Za svoj trud i veoma čvrsta uverenja o tome kako da podrži devojke zainteresovane za prirodne nauke, Vejdova je pozvana i u Bakingemsku palatu da dobije prestižnu medalju Britanske imperije kao mlada žena nagrađena za svoj doprinos nauci.

Fizičarka je skrenula pažnju na sebe još u svojim 20-im, kada je počela da piše biografije na “Vikipediji” o naučnicima i pripadnicima manjina koji nikada nisu dobili priznanja od svojih poslodavaca, drugih naučnika, ni javnosti. Kako su se njeni unosi na “Vikipediji” popeli na desetine, a zatim i na stotine, govorila je i pisala sve više o rodnoj ravnopravnosti u nauci.

Za svoje aktivnosti osvojila je nagrade i medalje, a citirao ju je i Džimi Vels, osnivač “Vikipedije”.

Međutim, nije ceo Viki-svet bio zadovoljan njom. Nekoliko njenih unosa su izbrisali drugi vikimedijanci, kako se nazivaju najuticajniji saradnici i urednici. Razlog za to bio je, kako je rekla Vejdova što su uticajni “urednici” rekli da šačica tih žena koje je napisala nisu toliko poznate. Fizičarka je to smatrala velikim problemom.

Jedan od primera koje navodi je slučaj Klarise Felps. Vejdova je čula za mladu afroameričku nuklearnu hemičarku i napisala je njenu biografiju na “Vikipediji”, opisujući njen rad u timu koji je otkrio novi element periodične tabele u Nacionalnoj laboratoriji Oak Ridž u Tenesiju.

Unos tekta o Felpsovoj je odskočio na “Vikipediji” i van nje, ali su ga kritičari izbrisali. Nakon što je Vejdova odbranila tekst i na kraju pobedila, Felpsov unos se zauvek vratio na “Vikipediju”.

U međuvremenu, unos na “Vikipediji” o samoj Vejdovoj, koji su napisali drugi, porastao je na čak deset štampanih stranica.

Dok fizičarka nastavlja svoje napore da osigura da sve naučnice koje su to zaslužile postanu poznate, ona takođe ima plan i kako da obezbedi da sledeća generacija žena u svetu nauke dobije podršku koja joj je potrebna.

Rekla je da devojčicama nisu potrebni gostujući naučnici koji dolaze u škole i odrade svoje prezentacije, spakuju se i odlaze svojim putem, a da se za te devojke ništa ne promeni. Umesto toga, predlaže da devojke i studentkinje treba da budu obučene i mentorisani o tome šta da uče i kada.

– Ljudi pretpostavljaju da devojke ne biraju nauku zato što nisu inspirisane. Devojke su već zainteresovane. Više se radi o upoznavanju učenika sa različitim karijerama u nauci i uključivanju roditelja i nastavnika – ističe Vejdova.

Primera radi, žene danas čine samo 28 odsto američke radne snage u STEM-u, prema Američkom udruženju univerzitetskih žena, a da je samo jedna od petoro visokoobrazovanih na inženjerstvu ili IT smerovima  – žena.

Pri tom, žene u STEM-u zarađuju 60.000 dolara godišnje, u poređenju sa 85.000 dolara koje dobijaju muškarci.

– Na kraju krajeva, ne moramo samo da povećamo broj devojaka koje biraju nauku. Moramo da povećamo udeo žena koje ostaju u nauci – izjavila je Vejdova i dodala da je jedan od načina – bolji profesori prirodnih nauka u srednjim školama: – Trpimo ogroman nedostatak veština i specijalista, nastavnika prirodnih nauka, širom SAD i Ujedinjenog Kraljevstva.

Ona smatra da bi škole trebalo da olakšaju devojkama i afroameričkim studentima da se prijave za prijem, grantove, stipendije i promocije. Fizičarka čvrsto veruje da škole moraju da budu otvorene u vezi sa svojim politikama o maltretiranju i seksualnom uznemiravanju, da univerziteti moraju da obezbede pristupačnu brigu o deci u kampusu i da organizatori konferencija treba da obezbede dnevni boravak i grantove za one koji su zaduženi za brigu.

