Da bismo znali kako da se izborimo s njima, moramo najprije da znamo šta su.

Šta su tačno nepredviđeni troškovi?

Kako im samo ime kaže, to su svi troškovi koji nisu uobičajeni. Znate da će vaše dijete ići u školu i da su mu potrebne knjige, ali ne znate da li će se i kada razboljeti i koliko će tretman koštati. Znate koliko vas dnevno košta hrana, ali ne i kada vaša mašina za veš planira da se pokvari i koliko će skup biti novi dio. Možete da izračunate i koliko će vas otprilike koštati grijanje tokom zime, ali ne i da će vam ljetna oluja razbiti prozor.

Svi ovi i mnogi, mnogi drugi troškovi spadaju u nepredviđene ili vanredne. Iako se svaki od njih ponaosob pojavljuje rijetko (neće se veš-mašina kvariti svaka dva mjeseca), često se smjenjuju – sada se pokvari veš-mašina, sljedećeg mjeseca pukne cijev, pa onda karburator u autu, pa bliska rođaka javi da se udaje… Dakle, bili ih mi svjesni ili ne, sa nepredviđenim troškovima se susrećemo vrlo često.

Srećom, rješenja ima, i to nekoliko.

Najbolnije rješenje – odricanje

Metoda znana i kao „stezanje kaiša“, o kojoj smo u proteklim godinama finansijske krize slušali mnogo, jedna je od najnepopularnijih. S razlogom, jer od vas zahtjeva da štedite na bitnim stvarima, kako biste zakrpili rupu koja se otvorila niotkuda.

Bilo da štedite na hrani ili prodajete kućne aparate i komade namještaja bez kojih smatrate da možete, ovaj metod pokrivanja vanrednih troškova sa sobom vuče nove probleme, a može da bude težak i sa moralne strane. Zbog toga treba da ostane posljednja opcija, a da najprije pokušate drugim rješenjima.

Najbolje kratkoročno rješenje – brzi kredit

Pozajmica novca je najbolje kratkoročno rješenje, bilo da uzimate pare na veresiju od prijatelja i rođaka ili uzimate brzi kredit. Prva opcija je, naravno, finansijski malo povoljnija, ali nije baš uvijek prijatna. Alternativa je keš kredit čiji rok otplate je kratak, ali naći jeftin kredit nije uvijek jednostavno.

Nedostaci većine klasičnih bankarskih opcija su to što zahtjevaju papirologiju, često i periode čekanja, a sa sobom povlače nezanemarljive kamate, pa, kao što izreka kaže, pita na kraju može da bude skuplja od tepsije. U posljednje vrijeme, međutim, i kod nas stižu savremene opcije mikrokreditiranja kroz internet kredite, koji su znatno brži i povoljniji. Rješenja kao što je Forza kredit pružaju priliku da bez depozita dođete do brzih sredstava za saniranje iznenadnog troška, a pozajmicu vratite bez kamate. Kada govorimo o brzim i kratkoročnim rješenjima, ova opcija može da vam bude prvi izbor.

Najbolje dugoročno rješenje – namjenska štednja

Kao i u slučaju svih drugih neprijatnih iznenađenja koja vas mogu dočekati u životu, najbolje dugoročno rješenje i za vanredne troškove jeste da se unaprijed pripremite za njih. Stručnjaci savjetuju da štedite novac na odvojenom mjestu isključivo za svrhe iznenadnih troškova, bilo tako što ćete otvoriti bankovni račun samo za ova sredstva ili što ćete čuvati keš u svom domu na sigurnom mjestu. Pri tome je veoma važno da odredite sumu koju želite da sakupite, koja će vam biti cilj tokom štednje i garant da novac nećete neprimjetno potrošiti na druge stvari.

Ova vrsta štednje zahtjeva neku vrstu odricanja, ali plansku i doziranu, tako da ne ugrozite svoje svakodnevne potrebe i ne žrtvujete baš sve male luskuze. Štedjeti možete tako što ćete uvijek odvajati djelić svojih redovnih primanja ili tako što ćete se od vanrednih prihoda, kao što su bonusi na poslu ili novac koji vam poklone rođaci, počastiti sa 15%, a ostatak sačuvati za nepredviđene troškove. Male uštede mogu da imaju veliki efekat, pa je dobra opcija i da na vidno mjesto u kući postavite teglicu za ubacivanje sitniša u koju bi kovanice ubacivali svi ukućani – iznenadiće vas koliko možete da prikupite za samo nekoliko mjeseci.

Kako se vi borite sa nepredviđenim troškovima u svom domaćinstvu?

Osim toga, jeste li sigurni da znate šta sve treba da imate u vidu kada štedite ili uzimate kredit?

Ovo nije jedan od tekstova tipa: “Saznajte SVE o kreditima.”

