Izložba „John Galliano: Horizons“, najavljena 31. srpnja, prati gotovo čitavu Gallianovu karijeru – od njegove diplomske kolekcije na Central Saint Martinsu osamdesetih godina, preko revolucionarnih godina u modnim kućama Givenchy i Dior, pa sve do posljednjeg poglavlja u Maison Margieli, koju je napustio 2024. godine. Posjetitelji će imati priliku vidjeti odjeću, modne dodatke, skice, probne modele (toile), istraživačke bilježnice i bogatu arhivsku građu koja rasvjetljava njegovu ozloglašenu, ali iznimno kreativnu eru u Dioru, kao i kratko, ali iznimno hvaljeno razdoblje u Givenchyju.

Postav će biti otvoren od 9. svibnja 2027. do 9. siječnja 2028. godine, a završava kreacijama iz Gallianove Artisanal kolekcije za proljeće/ljeto 2024., predstavljene za Maison Margielu.

Postoji nešto neodoljivo ironično u tome što će Galliano biti smješten u tišinu njujorškog Metropolitan muzeja umjetnosti. Gotovo četiri desetljeća stvarao je odjeću koja je odbijala mirovati. Njegove su haljine jurile, urušavale se, rasplitale, eksplodirale u oblacima perja, nestajale u slojevima šifona i lutale kroz povijest opijene fantazijom. Pripadale su ženama koje su izgledale kao da su upravo iskoračile iz romana, slika, opera ili grozničavih snova – a ne iz vitrine s pažljivo kontroliranom temperaturom.

Svaka Gallianova kolekcija započinje kao putovanje kroz elemente koje razdvajaju vrijeme, mjesto ili medij – portret i stav, silueta i priča, sjećanje i materijal, izjavio je Andrew Bolton, glavni kustos Kostimskog instituta. Horizons modi pristupa kao svojevrsnoj kartografiji, mapirajući ne teritorije, već afinitete, tenzije i transformacije. Izložba prati put kojim slike postaju ideje, ideje postaju materijal, a materijal prerasta u emociju. Ali horizont ne otkriva samo ono što je ispred nas – on pokazuje i gdje se sami nalazimo.

Kontroverzan dizajner

Iako se Gallianov kreativni doprinos i danas smatra jednim od najutjecajnijih u suvremenoj modi, izložba će, prema Boltonovim riječima, istražiti i složenost njegova nasljeđa, kao i pad koji je uslijedio 2011. godine. Postav je podijeljen u tri cjeline – „Bearings“, „Horizons“ i „Atlas of Transformation“ – pri čemu se prvi segment bavi njegovim otkazom u modnoj kući Dior.

Izložba razmatra kako je Galliano kroz modu iznova iscrtao mapu svijeta, ali i kako su njegovo ponašanje, posljedice koje je ono izazvalo i promjena društvenih vrijednosti preoblikovali način na koji danas razumijemo njegov rad, zaključuje Bolton.

A njegov rad nije nestao nakon što se povukao. Studenti su njegove Diorove kolekcije proučavali poput srednjovjekovnih iluminiranih rukopisa. Mladi dizajneri zaustavljali su YouTube snimke kadar po kadar, pokušavajući razumjeti gotovo nemoguće drapirane forme koje kao da su se pokoravale emocijama, a ne zakonima fizike. Stilisti su ga citirali, često i ne izgovarajući njegovo ime. Modni urednici opisivali su nove kolekcije kao „gallianovske“, mnogo prije nego što se Galliano vratio u središte modne industrije. Ipak, čini se da je službeno pomilovanje modnog establišmenta došlo ne s angažmanom u Margieli, nego kada je Anna Wintour u Vogueovih „73 pitanja“ spomenula njegovu kolekciju za jesen 1994. kao najbolju reviju kojoj je ikada prisustvovala.

Navodno su čelnici Metropolitana godinama stajali na putu Wintourinoj ideji o ovoj retrospektivi, ali ona nije odustala. Hoće li doći do backlasha kada dođe vrijeme za otvaranje, tek ostaje za vidjeti.

Odavno znamo da velika remek-Gallianova moda oduvijek je govorila o čežnji. O opasnom užitku da na trenutak postanete netko drugi. Nije posezao za poviješću. On ju je sanjao. Ili, preciznije, halucinirao. Njegove su kreacije u sebi nosile težinu romana, slika, opera, putopisnih dnevnika, starih fotografija, bočica parfema, zaboravljenih ljubavnih pisama, buvljaka, kostimografskih arhiva, napuknutog porculana i snova. Mogli biste čitav sat promatrati jednu Gallianovu couture jaknu i još uvijek otkrivati detalje skrivene ispod slojeva veza.djela često nastaju iz ruku duboko nesavršenih ljudi. Richard Wagner zauvijek je promijenio glazbu, ali je iza sebe ostavio i nasljeđe otvorenog antisemitizma. Caravaggio je slikao svece nakon što je počinio ubojstvo. Ime Coco Chanel i danas je neraskidivo povezano s njezinim djelovanjem tijekom Drugog svjetskog rata. Pablo Picasso revolucionirao je modernu umjetnost, ali je za sobom ostavio i niz duboko problematičnih odnosa.

Povijest nam gotovo nikada nije podarila „čiste“ genije. Ali ima neku težinu kada najutjecajniji muzej na svijetu odluči upravo najkompleksnijem vizionaru suvremene visoke mode podariti mjesto u modnom kanonu. Ne unatoč svemu što se dogodilo. Upravo zato što se sve dogodilo.

