Iako na modu gledamo kao na kreativnu sferu u kojoj netko nešto dizajnira i pokušava oduševiti publiku i kritičare, nerijetko zaboravljamo da je ona zapravo jedna velika industrija. Na tome možemo zahvaliti poslovnim gigantima poput Bernarda Arnaulta i Francoisa Henryja Pinaulta koji su krajem osamdesetih počeli ulagati u modne kuće kao što bi netko ulagao u dionice ili naftne rafinerije.

Dok je to neupitno podiglo modnu industriju na puno veću razinu od obiteljskih trgovina koje su grcale u dugovima, jednako je tako utjecalo i na njenu kreativnu stranu. Primat je stavljen na pronalazak one zlatne kombinacije kreativnosti koja može generirati novac, dok su sanjarenje i konceptualnost u modi postali prava rijetkost.

Početkom ove godine smo se oprostili od dizajnera koji je usitinu bio modni sanjar i vizionar. Paco Rabanne je bio španjolski dizajner koji je svoju karijeru započeo udarcem u metalni gong koji je nerijetko postajao nosivi komad. Coco Chanel ga je opisala ”metalurgom, a ne dizajnerom”’, te je uistinu ostavio neizbrisiv trag u modi koja je danas itekako otvorena nekonvencionalnim materijalima poput metala.

Njegova debitantska kolekcija ”12 nenosivih haljina” mu je zaradila poziciju dizajnera nakita u Givenchyju, Dioru i Balenciagi, te ulogu kostimografa za kultni film Barbarella. Među prvima je zapošljavao modele različitih rasa, što je u ono doba bilo nečuveno, te će ostati zapamćen kao jedan od najvećih modnih revolucionara.

Legendary space age fashion designer Paco Rabanne has died today.

The designer was 88 years old. pic.twitter.com/XlZyJsshZw

— F. (@yourbaldmother) February 3, 2023

Samo nekoliko mjeseci nakon smo se oprostili od još jedne izuzetno značajne figure u modnoj povijesti. Mary Quant je bila samouka dizajnerica koja je djelovala u istom periodu kao i Rabanne, no revoluciju je napravila na svoj način. Jedna od prvih predstavnica Mod pokreta i predvodnica ‘youthquakea’, a njene kreacije inspirisane plesačima i popularnim muzičarima tog doba su otvorile vrata slobodnijoj modi.

Definisala je siluete šezdesetih i ranih sedamdesetih godina, a upravo se njoj velikim dijelom pripisuje izum mini suknje. Kratke suknje i kompleti na tregere su je lansirali u svjetsku popularnost, a nezaboravne su i beretke s logom tratinčice su obilježile gotovo sve generacije do novog vijeka.

Revolucionarna je, na svoj način, bila debitantska kolekcija pjevača Pharrella Williamsa za Louis Vuitton sredinom ove godine. Prošle je godine njegovo preuzimanje uloge kreativnog direktora nakon vizionara Virgila Abloha potresla modni svijet, te se od njegove kolekcije očekivalo zaista puno.

Pharrell je kroz karijeru nekoliko puta sarađivao s Louis Vuittonom na liniji naočala i tenisica, te s Chanelom, Monclerom i mnogim drugim modnim kućama. Njegova je prva kolekcija prošla relativno korektno, s obzirom da je više bila remix kolekcija radova prijašnjih kreativnih direktora, od Marca Jacobsa do Abloha.

Celebritizacija modne industrije je na nikad većem nivou, a njegova trenutna pozicija potvrđuje upravo to. Ako ništa drugo, dobili smo vrijednog protivnika trendu tihog luksuza – kultnu Speedy torbu izraženu od dijamanata i krokodilske kože.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Louis Vuitton (@louisvuitton)

Da celebritizacija mode dolazi po svoje žrtve je dokaz i brend Lanvin. Kreativni direktor Bruno Sialeli, koji potpisuje popularnu Lanvin Cat torbu s ručkom u obliku mačke, ove je godine zamijenjen programom Lanvin Laboratory koji će svake sezone predstaviti kolekciju nekog gostujućeg dizajnera, nerijetko poznate osobe van svijeta mode.

Ipak, Sialeli nije jedini koji je ove godine izgubio fotelju na vrhu modne industrije. Kultni dizajner Tom Ford je ove godine svoj modni brend prodao kozmetičkom gigantu Estée Lauderu, te je otišao uživati u prijevremenoj penziji na svom teksaškom ranču. Jeremy Scott je ove godine napustio Moschino nakon više od jednog desetljeća zabavnih i kreativnih kolekcija, a istu je sudbinu ove godine dočekala Sarah Burton, nasljednica legendarnog Alexandera McQueena. Nakon tri godine su svoje pozicije napustili Matthew Williams u Givenchyju i Gabriela Hearst u Chloé. Ovogodišnji rekorder je bio Ludovic de Saint Sernin koji je svoju poziciju u brendu Ann Demeulemeester napustio nakon nepunih šest mjeseci rada i samo jedne kolekcije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Will Welch (@willwelch)

Ko su im nasljednici? Izuzev u slučaju brenda Chloé, gdje je mjesto kreativne direktorice zauzela Chemena Kamali, većina su bijeli muškarci. Na problematičnost firmi i konglomerata koji u većini slučajeva zapošljavaju rasno homogene kreativne timove su ukazali mnogi modni entuzijasti na društvenim mrežama, a njihova negodovanja su na kraju potvrdile i službene statistike portala Vogue Business.