Vejd, koja je odrasla kao ćerka dvoje lekara i imala pomoćne nastavnike u privatnim školama, u mladosti je shvatila da većina ljudi nije te sreće.

– Iskreno verujem da je nauka bolja kada je rade različiti timovi. To je takođe važno jer dizajniramo nove tehnologije ili nova naučna rešenja za globalne probleme. Želimo da timovi ljudi koji ih stvaraju odražavaju društva kojima služe.

Čak i ako vam nije stalo do toga da su žene uključenije, svetu je očajnički potrebno više naučnika i inženjera. Nauka može pomoći u rešavanju najvećih svetskih izazova — klimatskih promena, otpornosti na antibiotike, virusa koji izazivaju pandemiju – upozorava Vejdova.

Osvrćući se na svoje uvrštavanje na listu rođendanskih počasti pokojne kraljice Elizabete 2019. godine, Vejd se nada da će mlade naučnice postati uobičajena pojava na takvim ceremonijama.

– Bilo je prilično ludo biti počastvovan od strane kraljevske porodice – priseća se Vejd, koja nije upoznala kraljicu, ali je povela svoju majku, dr Šarlot Fajnman, sa sobom u Bakingemsku palatu, dok je za svog oca, dr Džona Vejda, “prokrijumčarila” iza palate nekoliko kraljevskih sendviča kući – da proba, prenosi “NBCNews”.

Preuzeto sa: ona.telegraf.rs

Svi uspjesi i svi stilovi okupiše se pod jednim imenom – Olymp. Vrlo jednostavno – zbog Željkovog učešća na OI, ali i planine bogova. Olimpa!

Kroz klub su, uz ovog vrsnog plivača, prošli i Milan Glamočić, učesnik evropskih i svjetskih prvenstava, rekorder BiH u prsnoj tehnici; Srđan Jolić, višestruki rekorder BiH u delfin i leđnoj tehnici; Ivana Ninković, koja je ujedno i najuspješnija plivačica u BiH jer je uspjela da se plasira u poufinale Evropskog prvenstva i to dva puta, što u BiH još nikome nije pošlo za rukom. Ivana je takođe bila učesnica i na OI u Londonu 2012. godine, a na Mediteranskim igrama u Mersinu 2013. godine bronza joj je izmakla za jednu stotinku. Osim nje tu su i Nikola Bjelajac, višestruki juniorski rekorder, i Adi Mešetović, plivač koji se uspio plasirati u finale Svjetskog kupa u Charthresu 2016. godine, rekorder BiH u apsolutnoj kategoriji, i Emir Muratović, apsolutni rekorder BiH u kraul tehnici. Od njega Olymp ove godine i najviše očekuje.

„Imamo još mnogo sjajnih plivača koji su se izdvojili, ali još uvijek su mladi i vrijeme je pred njima“, ističe Željko.

I ekipni uspjesi zaslužuju posebnu pažnju, jer Olympovi plivači sa gotovo svih takmičenja dolaze okićeni medaljama. Još 2005. godine postali su prvaci na ljetnom prvenstvu BiH u apsolutnoj kategoriji. Samo prošle godine oborili su 35 rekorda BiH. U njihovim trofejnim vitrinama je 1.139 medalja, postali su i prvaci Republike Srpske u svim kategorijama, kada su u pitanju uzrasti plivača.

„Moramo praviti novu vitrinu jer nemamo više mjesta za nove pehare (smijeh)“, kaže Željko.

Olymp danas broji između 250 i 300 članova.

I ekipni uspjesi zaslužuju posebnu pažnju, jer Olympovi plivači sa gotovo svih takmičenja dolaze okićeni medaljama. Još 2005. godine postali su prvaci na ljetnom prvenstvu BiH u apsolutnoj kategoriji. Samo prošle godine oborili su 35 rekorda BiH. U njihovim trofejnim vitrinama je 1.139 medalja, postali su i prvaci Republike Srpske u svim kategorijama, kada su u pitanju uzrasti plivača.