Teatralne revije

Gallianova moda oduvijek je govorila o čežnji. O opasnom užitku da na trenutak postanete netko drugi. Nije posezao za poviješću. On ju je sanjao. Ili, preciznije, halucinirao. Njegove su kreacije u sebi nosile težinu romana, slika, opera, putopisnih dnevnika, starih fotografija, bočica parfema, zaboravljenih ljubavnih pisama, buvljaka, kostimografskih arhiva, napuknutog porculana i snova. Mogli biste čitav sat promatrati jednu Gallianovu couture jaknu i još uvijek otkrivati detalje skrivene ispod slojeva veza.

Iako je Galliano najpoznatiji po svojim legendarnim teatralnim revijama i kultnim komadima poput haljine s printom novinskih stranica ili Diorove torbe Saddle Bag, manje je poznato koliko je snažno utjecao na način na koji se u modi oblikovala estetika ženstvenosti i senzualnosti. Opsjednut tehnikom krojenja po kosoj niti (famozni bias cut) i idejom erotične privlačnosti odjeće, transformirao je donje rublje u visoku modu i pomaknuo granice onoga što se smatra zavodljivim odijevanjem.

Galliano je bio fasciniran tehnikom krojenja po kosoj niti, koja podrazumijeva rezanje tkanine ukoso u odnosu na njezino osnovno tkanje, umjesto duž smjera niti. Na taj način materijal prirodnije prati liniju tijela i naglašava njegove obline. Uoči Diorovih revija njegov je tim čak zagrijavao kožu manekenki kako bi se vlakna tkanine što bolje priljubila uz tijelo, čineći siluete, kako su govorili, „još senzualnijima i još fluidnijima“.

Rad koji privlači generaciju Z

Tijekom rada u Givenchyju, Galliano je krojačicama vraćao modele s kratkim, ali upornim uputama: „uže, manje, uže, manje, uže, manje“. U intervjuu za The New Yorker otvoreno je govorio o svojoj kreativnoj namjeri: „Moj cilj zapravo je vrlo jednostavan: kada muškarac vidi ženu u jednoj od mojih haljina, volio bih da pomisli: ‘Moram spavati s njom.’“

Možda upravo zato njegov rad danas toliko snažno privlači generaciju Z.

Čitava je jedna generacija otkrila Galliana kroz zrnate snimke revija koji se iznova pojavljuju na TikToku. Algoritam je, sasvim slučajno, postao svojevrsni restaurator modne povijesti. Tinejdžeri koji nikada nisu kupili modni časopis odjednom su postali opsjednuti Dior coutureom iz 2004. godine.

Još važnije, ova izložba dolazi u trenutku kada sama moda djeluje neobično umorno. Luksuz je sve više postao pitanje financijskih rezultata. Kolekcije se mjere kvartalnim izvještajima, a kreativni direktori smjenjuju se u velikim modnim kućama gotovo istim tempom kao nogometni treneri. Galliano pripada vrsti koja polako nestaje. Njegov rad podsjeća nas da je moda nekada bila veličanstveno iracionalna. Da je smjela biti pretjerana, romantična, teatralna i potpuno neobuzdana… I da nikada ne trebamo prestati vjerovati kako nas ljepota treba ostaviti bez daha.

Uostalom, zamislite već taj red carpet na Met Gali.

Journal.hr

Danas se Met Gala često naziva “najvećom modnom noći”. Ta etiketa ne proizlazi samo iz liste uzvanika ili viralnih red carpet trenutaka, već iz činjenice da je riječ o pažljivo kuriranom narativu koji svake godine reflektira šire kulturne, društvene i estetske teme. Od razdoblja kada je Diana Vreeland uvela tematski koncept gala večeri, pa sve do suvremenog vodstva Anna Wintour, događaj je evoluirao u platformu na kojoj moda funkcionira kao oblik komunikacije, ali i kao medij kroz koji se interpretira povijest, identitet i tijelo.

Met Gala 2026.

Izdanje za 2026. godinu dodatno učvršćuje tu ideju. Ovogodišnja tema, Costume Art, izravno proizlazi iz istoimene izložbe koja će biti otvorena nekoliko dana nakon same gale, a koja istražuje odnos između odjeće i tijela kroz gotovo pet hiljada godina umjetničke produkcije. Izložba, koju potpisuje kustos Andrew Bolton, postavlja odjevni predmet u dijalog s umjetničkim djelima, sugerišući da moda nije tek dekorativni dodatak, već integralni dio načina na koji razumijemo ljudsko iskustvo.

U tom kontekstu, dress code Fashion Is Art nije samo estetska smjernica, nego konceptualni okvir koji od uzvanika traži interpretaciju mode kao umjetničkog izraza. Za razliku od prethodnih godina u kojima su teme često bile istorijski ili stilski preciznije definisane, ovogodišnji pristup imao je mogućnosti otvoriti prostor za širu, gotovo filozofsku interpretaciju. Fokus se pomiče na tijelo kao medij, na siluetu kao skulpturu i na odjeću kao produžetak identiteta, što je sugerisalo da bi crveni tepih mogao ponuditi neke od najeksperimentalnijih i najartikulisanijih modnih trenutaka posljednjih godina.

Fashion is Art

Važno je naglasiti da Met Gala ne postoji izolirano od izložbe koju prati. Upravo suprotno, gala večer funkcioniše kao uvod u muzejski narativ, svojevrsni teaser koji kroz celebrity interpretacije približava kompleksne kustoske ideje široj publici. Izložba Costume Art dodatno je značajna jer inaugurira nove galerijske prostore, što simbolički označava novu fazu u institucionalnom pozicioniranju mode kao ravnopravne umjetničke discipline.

