Za jednostavnu kombinaciju maslinovo ulje + limunov sok kažu da je mali, ali moćan večernji ritual koji je navodno dobar za sve – od blistave kože do lakšeg varenja.

Kada se uzimaju zajedno uveče, maslinovo ulje i svež limunov sok deluju sinergijski i stvaraju blagu, pročišćavajuću antioksidativnu mešavinu. Oni koji su probali tvrde da je ova kombinacija dobra za imunosistem, da podstiče proizvodnju kolagena i pomaže telu da se tokom noći resetuje, prenosi Vogue.

U svemu se čini da je vreme konzumacije ključno. Ova osvežavajuće kisela mešavina treba da se uzima pred spavanje da bi pozitivno uticala na varenje, redovno pražnjenje creva i dublji san.

Efekat nakon večere

Evo kako bi to trebalo da funkcioniše – maslinovo ulje pomaže da se podmaže crevni trakt, dok limunov sok stimuliše proizvodnju želudačnih sokova. Zajedno podstiču lakše varenje i efikasniji prolazak hrane kroz creva, pa je vrlo moguće da se uveče osećate manje naduto i tako imate mirniji i prijatniji san.

Jedna kašika ulja pomešana sa sokom od pola limuna takođe se opisuje kao korisna za jetru. U krugovima posvećenim velnesu ovom napitku pripisuje se drenažno, detoksikujuće i pročišćavajuće dejstvo koje može pomoći prirodnim procesima detoksikacije u organizmu i ublažiti povremeni zatvor.

Osim pozitivnih efekata na varenje, pominju se i antiinflamatorna jedinjenja u maslinovom ulju, koja se zajedno sa biljnim antioksidansima i vitaminima iz limuna povezuju sa zdravljem srca, većom pokretljivošću zglobova i povoljnijim nivoom holesterola.

Vogue u nastavku navodi sve potencijalne koristi koje se pripisuju ovoj kombinaciji:

• podrška varenju
• pomoć kod povremenog zatvora
• efekat koji podržava detoksikaciju
• podrška normalnoj funkciji jetre
• antiinflamatorno delovanje
• veći komfor zglobova
• podrška zdravom nivou holesterola
• podrška kardiovaskularnom zdravlju
• blistaviji ten

Zašto pred spavanje

Veče se smatra idealnim trenutkom za ovaj ritual. Neki velnes influenseri ističu da maslinovo ulje sadrži male količine jedinjenja povezanih sa ciklusom spavanja i budnosti u organizmu, dok to što umiruje i zasiti može pomoći da se osećate opuštenije. A kada varenje funkcioniše lakše, manji je rizik da ćete se noću osećati naduto ili neprijatno, što zauzvrat može olakšati da utonete u san, čak i posle obilnog obroka.

Da li zaista deluje

Sve to svakako zvuči sjajno, ali da li postoji naučni dokaz koji podržava sve ove tvrdnje? Može se reći – donekle.

Maslinovo ulje i limunov sok, naravno, pojedinačno imaju brojne zdravstvene koristi. U istraživanjima se maslinovo ulje dosledno povezuje sa koristima za kardiovaskularno zdravlje kada je deo sveukupne ishrane. Postoje čak i dokazi koji ukazuju na to da ekstradevičansko maslinovo ulje može poboljšati učestalost pražnjenja creva i ublažiti zatvor.

Što se tiče limunovog soka, dobro je poznato da je vitamin C, koji limunov sok naravno sadrži, neophodan za sintezu kolagena, kao i za snažan imunitet, međutim, nema mnogo dokaza da će konzumiranje male količine limunovog soka uveče napraviti primetnu razliku za kožu ili imunitet, naročito ako već tokom dana unosite dovoljno vitamina C kroz obroke.

Kada je reč o detoksikaciji jetre, ni tu nema mnogo dokaza. Iako maslinovo ulje sadrži malu količinu melatonina, prijavljene koncentracije su prilično male i ne postoje čvrsti dokazi da jedna kašika maslinovog ulja pred spavanje obezbeđuje dovoljno melatonina da utiče na san. Isto važi i za tvrdnje o jetri. Na kraju krajeva, osnovna funkcija jetre je upravo detoksikacija, a najefikasniji načini da to funkcioniše jesu što manje alkohola, zdrava telesna težina i uravnotežena ishrana.