Ugovori koje potpisujete su nekoliko puta duži od ovog teksta. Ipak, čitanje ovog teksta će vam pomoći da lakše (ne) donesete neke odluke. Nerijetko se i finansijski stručnjaci zbune kada se govori terminima koji su gotovo isti, a odnose se na različite stvari. Zabuna je i veća kada se misli da su određeni termini sinonimi. Zato nije čudo što u svakodnevnoj komunikaciji pogrešno koristimo određene termine ili ih stavljamo u pogrešan kontekst. Tako često donosimo pogrešne odluke i zaključke.

Jedan od takvih primjera je iskazivanje efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa uzima sve troškove vezane za kredit pod određenim uslovima ili stvarni prinos koji se ostvaruje na oročen depozit. Kad uzmete kredit, ova stopa je skoro uvijek veća nominalne (obične) kamatne stope. Znate ono, mislite da je kamatna stopa za pozajmljivanje novca šest odsto, a ona je zapravo veća od devet odsto godišnje. Najkraće, efektivna kamatna stopa predstavlja trošak za zajmoprimca (za dužnika, za nas koji uzimamo kredit) ili povrat na depozit (opet za nas, ako štedimo u banci) nakon što se u računicu uključe svi troškovi i naknade vezane za odobravanje i vođenje kredita ili za oročavanje depozita. Dakle, efektivna kamatna stopa je mnooogooooo važnija od nominalne kamatne stope koje iskazuju banke.

Osim toga, efektivna kamatna stopa omogućava da uporedite troškove sličnih ponuda kod različitih banaka. Šta treba da znate o faktorima koji (ne) utiču na obračun efektivne kamatne stope? Nominalnoj kamatnoj stopi se pridaje najveći značaj i ljudi najviše pažnje obraćaju upravo na tu stopu. Ona je obično velikim slovima napisana u ponudama banaka. Sljedeći važan faktor je vremenski raspored plaćanja. To često zovu i frekvencija kapitalisanja, odnosno isplata ili uplata. Poenta je da što je češće to „kapitalisanje“ veća je i efektivna kamatna stopa.

Za one koji vole da matematički provjere, efektivna kamatna stopa se obračunava po formuli (u Excelu) e=((1+i/n)^n)-1 gdje je: e = efektivna kamatna stopa; i = kamatna stopa n = broj kapitalisanja u godini.

Vidimo da je efektivna kamatna stopa veća od nominalne ako kredit vraćate više od jednom u godini dana. Najčešće vraćamo dvanaest puta godišnje, tj. svaki mjesec. Idemo dalje. Pri računanju efektivne stope treba uzeti u obzir sve troškove i naknade koji se plaćaju za obradu i dobijanje kredita ili za oročavanje novca u banci.

Da bi stekao uvid u vašu kreditnu sposobnost, bankar će vam prvo tražiti izvode po tekućem računu ili platne liste u kojima vidi vaša redovna i neredovna primanja. Na primjer, ako je plata manja od 1 000 KM, mjesečna otplata može da iznosi do trećine plate, a ako je više od toga, onda mjesečna otplata može da iznosi i do pola plate. Osim toga, bankar će nastojati da se uvjeri da li je vaš poslodavac redovno izmirivao poreze i doprinose. Prije potpisivanja ugovora o kreditu (recimo za kupovinu automobila) i dobijanja novca, treba da potpišete najčešće tri mjenice. Obično jedna košta pet maraka.

Dakle, na početku vas neugodno može iznenaditi da već prije dobijanja novca treba da iskeširate petnaest maraka.

Sljedeća stvar koju treba da znate jeste činjenica da malo koja banka kredit odobrava sutra. Obično treba da prođe nekoliko dana.

Zamislite kredit od 4 000 KM koji se otplaćuje u četrdeset i osam jednakih mjesečnih rata po kamatnoj stopi od 5,99%. Ako je datum prve otplate 1. septembar ove godine, datum posljednje otplate biće 1. avgust 2020. Prema otplatnom planu od banke, ukupno ćete vratiti 508 maraka na ime kamate. Samo zbog načina otplate efektivna kamatna iznosiće 6,16%. Osim tri mjenice po pet maraka, po našem zakonodavstvu u obračun kamatne stope ući će i mjesečna naknada za vođenje računa. Ovaj trošak biste svakako imali ako imate račun u banci, ali on se uzima u obzir pri izračunavnju kamatne stope.

Primjera radi, uvedimo ovdje i naknadu za odobrenje kredita. Ona se obično izražava u procentu od iznosa koji posuđujete, ali ne može biti manja od određenog iznosa. Recimo da je ta naknada 50 KM. Neka mjesečni trošak vođenja kredita i vašeg računa u zbiru iznose 5,25 KM. U ovom primjeru, ukupno ćete banci vratiti 4 810,21 KM. U tom slučaju efektivna kamatna stopa iznosiće preko 9,5% godišnje. Ta kamata nije prevara. Ona će uredno biti naglašena u ugovoru koji ćete potpisati s bankom.