Uoči sinoćnjeg crvenog tepiha danima se nagađalo o određenim trendovima i očekivanjima. S obzirom na naglasak na “odjevenom tijelu”, predviđale su se siluete koje naglašavaju anatomiju, ali i one koje je dekonstruriraju, kao i reference na umjetničke pravce, od klasične skulpture do suvremenih instalacija. Istovremeno, sve veći utjecaj tehnologije, ali i društvenih pitanja poput inkluzivnosti i reprezentacije tijela, sugeriralo je da bi ovogodišnja izdanja mogla donijeti i snažnije političke i društvene poruke.

Rihanna, Maison Margiela by Glenn Martens

Beyoncé, Olivier Rousteing

Nicole Kidman, Chanel

Kao i uglavnom kad je riječ o Met Gali, nije se ni radilo o klasičnom crvenom tepihu. Ulaz bio transformisan u ručno oslikanu iluziju kamene vrtne staze, u toplim bež tonovima s mahovinasto-zelenim detaljima, zamišljenu kao put kroz romantični renesansni vrt. Umjesto klasičnog glamura, scenografija je bila gotovo filmska. Inspirisana sjevernotalijanskim renesansnim vrtovima, s glicinijama u nijansama ljubičaste, ružičaste i bijele koje su se spuštale niz strop i zidove. Cijeli ulaz djelovao je kao produžetak teme izložbe. Ideja nije bila da zvijezde samo prođu tepihom, nego da doslovno izgledaju kao da ulaze u sliku.

Sabrina Carpenter

Emma Chamberlain,  Mugler

Kendall Jenner, Gap by Zac Posen

Best dressed recap

Rihanna je ponovno bila gotovo univerzalni favorit večeri. Većina modnih medija istaknula ju je kao jednu od apsolutnih pobjednica jer je njezina Margiela couture haljina spojila kiparsku konstrukciju, sjaj visoke mode i dramatičan timing njezina tradicionalno kasnog dolaska. Look je imao onu vrstu “Met momenta” koju mediji traže: teatralan ulazak, jasna ideja i savršena ravnoteža između couture spektakla i osobnog stava. Upravo zato se Rihanna našla na gotovo svakoj relevantnoj best-dressed listi.

Beyoncé je, nakon deset godina izbivanja, isporučila jedan od najvećih “event dressing” trenutaka večeri. Njezin dijamantima optočen, gotovo anatomski strukturiran look bio je među najviše komentiranima jer je doslovno igrao s idejom tijela kao umjetničkog objekta. Upravo ta kombinacija koncepta, povratka i prisutnosti učinila ju je jednim od ključnih modnih trenutaka večeri.

Nicole Kidman bila je možda najkonzistentnije hvaljena među “klasičnim” interpretacijama teme. Kylie Jenner pojavila se u Schiaparelli izdanju koje je djelovalo kao nosiva skulptura, dok je Kim Kardashian kroz suradnju a Allenom Jonesom i Whitakerom Malemom dodatno naglasila vezu između mode i suvremene umetnosti. S druge strane, ručno oslikani detalji, poput onih na haljini Anne Hathaway za Michael Kors, unijeli su suptilniji, gotovo zanatski sloj u cjelokupan vizualni utisak.

Kim Kardashian, Allen Jones i Whitaker Malem

Anne Hathaway, Michael Kors

Izvor: Journal

Postavka, koju je osmislio kustos The Costume Institutea Andrew Bolton, povezuje umjetničke predmete i modne komade, uz tezu da je umjetnost duboko povezana s odijevanjem. Izložba koristi klasične ideale ljepote kao polazište, ali fokus prebacuje na tijela koja su u umjetnosti i modi često bila zanemarena ili stereotipno prikazivana.

Bolton je rekao da je cilj izložbe sada ponovo “prisvojiti” tijelo. U središtu su, između ostalog, krupna tijela, tijela osoba s invaliditetom, trudničko tijelo i ostarjelo tijelo. Jedan od najupečatljivijih elemenata su novi modeli izrađeni prema stvarnim ljudima različitih tjelesnih konstitucija.

U dijelu posvećenom trudnoći predstavljena je haljina britanske dizajnerice Georgine Godley iz kolekcije “Bump and Lump” iz 1986. godine, uparena sa skulpturom “Pregnant Woman” Edgara Degasa iz 1920. Postavka uključuje i korzete dizajnerice Michaele Stark, među njima i kolekciju “Fat Not Fertile”.

Poseban segment bavi se invaliditetom. Tu su, između ostalog, proteze koje izgledaju kao viktorijanske čizme Alexandera McQueena, predstavljene na modelu rađenom prema paraolimpijki Aimee Mullins, kao i radovi inspirisani Sinéad Burke, Aarianom Rose Philip i kolekcijom škotske dizajnerice Nadie Pinkney posvećenoj Alzheimerovoj bolesti.

Druga postavka obrađuje zajednička ljudska iskustva poput starenja, smrtnosti i krvi. Izložba će biti otvorena do 10. januara 2027. godine.

Izvor: Klix

Iza crvenog tepiha, couture haljina i viralnih trenutaka krije se priča o ambiciji, strategiji i viziji koja je trajala decenijama.

U susret ovogodišnjoj spektakularnoj Met Gali, zakazanoj za 4. maj, donosimo fascinantnu priču o najvećem modnom događaju današnjice.

Početak: potraga za “hramom mode”

Da bismo razumeli Met Galu, moramo se vratiti u Njujork tridesetih godina prošlog veka. To je bio period kada su umetnost i istorija već imale svoje institucije – muzeji su se otvarali jedan za drugim, ali moda je i dalje bila bez svog “doma”.

Upravo tada, producentkinja Iren Luison (Irene Lewisohn) i scenografkinja Alin Bernstin (Aline Bernstein) dolaze na ideju koja će promeniti modnu istoriju. Obe su posedovale impresivne kolekcije odeće i arhive i shvatile su da moda zaslužuje prostor u kojem će biti predstavljena kao umetnost.

