Podaci su to Republičkog zavoda za statistiku RS, zasnovani na rezultatima popisa iz 2013. godine.

Prema tim rezultatima koji su, doduše, stari 10 godina, u Srpskoj je nepismeno 3,3 odsto stanovnika, dok je na nivou BiH taj procenat 2,8 odsto, što je 14 puta više od standarda UNESCO, po kojem broj nepismenih u jednoj državi ne bi trebalo da prelazi 0,2 posto.

U BiH je šest puta više nepismenih žena nego nepismenih muškaraca.

Kada su u pitanju mladi nepismeni ljudi, među njima je najviše pripadnika marginalizovanih grupa, poput Roma.

Zanimljivo je da nepismenih ima i u Banjaluci, i to ne malo. Čak 3.503 Banjalučana, starijih od 10 godina, na popisu 2013. se izjasnilo da ne znaju pisati i čitati.

Među nepismenima u najvećem gradu Srpske je 509 muškaraca i čak 2.994 žena, mahom starijih baka.

Istina, radi se o podacima starim 10 godina, a u međuvremenu se mnogo toga promijenilo. Pitanje je da li danas imamo procentualno više ili manje nepismenog svijeta, jer su mnogi, mahom mlađi i obrazovaniji ljudi napustili BiH.

Kako je ranije pisao portal Srpskainfo, neki od stanovnika Republike Srpske, koji ne znaju slova, uspjeli su da polože vozački ispit, uključujući i testove, koji se polažu pismeno.

Naravno, radi se o korupciji i organizovanom kriminalu, jer on koji su do vozačke dolazili “preko veze”, a među kojima su i nepismeni kandidati, to su platili i do 4.000 KM.

D. Ž. je uhapšena po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, a u saradnji sa BIA i SBPOK, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Kako je saopštilo tužilaštvo, sumnja se da je ona u periodu od februara do avgusta iskoristila svoj službeni položaj predsjednice suda, tako što je po prethodnom obećanju i dogovoru sa osuđenim R. M., kao predsjiednica vanraspravnog veća Višeg suda u Nišu dojnela i potpisala rješenje kojim se usvaja molba za puštanje na uslovni otpust osuđenog R.M, prenosi RTS.

Za tu službenu radnju ona je, kako se sumnja, primila vaučer za boravak u hotelu na Zlatiboru čime je pribavila sebi i članovima svoje porodice imovinsku korist, jer je iskoristila taj vaučer od sedam dana sa porodicom.

Postoje osnovi sumnje, da je vaučer u hotelu uplaćen od strane privrednog društva čiji je vlasnik sin osuđenog R. M., B. M., dok je osuđeni R. M. bivši direktor i odgovorno lice.

Naime, osumnjičena je iskoristila svoj službeni položaj i predmet za koji je najpre bio zadužen jedan sudija tog suda presignirala i zadužila da postupa na drugog sudiju istog dana i na trećeg sudiju koji godišnjim rasporedom poslova nije bio raspoređen da postupa u tim predmetima, a sve u cilju ubrzavanja postupanja i donošenja pozitivne odluke o puštanju na uslovni otpust.

Osumnjičena D. Ž. je po prethodnom dogovoru i obećanju sa osuđenim R. M. postupila i usvojila molbu, navodi tužilaštvo.

Visoki savet sudstva je danas održao sjednicu i donio odluku o ukidanju imuniteta D. Ž., odnosno odobrio njeno lišenje slobode. Osumnjičena će u roku od 48 sati biti saslušana u tužilaštvu.

Tokom godina rada i istraživanja pitanja korupcije u porodilištima širom BiH čuli smo razna svjedočanstva porodilja koje su lično doživjele i proživjele teške trenutke na porođaju koje je prije ili poslije samog čina poroda pratila korupcija.

S pravom se pitamo koje su to okolnosti koje su dovele do toga da se davanje mita smatra normalnim?

Kako i na koji način to možemo promijeniti, kakvo smo mi to društvo koje smatra da je to uredu?

S druge strane nikada se nismo iskreno zapitali kakav oblik institucije predstavlja porodilište, te kako se trudnica osjeća kada ostane sama i nezaštićena? Nije li onda mito jedino što joj je preostaje?

Na vrlo specifičan način doc dr Forić pomaže nam da shvatimo kako i na koji način se zapravo porodilje osjećaju kada ostanu u porodilištu.