Ugovori s bankom sačinjeni su na nekoliko stranica, a efektivna kamatna stopa će biti navedena barem dva puta – među prvih nekoliko članova i uz otplatni plan. Osim ovih troškova, kod većih iznosa kredita vam banke nude i mogućnost osiguranja što još malo povećava efektivnu kamatnu stopu. Osim navedenih, treba uzeti u obzir i buduće troškove, naknade i promjene koje mogu nastati tokom trajanja ugovora sa bankom. Takođe, imaćete i troškove koji ne utiču direktno na obračun efektivne kamate. Na primjer, pri dobijanju hipotekarnog kredita treba platiti naknadu za osiguranje imovine. Ponekad, kada se radi o hipotekarnim ili založnim kreditima, treba platiti i vještake određene struke zadužene za procjenu vijednosti ili notare za ovjeru nekih izjava ili ugovora. Tek sa tom procjenom možete dalje pregovarati oko uslova kredita. Sličan postupak ćete proći i ako poželite da skratite ili produžite rok otplate kredita. Ovdje sam pretpostavio da su svi ostali papiri „čisti“ i da nema potrebe za trošenjem vremena i novca na uknjižavanja i prepise. Ipak, u obračun efektivne kamatne stope se uzimaju u obzir samo oni troškovi koji se mogu predvidjeti u momentu pregovaranja o kreditu ili depozitu. Ova okolnost je bitna kada uzimate kredit s promjenljivom kamatnom stopom ili ako je kredit ili vaš depozit u stranoj valuti.

Pretpostavka je da se u tom trenutku kamatna stopa na kredit neće promijeniti tokom trajanja kredita. Ipak, banka ima pravo da promijeni stopu tokom trajanja kredita. Međutim, svaka promjena nominalne kamatne stope i njen uticaj na efektivnu kamatnu stopu treba da vam budu saopšteni i prije nego što na snagu stupi novi obračun efektivne kamatne stope. Najčešće, banka u ugovor uključuje osnovicu koja će se koristiti za izmjenu stope i učestalost mijenjanja stope. Na primjer, ako imate u ugovoru klauzulu da je kamatna stopa zbir osnovne stope i EURIBOR-a, znajte da će vas banka barem jednom u godini obavijestiti da od sljedećeg mjeseca računa novu kamatnu stopu. Ova promjena će se odraziti na efektivnu kamatnu stopu, a samim tim i na otplatni plan.

Tijanu i mene je banka tokom zadnje dvije godine tri puta obradovala, jer se kamatna stopa, usljed smanjivanja EURIBOR-a, tri puta smanjila. Ček, šta ono bi EURIBOR? EURIBOR ili Evropska međubankarska stopa (engl. Euro Interbank Offered Rate) je referentna kamatna stopa po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na međubankarskom tržištu. Da – i banke posuđuju novac. Vaša kamatna stopa predstavlja zbir svih troškova koje banka ima, njenu maržu-zaradu i vrijednost EURIBOR-a.

Zašto se vrijednost EURIBOR-a mijenja? Najjednostavnije rečeno, zbog sezonskih uticaja. Nešto kao na pijaci. I novac je roba. Kada ga ima na tržištu novca – on manje vrijedi tj. kamatne stope su manje. S druge strane, kad ga nema, a traži se, kamatne stope su veće. Najznačajniji uzrok tim promjenama je faza ekonomskog ciklusa. Dalje, kada Evropska centralna banka nastoji da unaprijedi ekonomsku aktivnost u evro-području, povećava količinu novca, a kada želi zaustaviti neke aktivnosti (u strahu od “pregrijavanja”) ima instrumente da smanji količinu novca pa kamate su zato – veće. U praksi, zbog mnoštva faktora, njene akcije nisu lako i brzo izvodljive. U posljednjih petnaest godina, EURIBOR je značajno mijenjao vrijednost. U posljednje vrijeme je na rekordno niskom nivou. Recimo, maja 2015. godine je šestomjesečni EURIBOR iznosio 0,061. Ovih dana je čak i negativan. Šestomejsečni EURIBOR je oko – 0,189%. Zato nas je banka i obradovala. S druge strane, ne tako davno, oktobra 2008. godine, iznosio je čak 5,315%.

Nažalost ili na sreću, vaša banka ne može da ima uticaja na promjene vrijednosti EURIBOR-a. Vi treba da vodite računa o tome koji EURIBOR se koristi za obračun kamate i za koji period. Postoje različite mogućnosti. Na primjer, čitavu godinu može da važi dvanaestomjesečni EURIBOR od 1. januara. Međutim, moguće je da vam banka svaki mjesec koriguje kamatnu stopu i mijenja je zbog promjene tromjesečnog EURIBOR-a. Najčešće, banka vam ove revizije pravi dva puta godišnje. Ako štedite ili uzimate kredit, za vas je najbitnije da znate da je rizik promjena veći ukoliko ugovor sa bankom predviđa češće promjene obračunatog EURIBOR-a. Čuli ste i da promjene u nekim od deviznih kurseva mogu imati značajan uticaj na efektivnu kamatnu stopu.