Ono što ga je izdvajalo od drugih odeljenja muzeja bila je jedna ključna stvar – morao je sam da se finansira. I upravo iz te potrebe rodila se ideja o događaju koji će kasnije postati Met Gala.

1948: Rođenje “žurke godine”

Prva Met Gala održana je 1948. godine, zahvaljujući modnoj PR legendi Elenor Lambert (Eleanor Lambert), ženi koja stoji iza New York Fashion Week-a i liste najbolje obučenih žena sveta.

Njen cilj bio je jasan – da napravi događaj koji će biti nezaobilazan u društvenom kalendaru. I uspela je.

Prvo izdanje bilo je daleko skromnije nego danas: organizovano kao večera u ponoć, nije se održavalo u muzeju, a cena karte iznosila je 50 dolara (što bi danas bilo oko 660 dolara).

Ipak, već tada je dobilo nadimak “žurka godine”, što je bio prvi korak ka mitu koji danas poznajemo.

Tokom narednih godina, događaj se selio između luksuznih lokacija poput Waldorf Astoria hotela i Rainbow Room-a, a medijska pažnja bila je ograničena – dugo ga je pratio samo jedan modni magazin.

Diana Vriland: žena koja je promenila sve

Pravi preokret desio se 1972. godine, kada je legendarna urednica Vogue-a, Dajana Vriland (Diana Vreeland), preuzela kreativnu kontrolu nad Costume Institute-om.

Ona nije bila samo urednica – bila je vizionarka.

Pod njenim uticajem izložbe postaju spektakli, moda se predstavlja kao umetnost, Met Gala dobija teatralnost i glamur.

Jedna od najpoznatijih izložbi bila je posvećena Kristobalu Balensijagi (Balenciaga), gde je čak i njegov parfem bio raspršivan kroz prostor kako bi se stvorio kompletan doživljaj.

U tom periodu gala se konačno seli u sam muzej, a lista gostiju postaje sve impresivnija – od Džeki Kenedi Onazis do najvećih imena modne scene.

Met Gala tada prvi put počinje da liči na ono što danas poznajemo.

Od društvenog događaja do globalnog fenomena

Tokom osamdesetih i devedesetih, gala nastavlja da raste, ali pravi boom dolazi 1995. godine, kada u priču ulazi Ana Vintur.

Pod njenim vođstvom, Met Gala postaje globalni medijski spektakl, mesto gde se susreću moda, film, muzika i umetnost i događaj koji diktira trendove.

Na jednom mestu okupljaju se Karl Lagerfeld, Đani Versaće, Kejt Mos, Naomi Kembel i Sara Džesika Parker – i to je tek početak.

Od tada pa do danas, Ana Vintur gotovo svake godine stoji iza organizacije, pretvarajući Met Galu u ono što danas gledamo – savršeno režiran spektakl.

Kako je Met Gala postala spektakl koji diktira modu

Od trenutka kada je Ana Vintur preuzela glavnu ulogu, Met Gala više nije bila samo događaj – postala je pažljivo režirana scena na kojoj se moda pretvara u performans. Svaka godina dobija temu, a gosti su pozvani da je interpretiraju kroz svoje outfite, što crveni tepih pretvara u svojevrsnu izložbu kreativnosti.

Upravo tu leži ključ njenog uspeha. Met Gala nije samo okupljanje poznatih – to je mesto gde moda komunicira ideje, stavove i istoriju. Tema večeri postaje okvir, ali i izazov: kako biti spektakularan, a ostati veran konceptu?

Vremenom su se pojavili i sve stroži dress code-ovi, koji su dodatno podigli nivo igre. Više nije bilo dovoljno doći u lepoj haljini – očekivala se interpretacija, poruka, pa čak i rizik.

Trenuci koji su ušli u modnu istoriju

Kako je događaj rastao, tako su rasli i njegovi najpoznatiji momenti. Met Gala je postala mesto gde se moda pamti, komentariše i analizira godinama.

Performansi su igrali ogromnu ulogu u tome. Kada je Lejdi Gaga otvorila veče svojim nastupom, započela je tradiciju iznenađenja koja se i danas nastavlja. Rijana, Madona i Kejti Peri kasnije su dodatno podigle lestvicu spektakla, pretvarajući događaj u nešto između modne revije i koncerta.

Ali možda najvažniji deo Met Gale ostaje crveni tepih. Iako se ono što se dešava unutar muzeja drži u tajnosti, dolasci zvezda su postali globalni događaj koji prati ceo svet.

Posebno je zanimljivo da je 2021. godine, zbog ogromnog interesovanja publike, dolazak gostiju prvi put prenošen uživo – što je dodatno učvrstilo status Met Gale kao globalnog fenomena.

Zašto je Met Gala mnogo više od mode

Iako se na prvi pogled sve vrti oko haljina i poznatih ličnosti, suština Met Gale je mnogo dublja.

Ovo je pre svega dobrotvorni događaj koji svake godine prikuplja milione dolara za Costume Institute. Upravo zahvaljujući toj večeri, institut opstaje i razvija se, organizujući izložbe koje čuvaju istoriju mode.

Istovremeno, Met Gala reflektuje kulturu svog vremena. Teme izložbi i večeri često se bave društvenim pitanjima, identitetom, politikom i umetnošću. Moda ovde postaje sredstvo izražavanja, a ne samo estetika.

Zato ne čudi što su pojedine teme izazivale ogromne debate – od religije do politike i identiteta. Met Gala je mesto gde moda prestaje da bude površna i postaje deo šire kulturne priče.