„Obično se zimi smanji taj broj. I, naravno, u klubu rade sve uzrasne kategorije, počevši od plivačke škole do seniora takmičara. Imamo i grupu korektivnog plivanja gdje obično dolaze djeca sa standardnim deformitetima po preporukama ljekara“, napominje i dodaje da klub nudi odlične uslove na Gradskom olimpijskom bazenu u Banjaluci.

I nije to sve. Najbolji plivači koji ostvare određen broj bodova besplatno odlaze na takmičenja, oslobođeni su članarine, dobijaju klupsku opremu, a omladinci i seniori mjesečnu stipendiju.

Među plivačkim imenima zaduženim za razvoj mladih talenata su Siniša Vulić, Predrag Savić, Milana Ranitović i Bojan Petrović, zaduženi za sportsku školu, predtakmičarsku i takmičarsku  kategoriju vode Nemanja Tešanović i Aleksandar Drndarević, a za korektivno plivanje zadužena je Anja Knežević. Glavni trener za takmičare pionire, kadete i omladince je Mladen Čeko, dok je glavni trener za starije Miodrag Čeko. Željko Panić je trener Ivane Ninković, koja je već dvije godine na studijima u USA. To mu je i dobrodošlo, jer je nedavno posao otac pa slobodne dane koristi za uživanje sa sinom.

Najbolji plivači koji ostvare određen broj bodova besplatno odlaze na takmičenja, oslobođeni su članarine, dobijaju klupsku opremu, a omladinci i seniori mjesečnu stipendiju.

Svaka priča o uspjehu ima i onaj dio koji nije baš sjajan. Olympu bi, na putu do vrha, bilo mnogo lakše kada bi bilo više sponzora. Onda bi treneri mogli da se ostvaruju na većim takmičenjima, ali i da odlaze na neophodne visinske pripreme.

A ova godina rezervisana je za proslavu jubileja. Olymp je pregazio prvih 15 godina postojanja, a prije deset godina organizovao je prvi Međunarodnog plivački miting “Banja Luka Open”, koji svake godine okuplja veliki broj vrhunskih takmičara iz čitavog svijeta.

Svaka priča o uspjehu ima i onaj dio koji nije baš sjajan. Olympu bi, na putu do vrha, bilo mnogo lakše kada bi bilo više sponzora.

„Zanimljiv podatak je da je 32 učesnika na posljednjim Olimpijskim igrama u Riju učestvovalo na našem mitingu. Promoteri mitinga su bili Milorad Čavić, Nađa Higl, Čaba Silađi i drugi poznati plivači Srbije, Slovenije, Hrvatske, ali i BiH – naša Ivana Ninković. Već smo imali internu proslavu gdje smo rođendan proslavili sa našim članovima i prijateljima, ali pravu proslavu zakazujemo za 27. maj, u vrijeme ’Banja Luka Opena’“, napominje Željko.

A ova godina rezervisana je za proslavu jubileja. Olymp je pregazio prvih 15 godina postojanja, a prije deset godina organizovao je prvi Međunarodnog plivački miting “Banja Luka Open”.

Misija ovog kluba se nastavlja. Plivači žele da kvalitet ovog sporta podignu na mnogo više nivoe, ali i da omasove svoje treninge. Upis novih članova traje tokom cijele godine, a svi koji uživaju u vodi mogu da im se pridruže.

Jer, važno je biti dio zdravog i uspješnog tima!

Bogatstvo jednog društva mjeri se vrijednostima koje prenesemo najmlađima, učeći ih da njeguju vrline koje će nositi sa sobom u budućnost, gradeći svoju ličnost na čvrstim temeljima.