Prema njihovom indeksu modnih firmi, od 33 pozicije kreativnih direktora u 30 najznačajnijih brendova trenutka, samo je osam žena i četiri osobe različitih rasa. Uprkos raznim kampanjama koje redom tematiziraju rasnu, rodnu i seksualnu jednakost, sam vrh poslovnog dijela modne industrije i dalje dominiraju muškarci bijele rase.

creative directors of brands under fashion conglomerates:

LVMH:
– 22% white women
– 16% men of color
– 0% women of color

Kering:
– 0% women and/or poc

Puig:
– 0% women and/or poc
* one genderfluid cd: harrison reed

Richemont:
– 0% women and/or poc (as of gabriela hearst exit)

— chloe (@chloeikennedy) October 3, 2023

Krađa mjesta odličnim kreativnim direktoricama nije bilo jedino modno otuđivanje ove godine, posebno kada je u pitanju Balmain. Samo desetak dana prije početka pariške sedmice mode za kolekcije proljeća 2024., oružani pljačkaši su napali dostavni kombi na putu s jednog pariškog aerodroma prema centru francuske metropole.

U tom se kombiju, na nesreću Oliviera Rousteinga i cijelog Balmain tima, nalazilo preko 50 total lookova koji su trebali biti prikazani na nadolazećoj sedmici mode. Rousteing se povodom toga oglasio na Instagramu, rekavši kako će dati sve od sebe da rekreiraju sve kombinacije u svojih nekoliko ateljea.

Bez obzira na ogromnu količinu stresa, Balmain je predstavio usitinu spektakularnu, šarenu kolekciju koja je bila u skladu s Rousteingovim dotadašnjim radom. Njegov neuništiv, konzistentan i dugogodišnji rad nije uspjela spriječit ni oružana pljačka.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by OR (@olivier_rousteing)

Iako privatni detektivi i policija nisu uspjeli dovesti ove modne antagoniste pred lice pravde, moda je uprkos tome i ove godine punila naslove raznim tužbama. Dugogodišnja tužba između sportskog giganta Adidasa i američkog dizajnera Thoma Brownea je ove godine konačno dočekala svoj kraj.

Podsjećamo, brend s tri crte je još davne 2007. godine odlučio presaviti tabak i na sud dovesti Brownea zbog njegove četiri. Jedan od Browneovih redovnih dizajnerskih elemenata su četiri crte na bočnim stranama sakoa, hlača, čarapa i mnogih drugih komada. Thom Browne takođe ima logo s tri crte u bojama američke zastave.

Adidas je u tome vidio prijetnju svom vizualnom identitetu i registrovanom zaštitnom znaku, te su odlučili podići tužbu. Zbog proširenja Browneovog asortimana na sportsku odjeću, ove su godine podigli još nekoliko tužbi. Sud u New Yorku je odlučio u korist Thoma Brownea, rekavši kako Adidas ”ne može posjedovati crte”. Međutim, Adidas očigledno ne spava mirne duše, te je za vrijeme pisanja ovog pregleda godine izašla vijest kako iznova tuže brend Thoma Brownea.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Thom Browne (@thombrowne)

Ovu je godinu obilježila propast NFT umjetnina, a tako i NFT mode koja se tokom pandemije činila kao budućnost. Takvu budućnost, posebno zbog Hermesa, nećemo dočekati. Hermes je na sudu dobio Masona Rothschilda, autora NFT projekta ‘MetaBirkin’. Po samom naslovu projekta možete zaključiti kako se radi o digitalnim Birkin torbama koje su se prodavale po jednakoj ili većoj cijeni kao one prave.