Teme koje su definisale Met Galu kroz decenije

Jedan od razloga zašto je Met Gala danas toliko važna jeste način na koji svake godine bira temu koja postaje osnova cele večeri. Te teme nisu nasumične – one su direktno povezane sa velikim modnim izložbama Costume Institute-a i često odražavaju duh vremena.

U ranijim decenijama, fokus je bio na istoriji i nasleđu mode. Tako su sedamdesete i osamdesete obeležile izložbe poput “The World of Balenciaga”, koja je slavila rad jednog od najvećih modnih dizajnera, zatim “Romantic and Glamorous Hollywood Design” koja je istraživala estetiku zlatnog doba filma, ili “American Women of Style”, posvećena uticajnim ženama i njihovom stilu.

Kasnije su teme postajale sve kompleksnije i ambicioznije. U osamdesetim i devedesetim godinama istraživali su se različiti istorijski i kulturni uticaji, od evropskih dvorskih moda do istočnjačkih inspiracija. Izložbe poput “Costumes of Royal India” ili “Orientalism: Visions of the East in Western Dress” pokazale su koliko moda može biti povezana sa politikom, istorijom i identitetom.

Ulaskom u 21. vek, Met Gala počinje da pomera granice i postaje sve više deo savremene kulture. Teme poput “Alexander McQueen: Savage Beauty” ili “Punk: Chaos to Couture” nisu bile samo modne, već i kulturne izjave koje su izazvale ogromno interesovanje javnosti.

Jedan od najvećih uspeha bio je “Heavenly Bodies: Fashion and the Catholic Imagination” iz 2018. godine, koji je spojio religiju i modu na način koji je izazvao globalne reakcije i rekordan broj posetilaca.

U novijim godinama, teme su postale još ličnije i introspektivnije. Izložbe poput “In America: A Lexicon of Fashion” i “Karl Lagerfeld: A Line of Beauty” pokazale su kako moda može biti i priča o identitetu, istoriji i individualnom izrazu.

Zašto su teme ključne za spektakl koji gledamo danas

Upravo zahvaljujući tim temama, Met Gala nije samo još jedan crveni tepih. Ona postaje izazov za dizajnere i poznate ličnosti da reinterpretiraju modu na način koji je kreativan, ponekad provokativan, a često i potpuno neočekivan.

Zato svake godine gledamo haljine koje liče na umetnička dela, modne reference koje razumeju samo upućeni i trenutke koji momentalno postaju viralni.

I možda baš tu leži prava čar Met Gale – u spoju istorije, mode i savremene kulture koji se dešava u jednoj jedinoj noći.

Magija koja traje i danas

Danas, više nego ikada, Met Gala je događaj koji spaja svetove. Glumci, muzičari, dizajneri, umetnici i influenseri okupljaju se na jednom mestu, stvarajući trenutke koji postaju deo pop kulture.

I dok se svake godine pitamo ko će zablistati, ko će iznenaditi i ko će pomeriti granice, jedna stvar ostaje ista – Met Gala je i dalje “žurka godine”.

Samo što je danas ta žurka postala globalni spektakl koji oblikuje način na koji gledamo modu.

Šta nas čeka ove godine

Ovogodišnja Met Gala biće jedna od najznačajnijih do sada, jer ne slavi samo novu veliku izložbu Costume Institute-a, već i otvaranje njegovog novog, znatno većeg prostora unutar muzeja, čime moda konačno dobija mesto koje joj pripada u svetu umetnosti.

Tema večeri povezana je sa izložbom “Costume Art”, koja istražuje odnos odeće i tela, dok je dress code postavljen kao “Fashion Is Art”, što ostavlja prostor za kreativne i vizuelno upečatljive interpretacije. Dodatnu pažnju privlači i povratak Bijonse, koja će biti jedna od domaćina, uz Nikol Kidman, Venus Vilijams i Anu Vintur, dok se očekuje i dolazak najvećih zvezda današnjice.

Sa cenama karata koje dostižu i 100.000 dolara i strogo kontrolisanom listom gostiju, jasno je da nas i ove godine očekuje spektakl koji će definisati modnu sezonu i dominirati globalnim razgovorima.

Izvor: Zadovoljna.nova.rs

Ali Met Gala 2026 nije samo još jedno izdanje ovog prestižnog događaja. Ove godine ima poseban značaj – i to iz više razloga.

Velika promena: moda konačno dobija mesto koje zaslužuje

Ovogodišnja gala večer slavi ne samo novu veliku izložbu Costume Institute-a, već i otvaranje njegovog novog prostora u okviru Metropolitan Museum of Art-a.

Reč je o Condé Nast galerijama, velikom prostoru od oko 11.500 kvadratnih metara, koji će po prvi put biti smešten na samom ulazu u muzej. To znači da će moda postati jedna od prvih stvari koje posetioci vide – simboličan, ali i vrlo jasan znak da je konačno dobila ravnopravan status uz umetnost poput slikarstva i skulpture.

Do sada je Costume Institute bio smešten u znatno manjem prostoru u podrumu muzeja, što je dugo smatrano pokazateljem da moda nije u potpunosti priznata kao ozbiljna umetnička forma. Upravo zato je ova promena veliki trenutak za ceo modni svet.

Tema 2026: moda kao umetnost

Kao i svake godine, Met Gala prati velika izložba, a ovog puta tema nosi naziv “Costume Art”.

Ideja izložbe je da pokaže kako odeća – odnosno “obučeno telo”, kako ga definiše kustos Endru Bolton – povezuje sve oblasti umetnosti. Moda se posmatra kao zajednička nit koja prolazi kroz različite kulture, epohe i izraze.

U okviru ove teme istražuju se različiti tipovi tela – od trudničkog i punijeg tela, do invaliditeta i nagosti – čime se otvara i šira priča o identitetu i percepciji tela u savremenom društvu.