Sjećate se kredita u švajcarskim frankama koji su bili popularni prije nekoliko godina? Nažalost, neki su te promjene i osjetili. U trenutku potpisivanja kreditnog ugovora, kamatna stopa je iznosila nekoliko procenata, a nekoliko godina kasnije iznosila je i do 20 odsto. Znam mnogo ljudi koji su nekoliko godina uredno izmirivali svoje obaveze po osnovu kredita, a nakon promjene kursa franka, u odnosu na konvertibilnu marku, iznos neotplaćenog osnovnog duga kredita je čak i porastao. Jednostavo, ostatak kredita preračunat u stranu valutu je bio veći od početnog iznosa iskazanog u markama. Za razumijevanje ovih promjena neophodno je znati kako se prave kreditni otplatni planovi. Naime, odnos kamate i glavnice opada u korist glavnice, ali se od početka otplate kredita najveći dio rate odnosi upravo na otplatu kamate. Najčešće je iznos koji plaćate za otplatu kredita tokom cijelog perioda otplate isti. On na početku otplate uglavnom sadrži najveći dio kamate, a na kraju otplate se odnosi skoro samo na glavnicu.

Na ilustraciji 2, vidite primjer kako se u mjesečnoj otplati (kolona 3) otplaćeni iznos kamate (kolona 4) smanjuje, a iznos glavnog duga (kolona 5) povećava s protokom vremena otplate kredita. Da je period otplate u primjeru duži, razlika u odnosu „kamata-glavnica“ bi bila još veća.

Promjene u deviznim kursevima su svakodnevne. Prema tome, nije realno očekivati da banka unaprijed može da izračuna efektivnu kamatnu stopu za narednih dvadeset godina i da to predstavi klijentima kao što to može kod kredita sa fiksnom kamatnom stopom. Ove efekte je moguće (djelimično) ublažiti ako unaprijed tražite prikaze otplatnih planova i objašnjenja za različite promjene deviznog kursa. Ako ništa, barem ćete se pripremiti na eventualne promjene. Na ilustraciji 3 vidite koliko ukupno kamate vraćate, zavisno od kamatne stope i roka otplate (gornji dio) i koliko vam iznosi mjesečna rata (donji dio) zavisno od kamatne stope i roka otplate kredita.

Na kraju, treba da znate da agencije za bankarstvo u BiH ističu da se efektivna kamatna stopa obračunava korištenjem metodologije koja je propisana svim bankama i mikrokreditnim ogranizacijama za sve kredite i depozitne ugovore. Efektivna kamatna stopa treba da bude jasno naglašena u ugovoru i u planu otplate. To će vam i bankar(ka) u vašoj banci naglasiti i pokazati u ugovoru efektivnu kamatu prije potpisivanja ugovora. Efektivna kamatna stopa možda i nije iskazana na svim promotivnim materijalima za sve uslove, ali će biti vidljivo naznačena ugovorima. Ako se efektivna kamatna stopa promijeni iz bilo kog razloga, banka će da vas obavijesti o tome prije nego što nova efektivna kamatna stopa stupi na snagu.

Ovdje možete da skinete fajl u kojem možete da izračunate ukupan iznos kamata (tabela 1) i iznos mjesečne otplate (tabela 2) zavisno od dužine otplate kredita i kamatne stope. Polja označena plavom bojom možete da mijenjate, a ostala se izračunavaju automatski.

Spomenuo sam prošli put da je većina stambenih kredita zbir određene kamatne stope i šestomjesečnog EURIBOR-a. Prema pravilima plasmana po kreditnim linijama, kamatne stope koje su vezane za EURIBOR obično se usklađuju dva puta godišnje.

U prošlom tekstu sam spomenuo da je Tijanu i mene banka tokom zadnje dvije godine tri puta obradovala, jer se kamatna stopa, usljed smanjivanja 6M EURIBOR-a, tri puta smanjila. Tokom prošle sedmice dobio sam nekoliko pitanja da li se sada isplati skraćivati rok otplate kredita, budući da je vrijednost 6M EURIBOR-a negativna. Drago mi je da čitaoci razmišljaju u suprotnom pravcu od produžavanja roka otplate i smanjivanja mjesečne rate kredita, ali – ovo je pitanje na koje odgovor ne može biti samo „da“ niti samo „ne“.

Da podsjetim, vrijednost EURIBOR-a se mijenja zbog različitih sezonskih uticaja. U posljednjih petnaestak godina, EURIBOR je značajno mijenjao vrijednost (ilustracija 1). U posljednje vrijeme je na rekordno niskom nivou. Šestomjesečni EURIBOR je oko -0,189%. Zato nas je banka i obradovala. Naša kamatna stopa se smanjivala, jer je zbir ugovorene kamatne stope i 6M EURIBOR-a sve manji.

Tokom ove godine, 6M EURIBOR je čak i negativan. To odražava činjenicu da i velike banke imaju troškove čuvanja odnosno „parkiranja“ novca. Nažalost ili na sreću, vaša banka ne može da utiče na promjene vrijednosti EURIBOR-a. To znači da bi bilo suludo očekivati da će vrijednost ovog „varijabilnog“ dijela kamatne stope do kraja otplate kredita ostati na istom nivou.