Na ova i brojna druga pitanja dobili smo odgovore koji  se čine jednostavnim kada ih pojasni neko ko se bavi istraživanjem i analizom društva u cjelini.

Rezultati istraživanja su pokazali da je 50% porodilja i članova njihove porodice dalo novčana sredstva ili poklon u porodilištu, javno ili tajno, prije ili poslije poroda. Istraživanje je pokazalo da je novac samoinicijativno nuđen od strane porodilja ili njihove porodice, ali također i direktno ili indirektno tražen od strane medicinskog osoblja.

Kao razlog zbog kojeg su porodice pristale na korupciju navodi se većinom nada da će time moći obezbijediti adekvatnu zdravstvenu skrb ili humaniji odnos tokom poroda, što samo po sebi svjedoči lošim uslovima u porodilištima.

Istraživanje je nadalje pokazalo da prosječno vrijednost mita po porodu iznosi 141,65 KM. Ako uzmemo u obzir da je polovina porodilja (50%) u anketi potvrdila da je ona ili njeni članovi  porodice dali novac ili poklon javno ili tajno, a da u BiH imamo prosječno 30.000 poroda godišnje, dolazimo do podatka da „čašćenje“ zdravstvenih radnika porodice košta šokantnih 2.124.772 KM godišnje!

Projekat je sproveden kroz „Podrška građanima u borbi protiv korupcije“, finansiranim od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Međutim, tu presudu ukinuo je Vrhovni sud RS pa je u ponovljenom postupku Sudsko vijeće uvažilo žalbu tužilaštva i izrečena mu je kazna za šest tačaka optužnice. Također se presudom od Janjića oduzima i imovinska korist od 900 KM i 200 evra koja je pribavljena izvršenjem krivičnog djela.

Ukoliko ne plati novčanu kaznu u roku od 30 dana, ona će biti zamijenjena kaznom zatvora tako što će za svakih 100 KM biti određen dan zatvora.

U presudi se navodi da je Janjić uzeo mito od porodilja ili njihovih porodica u šest slučajeva.

Od Gordane J. uzeo je 500 maraka mita kako bi porodio njenu snahu. Iako je bio tražio 700 KM, pristao je na manji iznos jer mu je žena rekla da nema toliko. Od Veljka B. je uzeo 200 evra kako bi porodio njegovu suprugu. Takođe se navodi da je 200 maraka mita uzeo od Jovice B. te 100 maraka od Nemanje M. Po 50 maraka je, prema navodima presude, uzeo od Slaviše K. i Ranka Š. da bi porodio njihove supruge.

Podsjećamo, u Gradišci je u novembru 2016. godine održano i protestno okupljanje zbog smrti porodilje Jovane Šinik. Tada su brojni građani i porodica zatražili smjenu ginekologa Dragana Janjića s mjesta načelnika Odjeljenja ginekologije i akušerstva JZU Bolnica Bosanska Gradiška, i on je ubrzo i smijenjen.

Preuzeto sa: hayat.ba

Putem anonimne ankete prikupljena su iskustva 2.713 porodilja, koja su ukazala da je korupcija gorka realnost mnogih porodilišta. Rezultati istraživanja su pokazali da je 50% porodilja i članova njihove porodice dalo novčana sredstva ili poklon u porodilištu, javno ili tajno, prije ili poslije poroda. Istraživanje je pokazalo da je novac samoinicijativno nuđen od strane porodilja ili njihove porodice, ali također i direktno ili indirektno tražen od strane medicinskog osoblja. Kao razlog zbog kojeg su porodice pristale na korupciju navodi se većinom nada da će time moći obezbijediti adekvatnu zdravstvenu skrb ili humaniji odnos tokom poroda, što samo po sebi svjedoči lošim uslovima u porodilištima. Istraživanje je nadalje pokazalo da prosječno vrijednost mita po porodu iznosi 141,65 KM. Ako uzmemo u obzir da je polovina porodilja (50%) u anketi potvrdila da je ona ili njeni članovi  porodice dali novac ili poklon javno ili tajno, a da u BiH imamo prosječno 30.000 poroda godišnje, dolazimo do podatka da „čašćenje“ zdravstvenih radnika porodice košta šokantnih 2.124.772 KM godišnje! Vrijedi se zapitati koliko toga možemo uraditi sa tim iznosom? Koliko se mogu poboljšati opći uslovi u porodilištima na nivou cijele BiH? Koliko se može sagraditi novih medicinskih kapaciteta? Zaposliti dodatnog stručnog osoblja koje ce biti na usluzi majkama i njihovim bebama?