Dress code večeri glasi “Fashion Is Art”, što ostavlja ogroman prostor za kreativnost. Očekuju se interpretacije inspirisane umetnošću – od Mondrijan motiva, preko referenci na Pikasa, pa sve do couture kreacija koje brišu granicu između mode i umetničkog dela.

Domaćini večeri i povratak koji svi čekaju

Jedan od razloga zbog kog je interesovanje za ovogodišnju Met Galu ogromno jeste lista domaćina.

Uz Anu Vintur, koja godinama stoji iza ovog događaja, domaćini će biti i Nikol Kidman, Venus Vilijams i – ono što je mnoge posebno uzbudilo – Bijonse.

Ovo će biti njen prvi dolazak na Met Galu posle deset godina, što je već dovoljno da garantuje spektakl.

Pored njih, počasni domaćini su Džef Bezos i Loren Sančez Bezos, koji su ujedno i glavni finansijeri događaja i izložbe, što je izazvalo i određene kontroverze u javnosti.

Ko dolazi i zašto je lista gostiju tajna

Kao i svake godine, lista gostiju strogo je čuvana tajna. Ipak, poznato je da će oko 400 pažljivo odabranih zvanica prisustvovati događaju.

Za razliku od drugih gala večeri, ovde novac nije dovoljan da biste dobili pozivnicu. Ključni faktori su uticaj, popularnost i relevantnost u savremenoj kulturi – a konačnu odluku donosi Ana Vintur.

Očekuje se dolazak najvećih imena današnjice, od muzičkih zvezda poput Doja Cat i Sabrine Carpenter, do modnih i filmskih ikona. Naravno, gotovo je izvesno da će se pojaviti i članovi porodice Kardashian-Jenner, kao i Džej Zi kao podrška Bijonse.

Koliko košta ulaznica i šta gosti zapravo dobijaju

Cena ulaznice ove godine dostiže čak 100.000 dolara, što je za 25.000 više nego prethodne godine, dok se cene stolova kreću od 350.000 dolara naviše.

Sav prihod ide direktno Costume Institute-u, koji je jedino odeljenje muzeja koje mora samostalno da se finansira – što je, između ostalog, i razlog zašto je Met Gala uopšte nastala.

Gosti tokom večeri uživaju u koktelu u glavnom holu muzeja, večeri u spektakularnom ambijentu i pažljivo osmišljenom programu koji uključuje iznenadne muzičke nastupe i performanse.

Zašto je Met Gala i dalje najvažniji događaj u modi

Iako je reč o ekskluzivnoj večeri zatvorenog tipa, Met Gala ima ogroman globalni uticaj.

Crveni tepih postao je najpraćeniji modni trenutak godine, a svaki outfit analizira se do najsitnijeg detalja. Trendovi koji se tamo pojave često oblikuju celu sezonu.

Upravo zato Met Gala nije samo događaj – ona je ogledalo savremene kulture, mesto gde moda komunicira sa svetom.

A ako je suditi po svemu što nas čeka 2026. godine, pred nama je još jedno izdanje o kom će se pričati dugo nakon što se svetla ugase.

Izvor: Zadovoljna.nova.rs

Ovogodišnji slogan bio je „Superfino: Izgradnja crnog stila”, a prvi put posle 2003. akcenat je bio na muškoj odeći.

Pevačice Madona, Rijana i Dajana Ros, glumice Zendaja, Demi Mur i Sidni Svini, kao i sportisti, poput Luisa Hamiltona i Simon Bajls koji su se pojavili su se u otmenim odelima i glamuroznim haljinama.

Rijana, čije je pravo ime Robin Fenti, ponosno je pozirala sa trudničkim stomakom.

Bilo je to prvi put da je obelodanila da očekuje treće dete sa partnerom, reperom A$AP Rokijem, poznatim i kao Rakim Majers.

Njih dvoje već imaju dva sina.

A$AP Roki je zahvalio novinarima koji su im čestitali na crvenom tepihu.

„Vreme je da samo pokažemo ljudima šta smo ‘kuvali'”, rekao je on.

Pogledajte ko je sve zablistao na crvenom tepihu u muzeju Muzeju moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku.

Zendaja oduševila u belom odelu

Glumica Zendaja je poznata po blistavom stajlingu na svečanostima, a ovog puta se odlučila za svedenije Luj Viton odelo na Met Gala svečanosti.

Jedini detalj koji je odudarao od bele kombinacije bili su nokti obojeni u crveno.

Kim Kardašijan

Rijaliti zvezda Kim Kardašijan odlučila se za smelu crnu haljinu brenda Hrom Harts iz Los Anđelesa, koju je upotpunila dijamantskim nakitom.

Kravata Demi Mur

Demi Mur je opčinila prisutne crnom haljinom sa belim prugama, napravljenoj u obliku kravate, a kreator je Tom Braun.

Holivudska glumica je i ranije umela da pošalje poruku odevanjem, što je pokazala i ovog puta.

Reper Bed Bani ispirisan rodnim Portorikom

Portorikanski reper Bed Bani pojavio se u braon odelu brenda Prada, a rekao je da je sa tom italijanskom modnom kućom mesecima sarađivao na stajlingu za Met Galu.

Šljašteće rukavice i broš, kao i šešir, detalji su kojima je odao počast kulturi Portorika.

Madona između ženske i muške estetike

Pop ikona Madona došla je u belom smokingu sa tompusom u ruci sa namerom da spoji nežne materijale koje uglavnom nose žene i suprotnu, mušku energiju.

Taj spoj je pevačica često prikazivala kroz karijeru.