Recimo da je Lola počela da otplaćuje kredit u trajanju od dvadeset godina od 1. januara 2010. godine. Da bi primjer bio što jednostavniji, a što lakši za analizu, zamislimo da je kamatna stopa na stambeni kredit iznosila tačno pet odsto plus 6M EURIBOR. Na taj dan je 6M EURIBOR iznosio 0,9960%. Prema tome, nominalna kamatna stopa iznosila je oko šest odsto godišnje (tačnije 5,996%). Da bi ostale cifre bile „okrugle“, recimo da je iznos kredita bio 70 000 KM. To znači da je mjesečna rata iznosila oko 500 KM (tačnije 501,34 KM). Pod uslovom da kredit otplaćuje bez promjena, Lola bi posljednju otplatu imala 1. decembra 2029. To je 240. mjesec otplate kredita iz primjera. Na ilustraciji 2 vidimo odnose kamata i glavnice u zbiru mjesečnih otplata.

Vidimo da će Lola od svih otplata u posljednjoj godini na ime glavnog duga dati procentualno najveći dio. U zadnjoj godini otplata glavnice učestvuje čak sa 5 487 KM od 6 016 KM zbira svih otplata ili oko 97%. Dakle, na početku kredita u otplatama preovladavaju kamate na kredit.

Eh, sad, vidjeli smo da se 6M EURIBOR već neko vrijeme smanjuje. To može navesti Lolu da razmisli o prijevremenoj otplati kredita. Naime, po vrijednosti EURIBOR-a, ovih dana Lolina mjesečna otplata bi iznosila oko 454,58 KM. Dakle, skoro pedeset maraka manje od prvih mjesečnih otplata. Potpuno racionalno je da ona ovih dana razmišlja o skraćivanju perioda otplate kredita. Recimo da Lola želi da skrati kredit na još 10 godina. Do danas je izmirila osamdeset rata. Sad je u sedmoj godini kredita. Vraća kredit već šest godina i osam mjeseci. Sada želi da ostatak duga, od 1. septembra, izmiri u narednih deset godina po (n)ovoj kamatnoj stopi. Drugim riječima, ne želi da vraća kredit još trinaest godina i četiri mjeseca. Prema njenom planu, posljednja ratu bi isplatila 1. avgusta 2026.

Na internetu je lako naći modele za otplatne planove. Treba da pretražujte “loan calculator”. Tako i Lola može da nađe neki od šablona koji koriste banke i, jednostavno, unese ostatak kredita, podesi period otplate na narednih deset godina i dobija mjesečnu otplatu koja, prema novom planu, iznosi 577,28 KM. Dakle, mjesečna otplata jeste veća. Veća je čak i od početnih otplata, ali bi Lola ranije otplatila kredit. U sljedećoj ilustraciji imamo prikaz odnosa prema novom planu.

Ove primjere sam naveo samo hipotetički. Lola može kredit da skrati i na dvanaest godina. Tada bi joj rata iznosila 502,60 KM. Skoro kao i na početku, a opet bi isplatila kredit prije roka. Međutim, nije zanemariva činjenica da bi u slučaju da kredit vraća još dvanaest godina vratila 17 462,77 KM na ime kamata, a u slučaju da ga vraća još deset godina, još 14 362,40 KM. Sve ovo pod uslovom da vrijednost 6M EURIBOR-a ostane ista.

Blaža varijanta jeste da Lola pokuša da štedi pa da u jednom momentu – kada iznos ušteđevine i ostatka duga budu jednaki – otplati preostali dug. Nešto kao na ovoj slici.

Namjera je da se Lola mjesečno odriče istog iznosa, ali u ovom slučaju još ne priča sa svojom bankom o kreditu. Lola bi štedila po marku svaki dan pri svim nepromijenjenim uslovima i kredit bi otplatila 01.03.2029., to jest devet mjeseci prije nego što je predviđeno otplatnim planom. U slučaju da vraća kredit kao do sada, a da štedi 10 KM svaki dan, kredit bi isplatila 01.06.2024. ili 5,5 godina prije predviđenog roka. Ponavljam, u praksi nije realno očekivati istu kamatnu stopu do kraja otplate kredita.

Eh sad, zamislimo da je Lola odlučila da poveća mjesečnu ratu tako da je promijenila ugovor sa bankom na način da je sad obavezna da banci daje veći iznos svaki mjesec, u skladu sa novim planom. Dakle, odricala bi se istih iznosa kao u primjeru sa štednjom. Ako bi povećala mjesečnu otplatu za trideset KM svaki mjesec (po marku svaki dan), pri svim nepromijenjenim uslovima, kredit bi otplatila 01.06.2027., to jest čak dvadeset i šest mjeseci prije nego što je predviđeno otplatnim planom. Na slici je prikazan momenat otplate kredita u obje varijante.

Najvažnije je da znate da, bez obzira na koji period otplate želite da skratite kredit, imaćete nezanemarive troškove. Najviše boli to da, kada odlučite da mijenjate period otplate kredita, treba biti spreman za ponavljanje skoro svih radnji i troškova kao da ponovo uzimate novi kredit.