Drugim rečima, nema zamene za održavanje zdravlja na starinski način. Verovatno biste postigli bolje rezultate ako biste pratili mediteranski način ishrane, unosili dovoljno vlakana i redovno vežbali.

Kako se uzima

Ipak, nema stvarne štete u tome da isprobate ovaj viralni trend, pod uslovom da ne patite od gastritisa, refluksa kiseline ili osetljivog želuca. Recept je sledeći:

• 1 kašika ekstradevičanskog maslinovog ulja
• sok od ½ limuna

Promešajte i popijte odjednom neposredno pred spavanje. Ako vam je previše jako, razblažite u pola čaše vode.

Izvor: Zadovoljna.nova.rs

Odgovor nije jednostavan, ali razlika uglavnom počinje – na stablu. Zašto su neka maslinova ulja tako jeftina?

1. Industrijska proizvodnja i ogromne količine

Najjeftinija ulja u pravilu dolaze iz velikih proizvodnih sustava, najčešće iz Španjolske, koja je najveći svjetski proizvođač maslinova ulja. Masline se beru strojno, često s velikih plantaža, a proizvodnja je optimizirana za volumen, ne za karakter.

Velika količina znači nižu cijenu po litri. Ekonomija razmjera ovdje igra ključnu ulogu.

2. Mješavine iz više zemalja

Na deklaraciji često stoji “mješavina maslinovih ulja iz EU” ili čak “iz EU i izvan EU”. To znači da se ulja različitog podrijetla miješaju kako bi se postigla ujednačena boja, miris i okus – ali i stabilna, niža cijena.

Takva ulja rijetko imaju izraženu aromu ili sortnu prepoznatljivost. Cilj je neutralnost i široka prihvatljivost.

3. Kasnija berba i niža kvaliteta ploda

Kvalitetnije ulje često dolazi od ranije ubranih, još zelenih maslina. Takav plod daje manje ulja, ali intenzivniji okus i više polifenola (antioksidansa).

Kod jeftinijih ulja masline se beru kasnije, kada su zrelije i daju više ulja. To povećava iskoristivost, ali okus je blaži, a nutritivna vrijednost može biti niža.

4. Marketing i ambalaža

Skuplja ulja često dolaze u tamnim staklenim bocama, s jasnim podacima o sorti, regiji i godini berbe. Iza njih stoje manji proizvođači, kontrolirani nasadi i kraći put od berbe do prerade.

Jeftinija ulja su često u prozirnoj plastici ili tankom staklu, bez preciznih informacija o sorti ili točnom podrijetlu. Znači li to da je jeftino ulje loše? Ne nužno. Ako na boci piše “ekstra djevičansko”, ulje mora zadovoljiti određene kemijske i senzorske kriterije. No unutar te kategorije raspon kvalitete je velik.

Jeftino ulje može biti sasvim solidno za kuhanje i termičku obradu. Ali ako ga koristite sirovo – za salate, bruschette ili završavanje jela – razlika u aromi, gorčini i pikantnosti postaje očita. Skuplje ulje obično ima izraženiji miris svježe pokošene trave, artičoke ili badema, blagu gorčinu i pikantnost u grlu – znak prisutnosti polifenola. Jeftina ulja su često ravna, blaga i bez kompleksnosti.

Što zapravo plaćamo?

Kod skupljih ulja plaćamo:

• raniju berbu i manji prinos
• brzu preradu nakon branja
• kontrolirano podrijetlo
• sortnu specifičnost
• intenzivniji okus i viši udio antioksidansa

Kod jeftinijih plaćamo volumen i stabilnost proizvoda, ali ne i karakter. Ako maslinovo ulje koristite kao začin – vrijedi uložiti više. Ako ga koristite za svakodnevno kuhanje – razlika od 10 eura možda vam neće promijeniti jelo. U konačnici, pitanje nije je li jedno “dobro”, a drugo “loše”, nego znate li što kupujete – i za što ga koristite.

