Kada pomislite na izumitelja, vjerojatno vam na pamet padaju Edison, Tesla ili Bell. Povijesni zapisi, nažalost, često zanemaruju doprinose žena. Taj fenomen sustavnog umanjivanja ženskih znanstvenih doprinosa poznat je kao “Matilda efekt”. Ipak, istina je da su žene stajale iza nekih od najvažnijih izuma koji su promijenili tehnologiju i svakodnevni život. Njihove priče nisu samo priče o genijalnosti, već i o nevjerojatnoj upornosti u svijetu koji im nije bio naklonjen.

Revolucija skrivena u svakodnevnim predmetima

Mnogi predmeti koje uzimamo zdravo za gotovo rezultat su ženske inventivnosti. Uzmimo za primjer papirnatu vrećicu s ravnim dnom, za koju možemo zahvaliti Margaret “Mattie” Knight. Ona je konstruirala stroj koji je automatski presavijao i lijepio papir u vrećice kakve danas koristimo. Njezin je izum bio toliko uspješan da joj je ideju ukrao muškarac i pokušao je patentirati kao svoju. Na sudu je tvrdio da žena “nikako ne može razumjeti mehaničku složenost” takvog stroja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Alan Denke (@adenke)

Knight je, međutim, predstavila svoje nacrte i dokaze te dobila parnicu i pravo na patent. Slična priča stoji i iza brisača vjetrobranskog stakla. Mary Anderson je 1902. primijetila kako vozač tramvaja po susnježici mora otvarati prozor kako bi vidio kuda vozi. Po povratku kući dizajnirala je gumenu metlicu koja se polugom iz unutrašnjosti vozila mogla pomicati preko stakla. Automobilska industrija u početku je odbacila njezin izum kao komercijalno neisplativ. Tek dvadeset godina kasnije, nakon što je njezin patent istekao, brisači su postali standardna oprema na automobilima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ada County Highway District (@achdidaho)

Tehnologija koja je definirala moderno doba

Dok su jedne rješavale svakodnevne probleme, druge su postavljale temelje za tehnologije budućnosti. Hedy Lamarr, jedna od najvećih zvijezda Hollywooda, bila je i briljantna izumiteljica. Tijekom Drugog svjetskog rata, motivirana željom da doprinese saveznicima, zajedno sa skladateljem Georgeom Antheilom razvila je sustav “skakanja frekvencija”. Njihova ideja bila je stvoriti šifrirani komunikacijski sustav za navođenje torpeda koji neprijatelj ne bi mogao ometati. Iako je američka mornarica ignorirala patent desetljećima, ta tehnologija danas je temelj za rad Wi-Fi-ja, GPS-a i Bluetootha.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hedy Lamarr (@hedy.lamarr_)

U svijetu računarstva, admiralka Grace Hopper, poznata kao “Nevjerojatna Grace”, zaslužna je za to što računala “govore” jezikom razumljivim ljudima. Shvatila je da će programiranje ostati rezervirano za uski krug stručnjaka ako se nastavi pisati u numeričkom kodu. Godine 1952. izumila je prvi kompajler, program koji je prevodio naredbe na engleskom u strojni kod. “Nitko nije vjerovao… Govorili su mi da računala mogu raditi samo aritmetiku”, rekla je kasnije. Njezin je rad omogućio razvoj modernih programskih jezika i učinio računala dostupnima svima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Shelley Zalis (@shelleyzalis)

Izumi stvoreni da spase život

Moć inovacije najočitija je kada spašava živote. Stephanie Kwolek, kemičarka u DuPontu, radila je na razvoju vlakana za gume kada je 1964. naišla na neočekivani rezultat. Tekuća otopina polimera koju su kolege smatrali neuspjehom, pokazala se kao materijal pet puta jači od čelika – Kevlar. Danas se koristi u svemu, od pancirnih prsluka do vojnih kaciga, i procjenjuje se da je spasio tisuće života policajaca i vojnika.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Maker Faire Rome (@makerfairerome)

Sposobnost vraćanja vida bila je misija dr. Patricije Bath, oftalmologinje i prve Afroamerikanke s medicinskim patentom. Godine 1981. osmislila je Laserphaco sondu, uređaj koji pomoću lasera brzo i bezbolno otapa sivu mrenu. Njezin je izum revolucionarizirao operaciju katarakte, učinivši je preciznijom i sigurnijom. Danas se njezina tehnologija koristi diljem svijeta, sprječavajući sljepoću kod milijuna ljudi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Medical Society of the State of New York (@medsocietynys)

Priče ovih i mnogih drugih žena tek su djelić golemog, često prešućenog doprinosa inovacijama. Od kuhinjskog stola do NASA-inih laboratorija, njihova kreativnost rušila je barijere i obogatila naše živote. Ipak, i danas, prema podacima, žene čine tek oko 13 posto vlasnika patenata na globalnoj razini. Zbog toga je važno ne samo slaviti ove pionirke iz prošlosti, već i osigurati da buduće generacije inovatorica dobiju priliku i priznanje koje zaslužuju. Njihovi izumi nisu “ženski izumi”, već temelji svijeta u kojem živimo.

Izvor: zena.net.hr