Službenik ili lični bankar će vam (opet), na osnovu vaših primanja i traženog iznosa i roka otplate kredita, objasniti pod kojim uslovima ćete moći da mijenjate period otplate. To podrazumijeva pripremanje vaših platnih listi i uvjeravanje službenika da su svi porezi i doprinosi za vas (a neke banke se usuđuju da traže i za vaše radne kolege) uredno plaćeni.

Kada se službenik uvjeri da nije bilo značajnijih promjena na plati od vašeg zadnjeg druženja, može (i uglavnom hoće) od vas da traži procjenu nekretnine koja je predmet razgovora. To znači da (opet) treba da vas posjeti procjenitelj odnodno sudski vještak, tj. procjenitelj građevinske i(li) arhitektonske struke. Njegov zadatak je da pripremi procjenu-izvještaj o vrijednosti stana ili kuće. Njegov dolazak i procjenu, tj. izvještaj o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine, ćete platiti oko 100 KM.

Sljedeći trošak se odnosi na trošak za promjenu otplatnog plana. Ova usluga se obično kreće oko 150 KM.

Najbolniji je sljedeći korak – odlazak notaru zbog aneksa kupoprodajnog ugovora. Bez obzira kojeg notara izaberete, aneks će da košta upola jeftinije u odnosu na osnovni ugovor.

Na kraju, prednosti skraćivanja kredita prilika je da ranije vratite dug. Nedostatak je činjenica da će se i EURIBOR vjerovatno mijenjati. Osim toga, banka će vam tražiti sve ostale dokumente, kao prvi put. To može značiti i određene dokumente od vašeg bračnog druga ili sudužnika što može podrazumijevati da i on od svog psolodavca traži određene dokumente.

Do odluke kreditnog odbora, koja ne mora biti po Lolinom planu, Lola je možda već imala i do 1 000 KM troškova. U svakom slučaju, više od jedne rate. Bez sumnje, skraćivanje perioda otplate kredita jeste ekonomski racionalno, da je kredit iz primjera na 25 godina. Do sada je Lola platila već 26 156,56 maraka na ime kamata i tek 9 911 maraka na ime glavnog duga. Da ništa „ne dira“ do 1. decembra 2034., vratila bi 70 000 kredita i čak 65 251,95 na ime kamata. Kada bi skratila ostatak kredita na još petnaest godina (umjesto na osamnaest godina i četiri mjeseca, kao do sada), uz ovu sad kamatnu stopu vratila bi još 24 304,61 KM kamata i ostatak duga.

Rezultati dobijeni u tekstu samo su orijentacioni. Dobijeni odnosi i zaključci nisu opšta pravila. Kao što ne postoje dvije iste priče o dva čovjeka na svijetu, tako su i priče o motivima, otplatama i sudbinama kredita različite. Ranija otplata kredita dobro zvuči, ali i povlači značajne troškove.

Ja nisam ovlašćeni investicioni savjetnik. Svi dobici i gubici proizašli kao zaključci nakon čitanja teksta idu na vašu odgovornost.

Nama se desi svako malo. A posebno ako dosta stvari plaćamo karticom i aplikacijom, pa je totalni nesklad između naše glave, novčanika i stanja na računu. Da se to više ne bi dešavalo, potrebno je da preuzmemo kontrolu nad finansijama. Evo kako da to uradite.

Vodite evidenciju troškova

Ali baš svih! Napravite spisak, koji ćete podijeliti po oblastima, recimo hrana, prevoz, izlasci, garderoba, kozmetika, računi, knjige…. Zatim nakon svakog plaćanja (svejedno da li gotovinom, karticom ili elektronski), upišite iznos u određenu kategoriju. Tako ćete na kraju mjeseca vidjeti gdje vam je otišao novac i na šta najviše trošite. Nekih stvari postanete svjesni tek kada ih vidite na papiru, tako da se ova metoda pokazala kao vrlo učinkovita.

Isplatite sve dugove koje imate

Organizujte se i napravite evidenciju svih dugovanja – banci, prijatelju, roditeljima, elektrodistribuciji, biblioteci… Pokušajte da se sjetite svega i onda napravite plan kako da isplatite sve to. Ne možete sve odjednom, zato rasporedite na nekoliko mjeseci, po prioritetu i iznosu.

Planirajte svoje troškove

Znamo da vam svi trube o tome, ali zar stvarno mislite da je bez razloga? Da se ne lažemo, i mi odemo u market po mlijeko, pa potrošimo 20 maraka i vratimo se bez njega. Stvar je u planiranju i pridržavanju toga što smo zacrtali. Ako smo na spisak stavili mlijeko, hljeb i deterdžent za suđe, nipošto ne smijemo kupiti lak za nokte ili čokoladicu. Znamo, svima nam je to “samo još…”, ali ako sve te sitne, neplanirane stavke saberete na kraju mjeseca vidjećete da na njih odlazi mnogo novca.