Izvor: 6yka.com

Miris je prvi znak

Pravo maslinovo ulje ima intenzivan, svjež miris – podsjeća na pokošenu travu, artičoke ili list paradajza. Ako iz boce izlazi miris ustajalosti, žarkosti ili nema mirisa uopšte, vjerovatno je riječ o ulju koje je predugo stajalo. Ako vas miris ne natjera da poželite da ulje umočite u hljeb i pojedete, ne zaslužuje ni mjesto u vašoj kuhinji.

Ukus mora da „zapeče“ – to je znak kvaliteta

Kada probate pravo maslinovo ulje, osejtićete blagu gorčinu i pikantnost u grlu – čak i kašalj nije greška, već znak prisustva polifenola, moćnih antioksidanata. Loša ulja su blaga, bezukusna ili imaju sapunast ukus. Ako biste ga rado stavili i na salatu i na kožu – to je dobar znak.

Boja vas može prevariti – ne vjerujte očima

Zeleno ulje ne znači automatski da je bolje od zlatno-žutog. Boja zavisi od sorte maslina, vremena berbe i svjetlosti. Neki proizvođači čak vještački oboje ulje ili koriste tamne boce da bi izgledalo svježije. Ne kupujte očima – vjerujte čulima.

Može li da se prži? Da, ako je pravo

Mnogi misle da maslinovo ulje nije za prženje, ali kvalitetno ulje sa niskom kiselošću i puno antioksidanata odlično podnosi visoke temperature. Pržene tikvice u takvom ulju imaju ukus „mamma mia“, za razliku od onih u suncokretovom.

Porijeklo i sertifikati – čitajte sitna slova

Tražite oznake kao što su PDO, DOP ili „ekološki sertifikovano“. Proverite da li piše odakle dolazi ulje i gdje je flaširano. Ako piše „mješavina ulja iz ЕU i van ЕU“ – to je znak da treba da ga zaobiđete.

Zaključak: Čula su vaš najbolji saveznik

U moru „ekstra djevičanskih“ ulja, samo ona koja mirišu, peku i imaju karakter zaslužuju vašu pažnju. Sljedeći put kad vas ulje „zapeče“ u grlu – ne ljutite se. To je znak da ste pronašli zlato u flaši.

Izvor: 6yka.com

Istraživanje i analiza kvalitete konzumnih maslinovih ulja koja se prodaju u trgovačkim lancima širom Hrvatske pod egidom ekstra djevičansko ne provodi se prvi put. Već je više puta ustanovljeno da etiketa ne odgovara sadržaju, no ovo je vjerojatno prvi put da je, osim senzorske, provedena i detaljna, naučno utemeljena fizikalno-hemijska analiza u laboratorijskim uslovima.

Iz dobijenih rezultata može se, nažalost, zaključiti samo da situacija i dalje nije dobra. Uprkos dosadašnjim primjedbama, i dalje se takva loša ulja prodaju kupcima željnim zdrave prehrane – njih im redovno propisuju nutricionistički gurui koji favoriziraju maslinovo ulje.

Ukratko: tresla se brda, rodio se miš! Situacija je sljedeća: takva ulja jesu jestiva, nisu štetna, ali ništa ne pridonose našem zdravlju i, ponajprije, nemaju pravu kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Kontrolu kvalitete bazirali smo na proizvodu koji je deklarisan kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, široko dostupan, cjenovno prihvatljiv do maksimalnih 100 kuna za litru ulja, iako je za većinu njih cijena bila 50 – 60 kuna. Takva su ulja, naime, najzastupljenija, najprodavanija – a nažalost i najtraženija – u velikim trgovinama.

Od ukupno trideset analiziranih takvih ulja iz vodećih trgovačkih lanaca, deklariranih kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, samo je za 13 fizikalno-hemijska analiza na najmodernijem NIR uređaju potvrdila deklarisanu kvalitetu, ali samo su tri prošla i potvrđuju istinsku kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Primjerice, ulja italijanskih proizvođača Farchioni i Monini, u vrijednosti spektrometrijske talasne dužine K270, prelaze minimalno dopuštenu vrijednost. Što je direktan pokazatelj loše prerade maslina i skladištenja, mogućeg patvorenja tj. miješanja s nekim drugim biljnim uljem ili nekim uljem iz niže kvalitete maslinovog ulja.

