznanjima koje ja imam – da”.

Podsjećamo, Matijanićeva životna partnerka Andrea Topić tvrdi da su “deset puta zvali i molili da Vladu prime u bolnicu. Nisu htjeli”.

“Ujutro, 5.8. probudio se slabiji nego ikad. Pojeo je pola zobene kaše. Kavu nije takao, čaj isto. Nije mogao jesti ni piti. Nije mogao stajati uspravno. Ni sjediti. Ni ležati. Nije mogao do WC-a. Nazvala sam hitni infektološki, dva puta, nitko se nije javljao, iz treće se javila žena, rekla da je sad stvarno gotovo i da ne može samostalno ni jesti ni na zahod i rekla mi je, citiram, “nije to za bolnicu, neka piša u lonac kraj kreveta onda prolijte u zahod”, navela je Topićeva između ostalog.

Kasnim malo s ovom poslanicom, jer već 15 dana mislim šta bih napisao, da bude istinito, ali i konstruktivno istovremeno.

Godina 2021 je odguslala svoje, nije bila laka, mnogima kobna, korona je palila, žarila, kosila, odnijela sa sobom mnoge drage ljude, pobrkala nam lončiće, poslove, planove.

Nadajmo se da su joj ovo sada poslednji trzaji, budite oprezni još malo, nemojte da primite go u poslednjim sekundama igre!

Međutim, nije pandemija korone najveća opasnost koja se nadvila nad svijet.

Pandemija paušalnih, površnih, odokativnih, lažnih informacija, već neko vrijeme anesteziraju naš zdrav razum tako da više ne možemo da odredimo šta je istina, šta laž, šta je dobro, šta je korisno, šta štetno, ko je dobar, ko loš, ko je ličnost za poštovanje a ko bitanga koja zaslužuje samo prezir i ignorisanje.

Kada na tu “infodemiju” dodamo cunami idiotizama koji nas preplavljuje sa društvenih mreža, kombinovan bojnim otrovom koji bljuju šund mediji, za posledicu imamo da ljudi danas u glavnom misle – kako je čitav svijet pokvaren, loš, zao, pa i ako se pojavi neko ko svojom čistotom na tren zasvijetli u toj tmuši , brzo bude uvaljan u medijsko blato, prosto da bi se uklopio u generalnu sliku.

Ali šta ostaje od čovjeka ako izgubi sposobnost da oko sebe prepoznaje dobro, ako ne uočava oko sebe žive uzore, ljude kojima se iskreno divi i od kojih uči?

Ako je ova korona izazvala toliku plimu nesporazuma, kontroverzi, apsurda i bizarnosti , šta li tek možemo da očekujemo od većeg i zajebanijeg problema i izazova koji život na našoj planeti upravo postavlja ispred nas?

Globalno otopljavanje, i temeljno zagadjenje planete ljudskom rukom su izazov, spram kog je korona mačiji kašalj.

Dva filma – Idiocracy i Dont Look up – koja sam pogledao skoro, govore o istoj stvari, o društvu spektakla i negativnvnoj selekciji kojom se dovode nekompetentni, nesposobni, nevaspitani, patološki ambiciozni ljudi na pozicije sa kojih mogu da budu samo kolosalno uspješne štetočine.

Zvuči vam poznato, iako niste gledali film?

Ko je odgovoran za ovaj apsurd?

Mi, obični građani svijeta, uljuljkani u nadu da će goruće probleme današnjice riješiti ipak neko drugi umjesto nas.

Na žalost, neće. Moramo mi. Inače ćemo zbog letargije, indolencije, kukavičluka ili puke lijenosti našoj djeci i unucima ostaviti prilično slabe šanse za opstanak.

Nikad nisam bio pesimista, i smatram da čovjek uvijek ima mogućnost da pravilno djeluje, samo ako prethodno pažljivo prouči mogućnosti.

Šta da se radi? Šta svako od nas, kao pojedinac treba da radi?

Mislim da treba da se uozbiljimo, da prije svega same sebe počnemo da shvatamo ozbiljno. Da sagledamo i prepoznamo naše lične prioritete i interese, zatim da sagledamo izglede i šanse za opstanak naših potomaka, koje upravo naša generacija svojim delanjem ugrožava.

Kako to da postignemo?

Prvo treba da prepoznamo u nama samima, bez straha, svoje sopstvene interese, pa tek onda da u komunikaciji sa drugima nastojimo da ih ostvarimo.

Kvalitetno, dvosmjerno komuniciranje, pregovaranje sa svojom okolinom, nadređenima, podređenima, prijateljima, rodbinom, da se ne prelazi olako preko nerazjašnjenih detalja. Jezik je i nastao iz potrebe za sporazumijevanjem. A možemo da se sporazumijemo samo ako imamo petlju da štitmo svoj integritet.

Vrijeme curi, ova godina isparila je kao prdež iz babinih gaća, pa odmah sada treba djelovati sadržajno, kvalitetno, konstruktivno, u skladu sa svojim uvjerenjima.

Svaki dan, svaki sat, svaki minut, svaki udah i izdah.

Ako nam ne pada ništa drugo na pamet, brojmo svoje udisaje. Postanimo svjesni vremena koje teče oko nas i kroz nas. Kontrolisanjem disanja zapravo kontrolišemo proticanje našeg vremena.

Odmah zatim treba da razumijemo da je uređeno, pristojno, etički prihvatljivo društvo jedini temelj na kom je moguće graditi ličnu sreću i zadovoljstvo, lična sreća je krov naše ličnosti, a temelji su pristojno društvo. I naljepši krov se kad tad uruši bez dobrih temelja.

Kontrolišimo šta se događa oko nas, naročito kad nekom damo pravo da odlučuje umjesto nas, počev od savjeta stanara u zgradi pa do državnog vrha. Podsjećam da je vlast ipak samo servis građana, i građanima redovno mora da polaže račune.

Preuzeto sa: nova.rs