<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>lektira &#8211; Lola Magazin</title>
	<atom:link href="https://lolamagazin.com/tag/lektira/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<description>Magazin za nju. I njega. Ali on čita krišom.</description>
	<lastBuildDate>Sat, 28 Mar 2026 07:24:49 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/09/lolathumn-01-150x150.png</url>
	<title>lektira &#8211; Lola Magazin</title>
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Obavezna lektira: Knjige koje smo čitali po kazni, a trebali smo s guštom!</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2026/03/28/obavezna-lektira-knjige-koje-smo-citali-po-kazni-a-trebali-smo-s-gustom/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=obavezna-lektira-knjige-koje-smo-citali-po-kazni-a-trebali-smo-s-gustom</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 28 Mar 2026 04:03:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZABAVNIK]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[klasici]]></category>
		<category><![CDATA[knjige]]></category>
		<category><![CDATA[lektira]]></category>
		<category><![CDATA[obavezno štivo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=212985</guid>

					<description><![CDATA[Ako ih i danas, desetak i više godine kasnije, još uvijek držite kao ukras na polici, vrijeme je da ih otvorite. Nećete požaliti! Zatvorite oči i zaustavite vrijeme na trenutak. Prisjetite se svih onih knjiga koje ste morali pročitati po kazni, a onda se ipak ispostavilo da i nisu bile tako loše. Da, danas ćemo [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ako ih i danas, desetak i više godine kasnije, još uvijek držite kao ukras na polici, vrijeme je da ih otvorite. Nećete požaliti!</p>
<p>Zatvorite oči i zaustavite vrijeme na trenutak. Prisjetite se svih onih knjiga koje ste morali pročitati po kazni, a onda se ipak ispostavilo da i nisu bile tako loše. Da, danas ćemo o knjigama koje smo nekada čitali po kazni, a trebali smo s guštom. Ako ih i danas, desetak i više godine kasnije, još uvijek držite kao ukras na polici, vrijeme je da ih otvorite.</p>
<h3>Lav Nikolajevič Tolstoj: Ana Karenjina</h3>
<p>Tolstojeva Ana Karenjina – roman u dvije knjige koje čim vidiš, izgubiš volju za čitanjem, barem tako kažu moji đaci. Svoje sam kupila kod neke babuške na izlazu iz moskovske podzemne. Držala ih je uredno složene, jednu kraj druge i dala mi ih za par rubalja. Čuvam ih još i danas, okrenem često prvu stranicu i uživam: Все счастливые семьи похожи друг на друга, каждая несчастливая семья несчастлива по-своему – Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.</p>
<p>Ne znam ruski toliko dobro da bih ju cijelu čitala u originalu, ali svi znamo da je to priča o sasvim običnoj ženi koju srednjoškolci ismijavaju, a muškarci se pribojavaju da se njihova Ana ne pretvori u takvu odmetnicu, sposobnu na preljub i bijeg. Što biste danas rekle Ani, drage čitateljice? Da ostane uz Karenjina jer se na kraju i najljepši princ pretvori u žapca ili da slijedi snove i baci se u zagrljaj Vronskome?</p>
<h3>Henrik Ibsen: Nora ili Lutkina kuća</h3>
<p>Imam ja drugih svetih dužnosti osim obitelji. Dužnosti prema samoj sebi… spakirala je kofere Ibsenova Nora u istoimenoj drami i otišla u neki bolji život. Ne sumnjam uopće da se u tom životu nije snašla, dapače, postala je žena, a lutkicu bacila u smeće. Lutkina kuća, Kuća lutaka ili Nora sve su to naslovi iste drame koja je nakon prve izvedbe izazvala zgražanje tadašnje građanske klase.</p>