Poželjni okusi i mirisi

A što je to i koja je to prava kvaliteta koju svaki kupac može prepoznati u pravom ekstra djevičanskom maslinovom ulju? To je gorčina i pikantnost ulja. Ako ste ikada probali plod masline netom ubran sa stabla ili prožvakali list masline, uočili ste da je ono gorko.

Pa tako i ulje koje se izdvaja iz te masline u procesu prerade mora biti gorko. Riječ je o fenolnim spojevima koji su prirodni antioksidansi, čuvari kvalitete i prirodni konzervans. Oni štite ulje od oksidacije. Takođe, tu su i hlapive komponente, pa kada otvorimo ulje, na nos nam dolaze svježi i ugodni mirisi na voće. Jer maslina je voćka.

Nakon fizikalno–kemijske analize provela se dodatno i senzorska analiza, i žalosna većina testiranih uzoraka nije zadovoljila deklariranu kvalitetu maslinovog ulja. Ona ne sadrže navedene poželjne okuse i mirise. Velika većina sadrži i mane u okusu i mirisu, pa zbog toga ne mogu biti ekstra djevičansko maslinovo ulje.

O čemu je riječ? Maslinovo ulje zahtjevan je medij za analizu. Fizikalno-kemijska analiza primarna je, i na najmodernijim uređajima provodi se za samo nekoliko minuta. Ulja koja zadovolje zadane parametre potom idu na organoleptičku analizu, koja je nešto dugotrajnija.

Naime, kušači mogu probati samo šest uzoraka na dan – obično tri u prijepodnevnim, a tri u poslijepodnevnim satima, jer u protivnom dolazi do subjektivnog zasićenja.

I tada se, kao u našem slučaju, dolazi do konačnog suda: čak i ona ulja koja su zadovoljila fizikalno-kemijske parametre neće nužno proći na senzorskom testu, što bi trebala biti konačna potvrda njihova ekstra djevičanskog statusa.

U našem slučaju, to su zaslužila samo tri ulja: prva dva su od istog proizvođača (PZ Marina), ali pod različitim brendovima, jedan pod brendom proizvođača i drugi kao Kauflandova robna marka Favourites, a treći je iz uvoza – grčka Terra Creta estate. Naravno, treba reći da oba Marinina ulja u pakiranju od 0,75 l stoje preko 70 kuna. Tu je grčki proizvođač velikodušniji, pola litre stoji samo 37 kuna.

 

Prema fizikalno-kemijskoj i senzorskoj analizi s velikom sigurnošću možemo tvrditi da su analizirani uzorci ulja proizvedeni miješanjem od rafinisanog maslinovog ulja (rafinisanjem ulja uklanjaju se svi mirisi i okusi, kako pozitivni, tako i negativni) i djevičanskog maslinovog ulja u kojem se dopušta prisustvo malih mirisnih i okusnih mana.

Testiranje je pokazalo i neke porazne činjenice: jedan domaći proizvođač pakira četiri različita proizvoda (pod imenima Harmonija, Tradicija, Bodul i Premium) koji su u analizi s devet egzaktnih parametara dali posve identične rezultate. Prodaju, dakle, isto ulje pod različitim imenima i različitim cijenama.

 

 

Takođe, postavlja se pitanje treba li ovakva ulja koristiti u termičkim obradama, tj. pečenju i kuhanju? Naše mišljenje je da ne, ili vrlo malo, ali pomiješano s većom količinom drugog biljnog ulja. Koristi od takvog maslinovog ulja nema, ima više štete. Razlog je u tome što takva loša ulja nemaju fenole tj. antioksidanse koji su prva crta obrane ulja od oksidacije. Pa se termooksidacijom vrlo brzo narušava hemijska struktura mono i polinezasićenih masnih kiselina te stvaraju štetni slobodni radikali. Dakle, danas prosječni kupac nema mogućnosti kupiti povoljno kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje u našim manjim i većim opskrbnim lancima. U stvari ima, ali većina ne zadovoljava tu kvalitetu jer su – lažno deklarisana.