Trudna Rijana na crvenom tepihu

Pevačica rodom sa Barbadosa je često jedna od najglamuroznijih gošći u Njujorku, a ovog puta je došla u odelu Mark Džejkobs.

Pojavila se sa partnerom, reperom Asap Rokijem, a prvi put je u javnost izašla tokom njene treće trudnoće.

Dajana Ros i sva ta drama

Legendarna pevačica Dajana Ros pojavila se u snežno beloj kombinaciji haljine i plašta dugačkog više metara, koji je bio sačinjen od perja i za njegovo nošenje potrebno je makar dvoje pomagača.

Prethodno je na Met Gali učestvovala 2003. godine, a ovoga puta ju je sin ubedio da prošeta crvenim tepihom, priznala je Ros.

Na plaštu je imala upisana imena njene dece i unuka.

Kad na žurku poneseš klavir

Andre 3000, reper i član nekadašnjeg dvojca Outkest, u saradnji sa kućom Barberi sam je osmislio izgled za svečanost i privukao pažnju mnogih.

Na crveni tepih izašao je sa klavirom na leđima i crnom kesom za smeće umesto torbe.

Luis Hamilton u elegantnom belom odelu

Jedan od domaćina večeri, britanski vozač Formule 1 Luis Hamilton, došao je u belom odelu dizajnerke Grejs Vels Boner.

Elegancija Sidni Svini

Australijska glumica Sidni Svini prošetala je u dugoj, crnoj haljini sa cirkonima i dekolteom, upotpunjenom zlatnim detaljem na vratu.

Haljinu je napravila modna kuća Miu Miu, koja je treći put obukla Svini za neki važan događaj.

Glumica je rekla da je stajlingom odala počast koleginici Kim Novak, čiji će lik tumačiti u filmu Skandalozna.

Beri Kiogan i Valentino odelo

Irski glumac Beri Kiogan došao je u odelu Valentino sa cvetnim detaljima na rukavima i svilenom, crvenom maramom oko struka.

Simon Bajls zasijala u plavom

Simon Bajls, gimnastičarka i višestruka olimpijska pobednica, odlučila se za plavu kombinaciju uz blještavi nakit, koju je dizajnirao Harbison modni studio.

Dva stajlinga u jednom

Glumac Kolman Domingo poneo je jednu od najzanimljivijih kombinacija u Njujorku.

Prvo se pojavio u plavom plaštu brenda Valentino, kojim je odao počast bivšem uredniku magazina Vog Andre Leonu Taliju.

Kasnije ga je skinuo, a ispod njega nosio je interesantno odelo u sivoj, crnoj i beloj boji, uz veliki crni cvet na reveru sakoa.

Tejana Tejlor kao ruža iz Harlema

Glumica i pevačica Tejana Tejlor na crveni tepih stigla je u odelu i mantilu brenda Mark Džejkobs, a kreacija je nazvana „Harlemska ruža” po njenoj pesmi Ruža u Harlemu iz 2018.

Sabrina Karpenter u Luj Vitonu

Sabrina Karpenter prošetala je u bordo bodiju i sakou kompanije Luj Viton, a kombinaciju je izradila u saradnji sa producentom i kreativnim direktorom Farelom Vilijamsom.

„Prilično si niska, za tebe neće biti pantalona”, prisetila se Karpenter Vilijamsovih reči.

Široke naramenice Dodže Ket

Sličan stajling druge boje nosila je umetnica Dodža Ket, uz široke naramenice sakoa i bodi sa printom leopardovih šara.

„Htela sam da se osećam malo gangsterski”, kazala je pevačica.

Kardi B u zelenom

Reperka Kardi B pojavila se sa novom frizurom i potpuno u zelenom – od duge, otmene Barberi haljine, do laka za nokte i sočiva u toj boji.

Reperka Doeči sa logom Luj Vitona na licu

Reperka Doeči nosila je kombinaciju Luj Viton, a pored motiva na odeći, ona je logo te kompanije imala utisnut i na licu.

Na njenom sakou je dobro poznati znak te modne kuće, šorts je imao kvadratiće, uz maramu i kožne cipele bordo boje.

Reperka Žanel Mone u tematskom kostimu

Muzičarka Žanel Mone osećala se „slobodno” na crvenom tepihu, kazala je na Met Gali.

„Kada sam u mom odelu, baš se tako osećam”, dodala je.

Nosila je odelo Toma Brauna, sa kojim se prethodnih godina kao gošća pojavljivala na ovoj svečanosti.

Njen kostim je dizajnirao Pol Tazevel, kostimograf koji je osvojio Oskara za film Zlica.

Ljubavne varnice na crvenom tepihu

Pop zvezda Dua Lipa i glumac iz Fantastičnih zveri Kalum Tarner ozvaničili su romansu na crvenom tepihu Met Gala večeri.

Dua Lipa (29) je nosila prozirnu crnu haljinu na temu 1920-ih.

Dobitnica Gremija je retro izgled upotpunila crnim rukavicama i dijamantskom ogrlicom.

Tarner se uklopio u izgled partnerke nosivši klasično crno odelo i belu košulju sa blistavom belom kravatom sa kristalima.

Ovaj 35-godišnjak je sve vreme netremice gledao u pevačicu dok su pozirali na stepenicama Metropoliten muzeja.

Izvor: bbc.com

Met Gala 2025.  je pred vratima i svi s nestrpljenjem iščekujemo da vidimo kreacije u najvažnijoj modnoj noći godine.

Ovaj humanitarni događaj i prikupljanje sredstava za Kostimografski institut Metropolitan muzeja umetnosti tradicionalno ima određenu temu, a ove godine to je „Superfine: Tailoring Black Style“.