<p>Kako jedna majka može ostaviti muža i djecu i otići pronaći sebe, pitala se tadašnja publika. Kakav to nečovjek moraš biti pa za promjenu misliš i na sebe? Mislimo li na sebe, drage moje? Ili smo i danas, pola stoljeća kasnije, iste lutke koje noću kuhaju sutrašnji ručak, poliraju nokte, čupaju obrve kako bi zadivile publiku u predstavi životnog vrtloga.</p>
<h3>Miroslav Krleža – bilo što</h3>
<p>Noću, u intimnom, poluglasnom razgovoru sa samim sobom, nikako ne mogu zapravo logički opravdati zašto se u posljednje vrijeme toliko uzrujavam zbog ljudske gluposti! Ako još niste, uzmite Staroga u ruke. Prošećite na Gvozd, zavalite se u njegov naslonjač i uživajte u krležijanskim rečenicama jer one nikada, ali baš nikada ne gube na vrijednosti.</p>
<p>Krležini romani, drame, pjesme, eseji, ma sve što vam dođe pod ruku, neće vas razočarati. Svi pamtimo kako je svitalo na kaptolskom kolodvoru kada se Filip vratio iz lažnog europskog sjaja u svoje panonsko blato i kako je Leone zaklao barunicu kao da ju pita koliko si ljubavnika imala do sada, i kako, kako ti je bilo!</p>
<h3>Jiri Šotola i Dorta Jagić</h3>
<p>Samo pravi knjigoljupci na prvu će se prisjetiti Šotolinih stihova i njegovog vapaja na kraju pjesme… no za ime boga, i sijed, i sijed ću te voljeti. Malo je stihova na velikim popisima must have knjiga, jedan je od njih svakako češki pjesnik Jiri Šotola, a ja ću ovome svome popisu nadodati Najtužniju-ženu-na-svijetu, ženu svemoćno tužnu, do nevidljivosti, pjesnikinjuDortu Jagić čiji se stihovi čitaju i govore u dahu.</p>
<h3>Julijana Matanović: Tko se boji lika još</h3>
<p>Uvijek sam se pitala kako to da o velikim ženama pišu samo muškarci, a mi žene u svojim pričama ronimo suze za svim nesretnim ljubavima. Da ne voli lagati, odala bi nam tu tajnu naša najveća živuća spisateljica, Julijana Matanović, ali ovako, morat ćete zaviriti u njezinu knjigu Tko se boji lika još i u njoj pronaći sve one likove koji su vam u srednjoškolskoj lektiri išli na živce.</p>
<h3>Čitajte, čitajte, klasike ili neklasike, nije važno!</h3>
<p>Ako dvojite što pokloniti prijateljici za rođendan, neka to bude jedan od ovih klasika s popisa, a Genijalnu prijateljicu i Lažni život odraslih Elene Ferrante sačuvajte za neku drugu prigodu. To su knjige o kojima svi naveliko pišu kao o romanima stoljeća, ali mene nisu ostavile bez daha. Dapače, za jednu tako razvikanu trilogiju očekivala sam barem jednu rečenicu na koju ću se nakačiti, ali ju nisam pronašla pa sam ih tužna srca, jer nisam poput drugih normalnih ljudi, odložila na policu čekanja, a možda i zato što svoje genijalne prijateljice već čuvam ispod srca pa nemam mjesta za nove. Tko bi ga znao?!</p>
<p>Čitajte, čitajte, klasike ili neklasike, nije važno! Čitajte ono na što vam srce ustreperi, ne tražite ono što je pisac htio reći, tražite ono što sve te rečenice govore vama i zato sada, s odmakom od srednjoškolskih klupa, uzmite u ruke knjige koje smo čitali po kazni, a zapravo smo trebali s guštom. Vidjet ćete, neloše su!</p>
<h5><a href="https://mixer.hr/kultura/knjigeteatar/lektira/#goog_rewarded" target="_blank" rel="noopener">Piše: <em><strong><span class="il">Željka</span> Župan Vuksan</strong>, profesorica književnosti i jedna od prvih pet sveučilišnih specijalista dramske pedagogije u Hrvatskoj</em></a></h5>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2026/03/Knjige.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Deset razloga zašto (i) roditelji treba da čitaju lektiru</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2017/10/17/deset-razloga-zasto-i-roditelji-treba-da-citaju-lektiru/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=deset-razloga-zasto-i-roditelji-treba-da-citaju-lektiru</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2017/10/17/deset-razloga-zasto-i-roditelji-treba-da-citaju-lektiru/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Oct 2017 12:49:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[PORODICA]]></category>