Nečasne radnje

Osnovni je problem – što čitači sitnih slova na etiketama sigurno već i znaju – u tome što su sva ta ulja “iz Europske unije”. A to znači da čak i domaći proizvođači ne crpe iz domaćih izvora, nego svoje boce pune uljima iz Španije, Italije ili Grčke, uz možda mali udio, ako uopće, iz domaćih maslinika. Dakle svi skupa, ruku pod ruku, učestvuju u toj nečasnoj radnji patvorenja i miješanja svih oblika ulja, koja se dobivaju od ploda masline i komine (ostatka nakon prerade masline u ulje). A najveći dio te mješavine ulja sastoji se od rafiniranog maslinovog ulja. Hrvatska nema rafineriju maslinovog ulja (iako ima jako dobrih uljara), dakle uvozi se iz zemalja koje ih imaju.

Radi se o obrascu koji kod nas funkcioniše unzad 10 godina. A u svijetu je poznat već dosta dugo – imperiji su izgrađeni na tome. Sjetite se samo Coppolina “Kuma” – filmska porodica Corleone svoje je carstvo zasnovala na uvozu maslinova ulja u Ameriku. Baš sve sa Sicilije?

Hrvatska je maslinarska zemlja i proizvođač maslinovog ulja na razini svijeta sa 0,8%, a 50 posto je samodostatna prema prosječnoj potrošnji. Najveći udio proizvodnje su mala obiteljska gospodarstva, koji rade masline – ulje za privatnu potrošnju i nešto viška za prodaju. Dakle, 95 posto su hobisti, a 5 posto profesionalci. Hrvatska ima samo jednog značajnijeg proizvođača po veličini, broju stabala i tonama proizvedenog ploda tj. ulja, koji može proizvesti ulje sigurno i neupitno ekstra djevičanske kvalitete. Cijena njihovog ulja je iznad 100 kuna za litru i nalaze se u svim većim trgovinama. Sve ostalo su uljare koje većinom prerađuju plod i otkupljuju ulje, te mali pogoni-skladišta koji imaju nešto svog ulja, a većinu kupuju izvan Hrvatske.

Ulje ne može biti jeftino

Pitanje je vjeruje li stvarno kupac onome što piše na boci ulja, ili samo želi vjerovati? Jer je zdravo, kaže znanost, viču nutricionisti. Tome vjerovanju, naravno, pogoduje niska cijena ulja u sprezi sa slabom kupovnom moći našeg potrošača. Kao i needuciranost i nepoznavanje kvalitete proizvoda – od svega pomalo. Nema nikakve dileme da su naša ulja jako kvalitetna. Ne samo istarska nego i dalmatinska. Skoro sva hrvatska deklarirana ekstra djevičanska ulja zaista i jesu ekstra djevičanska te zasluženo dobijaju visoke ocjene na međunarodnim takmičenjima. Ali njih uglavnom nećete naći u supermarketima.

U Hrvatskoj proizvođač ekstra djevičanskog maslinova koji ima brend, i koji se maslinarstvom bavi profesionalno, mora podnositi određene troškove. Trošak propisno proizvedene litre ekstra djevičanskog maslinova ulja koje na polici košta 100 kuna, ne može biti manji od 50 kuna. U troškove proizvodnje ubrajamo agrotehniku, berače, trošak prerade, skladištenje, ambalažu (boca, čep, naljepnica), energiju… A ako ulažemo i u marketing i prepoznatljivost na tržištu, cijena se udvostručuje. O konzumnom maslinovu ulju, dakle o većem broju etiketa s polica u trgovačkim lancima, ne treba imati iluzija. Ta ulja definitivno ne vrijede. Dovoljno je samo postaviti hipotetsko pitanje: ako trošak proizvodnje jedne litre ulja hrvatskog maslinara košta 50 kuna, kakvo to onda može biti ulje koje se na policama prodaje za 40 ili 50 kuna?

Možda nam je bolje, ako smo siromašni, u svakodnevnoj uptrebi koristiti biljno ulje, i ponekad se počastiti maslinovim. Ali ne onim lažnim, nego pravim domaćim, od provjerenih malih proizvođača.