Na današnjoj press konferenciji, koje je održalo udruženje „BABY STEPS“, prezentirani su rezultati istraživanja, te podijeljena pojedina iskustva porodilja koja su prikupljena u okviru kampanje „Moje iskustvo sa korupcijom u porodilištu“, koja je bila sastavni dio ovog projekta. Ovi alati su bili od ključne važnosti za razumijevanje dubine problema korupcije i njenih dalekosežnih posljedica – radi ilustracije, mnoge majke su izjavile kako su odlučile da više ne rađaju nakon traumatičnih poroda i direktnog ili indirektnog navođenja na plaćanje usluga koje su besplatne. Ova iskustva, dakle, kod mladih žena rezultiraju stavovima koji imaju direktan uticaj na natalitet naše zemlje. Kao najveći izazov u borbi sa ovim problemom identifikovana je nespremnost sistema za saradnju, odnosno nepostojanje otvorenosti, konstruktivnog dijaloga i poduzimanja konkretnih mjera u cilju smanjenja korupcije uz mogućnost lakše i jednostavnije prijave korupcije prije, tokom ili nakon poroda. Također, jedan od vrlo teških problema jeste i kulturološka ukorijenjenost ove prakse, gdje i osoblje i porodice smatraju da je pravo zdravstvenih radnika da budu „počašćeni“ zbog asistencije na porodu, i gdje ne postoji svijest da rade posao za koji su plaćeni od tih istih građana i da primanje novca ili poklona na radnom mjestu u javnoj instituciji, a s namjerom postizanja neke krajnje koristi za onoga koji daje novac, jeste korupcija.

Na press konferenciji danas najavljena je saradnja sa UKC Republike Srpske, a pomoćnik direktora UKC-a dr Slobodan Hajder je istakao da su vrata UKC-a otvorena za savki vid saradnje i da se prvo stanje treba popraviti upravo u porodilištima jer su majke koje rađaju posebno važna kategorija, u jako vazžno trenutku života borave tu i njihov zibot kao i zivot njihove djece svima mora biti na prvom mjestu.

Brankica Raković projktni koordinator za Banjaluku istakla je važnost dijeljenja iskustva majki koje su rađale. „Podrđka svakoj od njih je nešto što nam olakšava put ka smanjenju svih problema sa kojima se porodilje susreću. Svaka od nas je važna, svaka od nas donosi jedna novi život na svijet, i zato je važno da svaki porod u svim porodilištima u BiH bude bez koverti.“

Kroz svoje obraćanje, učesnici su istakli kako je prevencija najvažnija kada je riječ o sitnoj korupciji, te kako kroz poboljšanje uslova, odnosno podizanje standarda u pružanju zdravstvene skrbi u svim porodilištima osnova za smanjenje korupcije u porodilištima.

Ovo je važan dan, dan u kojem oni koji trebaju pokazuju jasno da im je važno da se davanje mita u porodilištima zaustavi, i dan u kojem su otvorena vrata saradnji na relaciji porodilište-porodilja.

Kroz anketu došlo se do mnogih specifičnih, vrlo osobnih iskustava. U skladu sa datim odgovorima o
iznosu novca došlo se do obračuna da je vrijednost poklona kojeg su porodilje ili članovi njenih
porodica dale medicinskom osoblju pri porodu, u prosjeku iznos od 141,65 KM. Dakle, pri porođaju
se prosječno doktori i osoblje “časti” sa 141,65 KM.

“Ukoliko uzmemo u obzir da je polovina porodilja (50%) u anketi potvrdila da su ona ili njeni članovi
porodice dali novac ili poklon javno ili tajno, a da u BiH imamo prosječno 30.000 poroda godišnje,
dolazimo do podatka da se godišnje za “čašćenje” odnosno mito u porodilištima sirom BiH izdvaja
2.124.772 KM” istakla je Amila Tatarević u ime udruženja Baby Steps.

Prilikom posjete Banjaluci predstavnice udruženja uspjele su da obave i razgovore s nekim od majki koje su pristale da svoja iskustva podijele sa svima i tako motivišu i ostale da davanje mita više ne bude dio podrazumjevanih aktivnosti prilikom odlaska u porodilište.

Razmjena iskustava, dijeljenje ličnih proživljenih priča od velike je pomoći budućim majkama, ali i onima koje su već prošle koz porođaj jer činjenica da nisu same uveliko pomaže da se doživljene traume lakše prevaziđu.