U Banjaluci još od 1985. godine postoji klub čija se filozofija upravo bazira na prethodno rečenom. Džudo klub “Banja Luka”, nosi ime svoga grada, koga svojim rezultatima dostojno predstavlja kako u zemlji, tako i u regionu i Evropi. Ovaj sportski klub se od drugih izdvaja upravo po svojim rezultatima, ali i njegovanju onog specifičnog i nedefinisanog ’začina’ talenta, koji pobjednike čini pobjednicima. „Naš je prevashodni cilj i misija da mlade ljude učimo pravim vrijednostima, da ih obrazujemo u pravcu zdravog života i usvajanja zdravih navika, što ovaj sport svakako promoviše kroz svoju filozofiju. Vodeći se riječima utemeljivača ovog sporta: ’Nije važno da si bolji od drugoga već od jučerašnjeg sebe’, Jigoro Kanoa, u mladim ljudima njegujemo upravo duh stalne nadogradnje njihove ličnosti u pravcu što zdravijeg i kvalitetnijeg odrastanja“, kaže Dejan Ćup, trener i potpredsjednik ovog kluba.

Tokom svoje istorije, klub je iznjedrio mnogo šampiona bivše SFRJ, te Bosne i Hercegovine. Višestruki su osvajači lige RS i BiH, kao i višestruki osvajači kupa RS i kupa BiH. Najznačajniji rezultat koji ovaj klub bilježi jeste deveto mjesto u kupu evropskih šampiona 2004. godine u Abensbergu, Njemačka. Taj rezultat i danas važi za najveće ekipno dostignuće olimpijskog sporta u BiH od njenog nastanka.

Danas, Džudo klub „Banjaluka“ okrenut je radu sa najmlađima, te sa velikim uspjehom nastavlja tradiciju stvaranja šampiona i ostvarivanju najboljih rezultata. U prethodne dvije godine, klub je učestvovao u 77 takmičenja, s kojih su u Banjaluku donijeli ukupno 400 medalja.

Iako bilježe zavidne rezultate, na kojima bi im pozavidjeli i mnogo poznatiji klubovi u BiH, ovaj sportski klub i dalje ostaje odan viziji da je važno ne samo nizati pobjede i medalje, nego ulagati u kvalitetan odgoj mladih ljudi i promociju pozitivnih vrijednosti generalno. Iz tog razloga, vjeruju u klubu, Džudo klub „Banjaluka“ najtrofejniji je klub u BiH, kada je riječ o pionirskom uzrastu, a ujedno, i jedini klub koji je na prvenstvu Balkana imao dva predstavnika, u prethodne dvije godine. Takođe, u različitim uzrasnim kategorijama, klub je iznjedrio čak 11 reprezentativaca BiH.

„Odlučni smo u tome da naša vrata budu otvorena za svu talentovanu djecu, bez obzira na materijalni status porodica iz kojih potiču, na probleme sa kojima se susrećemo pri radu, na mnogobrojne prepreke s kojima se borimo… Naša misija će ostati ista, a to je i suština ovog sporta, psiho-fizičko vaspitanje djece, koje ima za cilj da se dijete osamostali i svoju ličnost izvaja na temeljima pravih vrijednosti“, dodaje Dejan Ćup, napominjući da je svaki osvojen poen u džudou, osvojen poen u vaspitanju ovih mladih ljudi. „Iskreno se nadamo da ćemo i u budućnosti imati priliku da nastavimo nizati uspjehe i da svoj grad i svoju zemlju predstavljamo na najbolji mogući način, medaljama i srčanošću mališana koji ispunjavaju svoje sportske snove. Svi koji žele da svoju djecu učine samostalnim i spremnim za životne izazove, pozivam da posjete naš klub“, naglašava Dejan.

Lijepe i pozitivne priče o entuzijazmu i ljubavi prema najmlađima, kao i jednoj čitavoj filozofiji koja počiva na pozitivnim vrijednostima, treba njegovati i podržavati u društvu, kako bismo obezbijedili što ljepšu i bolju budućnost za sve.