U nastavku donosimo pregled preostalih maslinovih ulja koje je naš stručni suradnik Tomislav Filipović analizirao:

Donosimo vam ideje za ono što bi moglo da ide na kožu spolja i za ono što će koži pomoći iznutra.

Spolja

Nevenova mast

Nevenova mast je mnogo bolji izbor od teških glicerinskih krema ili krema na bazi aklohola i za razliku od većine proizvoda za njegu ruku, sigurno neće peći ili dodatno iritirati već oštećenu kožu. Tanak sloj je dovoljan da smiri bolna mjesta do narednog pranja ruku ili kupanja. Kutija može trajati i mjesec dana, a košta izmešu tri i četiri KM, zavisno od proizvođača. Ipak, izbjegavajte da nanosite mast na lice koje je osetljivo, da ne bi došlo do pojave akni i osipa.

Maslinovo ulje

Poslije tuširanja umjesto mlijekom za tijelo ili skupim preparatima za hidrataciju, kožu probajte osvježiti maslinovim uljem. Za razliku od nevenove masti, njega možete nanijeti i na suvo, zategnuto lice bez veće bojazni od neželjene reakcije. Najveći, a možda i jedini, rizik nanošenja ulja su masne fleke na odjeći, kojih će biti mnogo, ako ne sačakate da koža upije i poslednju kap. Mi obožavamo maslinovo ulje.

Vosak, ulje i med

Ovo je veoma jednostavna i jeftina domaća varijanta kreme za ruke. Potrebno je da otopite malo voska, umješate po kašiku ulja i meda i to je sve. Slično nevenovoj masti, dovoljna je mala količina za dugo vrijeme i koža je zaštićena od spoljnih uticaja. Nekada čak ni poslije pranja ruku nećete imati osjećaj zatezanja ili peckanja, obećavamo.

Iznutra

Aronija

Iako nije baš jeftina, ukoliko imate priliku, isprobajte. Sok od aronije smiruje i daje dodatnu energiju. Ova danas jako popularna biljka se prerađuje i koristi na razne načine, a kada je o soku riječ, najbolje je da kupujete čisti, nerazblaženi ili da uzmete kombinaciju aronije i matične mliječi, koja je dosta blaža i lakša za želudac, a može se kupiti za tri KM po ampuli. Taman da isprobate i vidite da li osjećate razliku.

Ulje noćurka

Kapsule koje u sebi sadrže čisto ulje noćurka su jedan od dobrih načina da dobijete dodatnu energiju i nahranite svoj organizam. Ulje noćurka ima jedinstvene linolenske kiseline koje su jako efikasne u borbi sa alergijama i stresom. Potrebno je piti dvije kapsule dnevno, a pakovanje od osamdeset komada košta dvaseset i pet KM. Za puni efekat potrebno ih je uzimati oko tri mjeseca, što znači pedeset KM za cijelu terapiju.

Vitamini

Vitamini i minerali igraju veoma važnu ulogu u našem tijelu i nevjerovatno je koliko traga može da ostavi njihov nedostatak. Zapravo, on vrlo lako može biti jedan od uzroka lošeg kvaliteta kože i zato ne bi bilo loše uraditi malo ispitivanje. Pored prisustva u krvi, koje se provjerava u poliklinici, vrlo je važna koncentracija minerala i vitamina u koži. Kako stvari stoje s tim, možete provjeriti u nekoj od gradskih apoteka i u skladu sa rezultatima, konsultovati se sa farmaceutima o najboljoj vitaminskoj kombinaciji.

Stres i iritacije

Na listi poznatih uzroka i glavnih pojačivača iritacija je stres. Nekada djeluje nevjerovatno koliko samo nerviranje i uzbuđenje utiču na nas i remete kako psihičku, tako i fizičku ravnotežu. Zato probajte da se opustite i pobrinete o sebi i svojoj koži uživajući. Prijedlog za to je da poslije kupanja uvedete svoj oily hour – uljani sat: odaberite peškir koji ne žalite, cijelo tijelo namažite maslinovim uljem (ili možda uljem kokosa ili sjemenki grožđa) sjedite i uživajte uz muziku i mirisne štapiće i probajte da zaboravite na svijet oko sebe…bar dok vam koža ne upije ulje.

Zahvalite nam poslije.