Koristite gotovinu

Plaćanje karticom ili putem mobilnog/elektronskog bankarstva jeste mnogo jednostavnije (plus izbjegavate upadanje u sive zone tokova novca), ali je jako loše za ljude koji nemaju baš veliku kontrolu nad troškovima. Kada plaćate gotovinom, vi zaista vidite taj novac, držite ga u ruci, pa ste svjesni iznosa koji dajete. Ako to ide elektronski, mnogo lakše ćete potrošiti i više nego što biste trebali.

Napravite plan trošenja

I pridržavajte ga se! Jednostavno sebi napravite tabelu, ako vam je plata 600 KM, na stan dajete 230 KM, telefon 25 KM, prevoz 60 KM, a hranu 280 KM, to znači da vam je potreban dodatni izvor finansiranja, jer vam na sve preostale stavke ostaje cijelih 5 KM. Šalimo se, cilj je svoje prihode rasporediti tako da preživimo mjesec. Znamo da je teško, ali imali li drugog izbora?

Počnite da štedite

Ok, sad se vjerovatno pitate “a od čega?”, ali sve i da uštedite dvije marke, i to je neka ušteda. Uzmite teglu (da biste uštedjeli na kupovini kasice i taj novac odmah ubacili u nju) i povremeno ubacite sitniš. Važno je da budete strpljivi i da ne očekujete da se u njoj nađe 300 KM za dva mjeseca. Čak i da uštedite 20 KM za tri mjeseca, to je uspjeh. Dobro će doći u nekom trenutku!

U slučaju da vaša štednja zakaže ili iskrsne neki hitan izdatak koji trenutno nikako ne možete pokriti, jedna od opcija su i brzi keš krediti. Dobra stvar kod njih jeste da vam se ne obračunava kamata i da vraćate tačno onaj iznos koji ste uzeli. Njih je moguće podići čak i online, za svega 30 minuta. Na raspolaganju vam je pozajmica između 100 KM i 390 KM, koje morate vratiti u roku od 30 dana, tako da su ovo prilično dobre opcije ukoliko se suočite sa neplaniranim troškovima. Forza kredit jedan je od najboljih izbora upravo zbog jednostavnog postupka, brzine obrade i načina vraćanja. Ako nam zatreba pozajmica, oni će biti naš prvi izbor.

U slučaju da Lolini troškovi premaše njene prihode i oni se nekako moraju platiti. Najčešće, mladi ljudi se oslone na dopušteno prekoračenje po tekućem računu ili kumuliraju (čitaj: gomilaju) nepodmirene troškove po kreditnoj kartici. Tako počinje dužničko ropstvo koje nam je nametnuo „surovi kapitalizam“.

Šalim se. Nije nam kapitalizam kriv za to.

Bankari kažu da dopušteno prekoračenje može koristiti svaki vlasnik tekućeg računa s redovnim prihodima. Osim toga, kreditne i revolving kartice su skoro svima dostupne. Podsjećanja radi, kreditne kartice omogućavaju ulazak u minus (kreditiraju vas banke), a revolving kartice su one koje omogućavaju da tek dio ostvarenih troškova morate platiti u periodu od oko mjesec dana, a ostatak možete prenijeti u budućnost i plaćati po dijelovima. Takve kartice i dozvoljeni minusi funkcionišu baš kao pozajmnice – uz kamatnu stopu koja je značajno veća nego kod kredita.

Ovakvi načini pokrivanja „minusa“ su pogodni jer omogućavaju kupovinu i kad nemamo dovoljno novca kod sebe ili na tekućem računu. Međutim, revolving karticom se naš dug održava, a ne smanjuje onako kako bismo željeli. Ako baš morate da (is)koristite ovu karticu, onda pokušajte da umjesto minimalnog iznosa za uplatu izdvojite što je moguće veće iznose, jer će tako kamata koju ćete morati da platite na kraju biti manja. Najjednostavnije, pokušajte da izmirite veći iznos od rate koja je dospjela.

Neki ekonomisti kažu da vas stvari plaćene na ovaj način koštaju mnogo više. Zato preporučuju da izbjegavate ovakve kartice. Ruku na srce, nije sve crno ili bijelo niti dobro ili loše. Jednostavno, banke vam nude mogućnost izbora. Čak i olakšicu u određenom momentu.

Znate ono: „Trebalo mi još samo sto maraka da kupim baš te čizme. Sve mi je odgovaralo samo nisam imala para kod sebe. I tako, malo sam ušla u minus.“

Problem nastaje ako sljedeći mjesec „iskoči“ registracija auta, sanacija poplavljenog kupatila ili se jave neki drugi nepredviđeni troškovi. Taj problem se povećava kada kreditne kartice i dopuštena prekoračenja postanu način koji podržava i podstiče prekomjernu potrošnju. U minus se nevjerovatno lako ulazi, a ostajete u njemu godinama.

Najčešće, prekomjerna potrošnja podrazumijeva različite oblike stihijske i impulsivne potrošnje vezane uz kupovinu. Istraživanja pokazuju da većina tih roba i usluga uopšte ne bi ni bile kupljene da nije bilo mogućnosti „ulaska u minus“.

Kod velikog dijela ljudi problem prezaduženosti je nastao u otplati kredita za automobil.