		<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[lektira]]></category>
		<category><![CDATA[roditeljstvo]]></category>
		<category><![CDATA[škola]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/deset-razloga-zasto-i-roditelji-treba-da-citaju-lektiru/</guid>

					<description><![CDATA[Školska godina je uveliko zahuktana, što pokazuje i učestalost gugl pretraga koje uključuju reči “lektira” i “prepričano”. U naše vreme, saletali bismo ažurnije đake na hodniku i tražili da nam prepričaju pred čas, ili se dovijali čitajući interpretacije, poslednja poglavlja itd. Danas, digitalne generacije na raspolaganju imaju svu pomoć svih koji su ikada pročitali lektiru i odlučili da [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<header class="post-title entry-header">
<p class="entry-title">Školska godina je uveliko zahuktana, što pokazuje i učestalost gugl pretraga koje uključuju reči “lektira” i “prepričano”.</p>
</header>
<div class="share-container">
<div class="post-content-container">
<div class="post-content entry-content cf">
<p>U <em>naše vreme</em>, saletali bismo ažurnije đake na hodniku i tražili da nam prepričaju pred čas, ili se dovijali čitajući interpretacije, poslednja poglavlja itd.</p>
<p>Danas, <em>digitalne generacije</em> na raspolaganju imaju svu pomoć svih koji su ikada pročitali lektiru i odlučili da svoju analizu ili puko prepričavanje podele sa internetom.</p>
<p>U zavisnosti od posvećenosti nastavnika, đaci koji ne čitaju ostaju manje ili više uskraćeni za (ne)osnovanu ljubav ili (ne)pravedni gnev prema piscima i književnim junacima raznih sorti.</p>
<p><strong>Srećom, kao roditelji, imate priliku da ispravite ne samo to, već i način na koji će vaše dete biti po(d)učeno i usmereno u razumevanju književnosti i, posledično, života.</strong></p>
<p>Postoji najmanje 10 izgovora za nečitanje lektire sa svojim školarcem. Svi možemo da navedemo bar nepar, s vrha jezika, ali to ih ne proizvodi u opravdanja. Nasuprot njima — stoji isto toliko razloga iz kojih čitanje lektire <strong>TREBA</strong> učiniti porodičnom aktivnošću.</p>
<h4><strong><u>1. Zato što, da krenemo od najsebičnijeg razloga, ŽELITE</u></strong></h4>
<p>Želite da se podsetite đačkog doba, čak i ako ne verujete da je bilo stvarno najlepše od svih potonjih. Želite da odmorite od sve i jednih istih vesti, i sve i jednih istih filmova na televiziji i sve i jednih istih obaveza odrasle osobe.<strong> I najvažnije, želite da probudite dete u sebi, kako biste razumeli dete pred sobom.</strong></p>
<h4><strong><u>2. Zato što su neke priče traumatičnije nego što ih se sećate</u></strong></h4>
<p>I ne želite da vaše dete kroz to prođe samo.</p>
<p><strong>U tebe gledam, “Bela Grivo”!</strong></p>
<h4><strong><u>3. Zato što su neke priče nove</u></strong></h4>
<p>Zdravom razumu je potrebno vremena da dopre do reformi školskog programa, ali događa se i to. Sveže, odlične knjige za decu (npr. <strong>“Kod kuće je najgore”</strong><strong>Efraima Kišona</strong> i <strong>“Moj deka je bio trešnja” Anđele Naneti</strong>) našle su put do osnovnoškolske lektire, i čini se da su došle da ostanu. Ako staru lektiru baš i ne pamtite po dobru, ova provetrena će vam dobro doći.</p>
<h4><strong><u>4. Zato što su neke priče važnije nego što dete razume</u></strong></h4>
<p>Dete će u <strong>“Malom Princu”</strong><em> </em>čitati redove, a vi međuredja. Ono je možda neće odmah zavoleti i sigurno je neće odmah čitavu shvatiti, ali će imati vas kao uzor po kojem će joj se vratiti barem još jednom.</p>