Met Gala crveni tepih nije kao drugi – kreacije koje tu vidimo premijerno po pravilu uđu u legendu. O njima se govori godinama, pa i decenijama i često dobro prodrmaju temelje u svetu mode.

Met Gala je trenutak u kom glumice, manekenke, pevačice svojim autfitima šokiraju, daju inspiraciju i ulaze u istoriju.

U susret ovom spektaklu zanimljivo je videti najupečatljivija modna izdanja iz prethodnih godina.

Nikol Kidman (2023)

Kejt Blančet (2007)

Viktorija Bekam (2008)

Sara Džesika Parker (2014)

Bijonse (2015)

Doja Cat (2023)

Zendaja (2024)

Zendaja (2018)

Blejk Lajvli (2022)

Rijana (2018)

Blejk Lajvli (2018)

Kendal Džener (2021)

Kim Kardašijan (2021)

Cardi B (2019)

Lejdi Gaga (2019)

Rijana (2023)

Izvor: zadovoljna.nova.rs

Met Gala je zaista veliku događaj koji okuplja kremu filmske, modne i muzičke  industrije (a sada i influensera jer je Wintour morala popustiti i krenuti u skladu s modernijim vremenima). Za ovu ulaznicu se potežu veze, preklinje se, nude se enormni iznosi, šalju se pokloni.

Radi se sve kako bi se osiguralo mjesto za stolom. Znamo kako stvar funkcioniše. Sponzori eventa zakupljuju stolove za kojima onda sjede odabrani celebrityji i svi su sretni i zadovoljni. Ništa na ovom događanju ne prolazi bez Anne Wintour koja bira uzvanike, domaćice eventa i koja nadgleda kompletan protokol. Vjerovatno ne postoji event na svijetu koji je toliko strogo kontrolisan od strane jedne osobe kao Met Gala pa ipak, ni velika Wintour ne može uticati na ponašanje svih svojih uzvanika.

Navodno postoji lista poznatih osoba kojima je zabranjen ulazak na ovaj događaj (ne, Kardashiani nisu jedni od njih iako je neko pustio tu informaciju prošle godine). Među njima je pjevačica Demi Lovato koja je nakon Met Gale izjavila da su svi na tom događanju fejkeri koji se ulizuju modnoj industriji.

Na listi je navodno i komičarka Amy Schumer koja je u emisiji kod Howarda Sterna izjavila da su na Met Gali svi obučenii kao gomila seronja i pričaju o nebitnim stvarima. Tokom godina se na Met Gali dogodilo svašta, od neočekivanih parova, objava ljubavi, svađa do kršenja pravila. Izdvojili smo samo neke događaje koji su najviše obišli medije i društvene mreže.

MET GALA SKANDALI TOKOM GODINA

SOLANGE VS. JAY-Z

Vjerojatno najveći skandal Met Gale se u stvari dogodio na after partyju. Ovaj skandal je jedina mrlja u besprijekornom imidžu Beyonce Knowles i do danas nije u potpunosti razriješen iako su brojna nagađanja preplavila medije, društvene mreže i forume. Naravno govorimo o incidentu u liftu kada je Solange fizički nasrnula na Jay Z-ja,a navodno zbog prevare.

Dvije godine nakon ovog incidenta Beyonce je izbacila remek djelo karijere, vizuelni album Lemonade koji je samo potvrdio nagađanja da je Jay-Z imao brojne afere tokom njihovog braka.

KIM K. & GIVENCHY HALJINA

Kim Kardashian je najviše od svega u životu htjela koračati crvenim tepihom Met Gale. Anna Wintour je nije htjela ni u blizini naselja gdje se nalazi Muzej, sve dok nije izrekla sudbonosno da Kanye Westu koji je uživao popularnost zvijezde s A liste. Njen prvi red carpet je rezultirao s hiljadama memeova u kojima su njenu Givenchy haljinu s uzorkom cvijeća uspoređivali s kaučom. U priču se uključio i Robin Williams koji je na Twitter podijelio fotografiju iz filma Mrs.Doubtfire.

BELLA HADID, MARC JACOBS, COURTNEY LOVE, BELLA HADID, LARA STONE I CIGARETE U TOALETU

Ovaj događaj je razbjesnio Annu Wintour i od tog trenutka niko ne smije (niti je smio prije) zapaliti cigaretu igdje u blizini eventa. Marc Jacobs je objavio fotografiju s Courtney Love na kojoj puši cigaretu u prostoru gdje se održavao event. Onda su stigle fotografije iz toaleta na kojima supermodeli sjede po podu i puše cigarete. Svako lice koje je bilo na naslovnici Voguea je bilo u tom toaletu s cigaretom u ustima. Wintour se ozbiljno naljutila na ovo nepoštovanje i od tad nismo vidjeli niti jednu nesmotrenu fotografiju da obiđe Internet. Skrivaju li još uvijek negdje ali su pametniji pa to ne objavljuju? Ne znamo.

LENA DUNHAM I IZJAVA NA TWITTERU

Lena Dunham je jedna od najboljih komičarki svoje generacije. Nakon posjeta Met Gali 2016. obratila se svojim pratiteljima na Twitteru kako bi se požalila na nelogičan sitting za stolovima. Lenu su naime smjestili za stol Odella Beckhama Jr. (sadašnji dečko Kim Kardashian). Lena je na Twitteru napisala: „Sjedila sam pored Odella Beckhama Jr. i iskustvo je bilo zanimljivo jer me pogledao i zaključio da nisam žena po njegovim standardima. Pogledao me u stilu: „ovo je sljezov kolačić Nije bio zloban samo je izgledao zbunjeno.“ Tweet je izazvao velike reakcije javnosti te se Dunham morala ispričati i objasniti da nije htjela uvrijediti sportistu.