Druga grupa je „zapela“ u otplati stambenih kredita.

Treća grupa je finansijski potresena jačanjem švajcarskog franka u odnosu na domaću valutu.

Takav udar kod valutne indeksacije kredita osim što im je povećao rate kredita doveo ih je u situaciju da iako godinama vraćaju kredite bankama i dalje duguju gotovo isti iznos kredita. Da ne nabrajamo dalje neugodne situacije. U brojnim slučajevima glavni razlog prezaduženosti i finansijskih problema je bila dugotrajna recesija, gubitak posla i/li prihoda te nepovoljno djelovanje kursnih razlika. Ipak, za značajan dio prezaduženosti i problema krivi su sami dužnici i loše finansijske navike koje nisu na vrijeme iskorijenili. Prezaduženost je najčešće posljedica lošeg upravljanja novcem i trošenja bez plana. Loše upravljanje jeste posljedica nepreviđenih okolnosti ali i neznanja.

Jedan dio problema usljed nepromišljenosti možemo već sada početi da popravljamo.

Posljednja finansijska kriza svuda u svijetu je naglasila važnost razvijanja vještina upravljanja ličnim finansijama kod svih ljudi. Naime, UNICEF je još prije dvije godine objavio kako je kriza, od 2008. osiromašila dodatnih 2,6 miliona djece na svijetu. Djeca i mladi su sadašnji i budući društveni i ekonomski učesnici, a njihove odluke utiču na prilike u društvu u kojem žive. Na našim prostorima, djeca i mladi su jako malo učestvovali u programima finansijskog obrazovanja. To su uglavnom bila neformalna predavanja.

Praksa iz razvijenih zemalja je pokazala da kad se vještine upravljanja finansijama steknu u djetinjstvu, one mogu umanjiti finansijsku ranjivost i ublažiti rizik od siromaštva čitavog društva. Prema UNICEF-om projektu „Child Social and Financial Education“ navedeni razlozi i gore navedeni primjeri su motivi za pokretanje finansijskog obrazovanja djece i mladih.

Sve u svemu, trenutne zarade ne znače mnogo ako se što prije ne počne pametno ulagati. Najbitinije, za pravilno upravljanje ličnim finansijama potrebno je dobro planiranje. Kućni budžet zapravo nije ništa drugo nego plan prihoda i rashoda u određenom vremenskom periodu. Za njegovu izradu potrebno je pratiti i bilježiti sve prihode, rashode i druge izdatke. Tako ćemo ležernije trošiti ali i štediti.

Zato, ako niste, počnite što prije da vodite lični budžet.

Na kraju mali podsjetnik za kartice:

1. Potpisivanjem zahtjeva za izdavanje kartice potrvrđujete da ste upoznati sa opštim pravilima korišćenja i da ih sve razumijete. Opšta pravila imaju snagu ugovora. Zato ih prije potpisivanja i uzimanja kartice pažljivo proučite.
2. Upoznajte se sa vašim pravima, ali i sa vašom odgovornošću u slučaju, ne daj Bože, izgubite karticu ili druge podatke. Većina kartica nisu osigurane u slučaju gubitka ili su osigurane do 1.000 KM. To znači da ako neko zloupotrijebi vašu karticu, vi ipak možete biti odgovorni za sve nastale troškove
3. Kod revolving kartica otplaćujete određen procenat duga mjesečno (recimo 5%) plus kamate svaki mjesec na neotplaćeni iznos plus troškove poput vođenja računa, eventualne članarine ili slanja izvoda na elektronsku ili kućnu adresu. Iako obaveza otplate samo dijela duga djeluje primamljivo – to je opasna opcija. Zbog nje možete biti zaduženi duže nego što planirate. Minimalne otplate duga na kreditnoj kartici su matematički kreirane tako da dug što duže traje.
4. Ako možete da otplatite veći iznos od propisanog minimuma – pokušajte. Kada plaćate samo minimalni iznos, biće vam potrebno više vremena da otplatite svoj dug.
5. Prije nego što odaberete koju karticu ćete uzeti, razmislite za šta ćete je koristiti. Na primjer, samo za podizanje gotovine na bankomatu ne treba koristiti kreditne kartice. Dovoljna je i debitna. Uvijek imajte na umu da je novac potrošen kreditnom karticom jedna od najskupljih opcija pribavljanja novca.
6. Kamatne stope na ulazak u minus u ponudama različitih banaka mogu značajno da variraju. Međutim, kod svih banaka (na godišnjem nivou) su značajno veće od kamatne stope na kredit.
7. Sve banke naplaćuju godišnju naknadu za korišćenje kartice i te naknade mogu značajno varirati.
8. Nemojte da povećavate dozvoljeni limit po računu samo zato što vam banka nudi tu mogućnost.
9. Izbjegavajte korišćenje više od jedne kartice. Čak i ako ne koristite često sve kartice koje imate, neke banke obračunavaju i naplaćuju naknade za korišćenje.
10. Izbjegavajte da podižete novac sa bankomata drugih banaka.