<h4><strong><u>5. Zato što ste neke priče bolje razumeli kao deca</u></strong></h4>
<p>Dovoljno je reći: <strong>“Carevo novo odelo”</strong>. Zapitajte se — da godine i kompromisi odraslosti nisu izbledeli njenu pouku, da li biste “carevima” dopuštali sve ovo?</p>
<figure id="attachment_17324" class="wp-caption alignnone"><figcaption class="wp-caption-text"><img decoding="async" src="https://images.unsplash.com/photo-1506880018603-83d5b814b5a6?ixlib=rb-4.0.3&amp;ixid=M3wxMjA3fDB8MHxwaG90by1wYWdlfHx8fGVufDB8fHx8fA%3D%3D&amp;auto=format&amp;fit=crop&amp;w=1000&amp;q=80" alt="person holding book sitting on brown surface" /></figcaption></figure>
<h4><strong><u>6. Zato što dete zaslužuje objašnjenje da status u porodici ne definiše ličnost</u></strong></h4>
<p>Na primeru neprebrojnih <em>zlih maćeha</em>. <strong>Za svaku zavidnu maćehu iz bajke, pokažite mu jednu posvećenu maćehu iz života.</strong> Jer, moderno društvo ima modernu porodicu, a ona traži moderno čitanje, naročito nemodernih koncepata, pogotovo u osetljivom uzrastu.</p>
<h4><strong><u>7. Zato što ste dužni i da priznate</u></strong></h4>
<p>– da je <strong>Robinson Kruso</strong> bio, pre svega, trgovac robljem, pa onda snalažljivi brodolomac;</p>
<p>– da završetak Nušićevih<strong> “Hajduka”</strong> nije komičan, već razlog postojanja socijalnih službi.</p>
<h4><strong><u>8. Zato što su odličan povod za razgovor</u></strong></h4>
<p>Razgovor, pravi razgovor, ne može da se zameni predavanjem i “diskusijom” po unapred određenom scenariju. <strong>Dopustite da budete šokirani, dopustite da niste u pravu, dopustite i da je vaš nedorasli tumač književnosti SVE pogrešno razumeo.</strong> Pa mu polako, korak po korak, poglavlje po poglavlje, pokažite gde treba da traži odgovore.</p>
<p>Jer, sve je manje razgovora, i deca sve brže rastu, i biće vam žao što ste ijedan propustili.</p>
<h4><strong><u>9. Zato što je stanje u prosveti bedno</u></strong></h4>
<p>Pa nepažnjom nastavnika vaša kćerka može poverovati da “patrijarhalno vaspitana” znači “lepo vaspitana”. (Jeste, mislim na bisere narodne književnosti, naročito na pesmu <strong>“U Milice duge trepavice”</strong><em> </em>i večito, neuzdrmivo pozitivno tumačenje stiha <strong>“</strong><strong>već đevojka, da gledam preda se”</strong>.)</p>
<p>Što će reći, iako imate prava i treba da očekujete da se obrazovanjem bavi obrazovna ustanova, u većini slučajeva taj teret je samo vaš.</p>
<p>I poslednji, razlog donekle izveden iz prethodnog:</p>
<h4><strong><u>10. Zato što je niste čitali na vreme</u></strong></h4>
<p>Ako se bar jedan od ovih razloga odnosi na vas, čitajte školsku lektiru.</p>
<p>Ako se nijedan ne odnosi na vas, pročitajte ih ponovo.</p>
<p><a href="http://bosonoga.com/2017/10/04/10-razloga-zasto-i-roditelji-treba-da-citaju-lektiru/" target="_blank" rel="noopener">Bosonoga.com &#8211; Katarina Kostić</a></p>
<p><em>Naslovna fotografija: Shutterstock.com</em></p>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2017/10/17/deset-razloga-zasto-i-roditelji-treba-da-citaju-lektiru/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/01/Citanje-knjige-shutterstock.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Al je lep ovaj svet, ode jedna lektira, ode opet</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2016/11/18/al-je-lep-ovaj-svet-ode-jedna-lektira-ode-opet/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=al-je-lep-ovaj-svet-ode-jedna-lektira-ode-opet</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2016/11/18/al-je-lep-ovaj-svet-ode-jedna-lektira-ode-opet/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Nov 2016 10:33:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZABAVNIK]]></category>
		<category><![CDATA[Al je lep ovaj svet]]></category>
		<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[dječije knjige]]></category>
		<category><![CDATA[Hari Poter]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<category><![CDATA[lektira]]></category>
		<category><![CDATA[reforme]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/al-je-lep-ovaj-svet-ode-jedna-lektira-ode-opet/</guid>

					<description><![CDATA[Iliti kako teče jedna velika reforma lektira u Crnoj Gori.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Velika, jer svaki list koji otrgnete iz lektire a da ju je potpisao Aleksa Šantić, Desanka Maksimović, Jovan Jovanović Zmaj&#8230;, veliki je kulturološki udarac za svu našu čeljad.</p>
<p>I sve je to cijena napretka, i ništa nije dovijeka &#8211; razumijem. Razumijemo. Zaista! Ali&#8230;</p>
<p>Ali kako će školarci da ne upoznaju čika Jovu Zmaja? Nikada neće znati koliko je zaista &#8220;lep ovaj svet&#8221;, odnosno koliko može biti, i zbog čega. Tu ljepotu u jednostavnosti i drugarstvu, što čini život.</p>
<p>Ono, ne kažem ja, ima i Hari svojih čari, i te kako, sav je od njih satkan, ali i čika Jova je. I on se bavio magijom, čistom, iskrenom. Onom najljepšom magije od svih &#8211; ljubavlju.</p>
<p>Ima i Tolkin maštu, nema je danas na planeti. Smislio je čitav jedan novi svijet, ali i čika Jova je, i Desanka je. Jedan bolji svijet &#8211; onaj stvarni.</p>
<figure id="attachment_70370" aria-describedby="caption-attachment-70370" style="width: 1000px" class="wp-caption aligncenter"><img fetchpriority="high" decoding="async" class="wp-image-70370 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2018/11/shutterstock_346195262.jpg" alt="" width="1000" height="667" /><figcaption id="caption-attachment-70370" class="wp-caption-text">Foto: Enrique Ramos / Shutterstock.com</figcaption></figure>
<p>Koji osjećamo, koji volimo, katkad, a katkad i ne, i koji nas isto toliko voli. Koji je katkad lijep, a katkad krvav. Onaj koji smo proživjeli, ne fizički, no valjda metafizički, kroz naše pretke. I ko može to da uzme? I ko smije?</p>
<p><strong>I kako današnja djeca da shvate da žive ustvari jednu bajku, jer njihova nije krvava? </strong></p>
<p>Zar uvođenjem novih lektira &#8211; što je, da se razumijemo, sasvim u redu &#8211; stare bacamo u zaborav. <strong>Koja je cijena tog napretka kojem toliko težimo? </strong>I zar nismo djeci uskratili i pokoji čas istorije ukidanjem ovih lektira.</p>
<p>I što je najbitnije, šta su ovi velikani cijenili i šta je i dalje na cijeni. Šta s moralnim poukama? To je poenta. Imaju ih i Dž.K. Roling i Dž.R.R. Tolkin, ne kažem ja, ali hajde po onom starom receptu da prvo učimo i poštujemo svoje, odnosno učimo da poštujemo svoje, ono što nam je blisko, pa onda sve ostalo. Od kuće svoje do Hogvartsa, i dalje.</p>
<p>Gdje je granica širenja trenda i nametanja istog u kulturi? <strong>Gdje kult postaje kultura sama? A gdje od kulture ostaje samo kul???</strong></p>
<p>Zar napredak podrazumijeva oduzimanje nekih temelja, jer mi se čini da obično tako biva, i to ne samo u ovom slučaju. Čini mi se da skupo plaćamo tu putarinu na putu napretka.</p>
<p><strong>I ne, nije stvar novca, skuplja je lektira od toga.</strong></p>
<p>https://www.youtube.com/watch?v=E59_Kzhz8Vs</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2016/11/18/al-je-lep-ovaj-svet-ode-jedna-lektira-ode-opet/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/01/lektira.jpg" />	</item>
	</channel>
</rss>