Hermes je, dobivši ovu tužbu, postavio presedan i ograničenje mnogim NFT i AI kreatorima koji su se do tada bez problema mogli igrati sa zaštitnim znakovima. Mogu i dalje, u granicama umjetničke slobode i komentara, no ne smiju zarađivati na njima. Ovo je neupitno stalo na kraj mnogim NFT projektima, no umjetna inteligencija i kreiranje modnog sadržaja poput kampanja, gdje je Jacquemus ove godine bio među prvima, nas i dalje fasciniraju.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by AVNT (@avntspace)

Godinu završavamo naglim usporavanjem luksuza, padom vrijednosti i zarade mnogih velikih brendova i generalno lošim rezultatima u većini industrije. Ipak, možda je na pomolu nova renesansa kao na početku devedesetih. Konglomerat Kering je ove godine od misteriozne katarske firme Mayhoola otkupio 30 % dionica Valentina, te do kraja desetljeća namjerava preuzeti većinu brenda. S takvim konstantnim i naglim promjenama, možda konačno dođe i neka dobra.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Pierpaolo Piccioli (@pppiccioli)

Pretile žene s idealima tijela Victorijinih anđelica tražile su komadić sna, onog koji im se posljednjih 20-ak godina demonstrira u showu popularnog američkog proizvođača rublja.

Podigla sam jedne gaće; bila je to više špaga s prišivenim komadićem crne čipke, i preko njih se zagledala u gomilu žena. Bila je to neka vrsta stockholmskog sindroma i u prividu ružičaste stvarnosti shvatila sam koliko vraški puno slojeva ima svijet u kojem su nas doveli do ovakvih gaća.

Baš je to suština priča dokumentarnog filma koji je 14. jula objavljen na streaming platformi Hulu. 

Victoria’s Secret: Angels and Demons donosi priču o tome šta stoji iza popularne industrije donjeg veša, koje niko normalan ne može nositi duže od pet minuta. Istražuje usku povezanost nekadašnjeg scouta za supermodele Jeffreyja Epsteina i osnivača Lesa Wexnera, u čijim šakama bi djevojke završavale kao plijen. Trodijelni dokumentarac razotkriva modno podzemlje i poručuje nam da istina nije onakva kakvom se čini.

Ko vas šljivi kad ste napaljeni i glupi. To je suština prostitucije. Uzeti vam novac dok mislite donjom glavom

Društvo spektakla s ovim je započelo još 90-ih, s Baywatchem i trčkaranjem Pamele Anderson po plaži, s kupaćim kostimom usječenim iznad prepona. Ako se sjetite “revolucionarnog” spota Georgea Michaela za pjesmu Freedom, shvatit ćete koliko je stara vijest o tome da seks prodaje baš sve.

Samo najgluplji među nama mogu biti šokirani činjenicom da na vrhu Viktorijinih tajni sjede biznismeni koji ubiru milijarde dolara parazitirajući na slijepom vjerovanju onih koji misle da je vrhunac oslobođene seksualnosti kačenje mrežaste čarape na halter.

Kriza brenda Victoria’s Secret započela je s #Metoo pokretom, da bi u razdoblju pandemije došlo do zatvaranja 200-tinjak prodavaonica u Americi. Potom su najavili da se okreću “elegantno popunjenim” ženama, što bi u slobodnom prijevodu značilo da su poslovnu priliku vidjeli u tome da prestanu frustrirati debele.

Umjesto toga, počeli su im se dodvoravati. Film donosi kronologiju vrtoglavog uspona, ali i sunovrata korporacije koja je bila dom supermodela kao što su Gisele Bundchen, Heidi Klum i Alessandrs Ambrosio.

Franšizi je u konačnici presudilo mnoštvo kritika upućenih za nametanje nerealne slike ženskog tijela, seksizam i rasizam, pa je zanimljivo poslušati i što kaže direktor marketinga tvrtke Ed Razek, ali i Martin Izquierdo, čovjek koji je dizajnirao krila za modne revije Victoria’s Secreta.

U sirotištu je naučila da šije te se sa napunjenih osamnaest godina zaposlila kao pomoćna krojačica koja se bavila porubljivanjem haljina za bogate dame tadašnjeg društva. Sa devetnaest godina je odlučila da ode u Pariz gdje novac zarađuje kao pomoćna kabaretska pjevačica – zabavljala je publiku prije nastupa glavne zvijezde.

Nadimak Koko je dobila zahvaljujući pjesmi koju je često izvodila, “Kvi ku a vu Koko dans le trokadero”. Kratko je napustila posao kabaretske pjevačice i radila u odmorištu za elitne Francuze u mjestu Viši.

Sa dvadeset i tri godine upoznala je bogatog tekstilnog biznismena Etijena Balzana i ubrzo postala njegova ljubavnica. Balzan je odigrao presudnu ulogu u pokretanju njene karijere. Život na visokoj nozi donio joj je dobre kontakte. Balzan joj je pomogao da otvori prvu prodavnicu šešira, a koju je kasnije polako, ali sigurno širila.

Balzan upoznaje Koko sa prijateljem Arturom Edvardom Kapelom sa kojim se Koko upušta u ljubavnu vezu koja je potrajala devet godina, sve dok Kapel nije oženio bogatu aristokratkinju lejdi Dijanu Vindan, a Koko mu je do kraja života ostala samo ljubavnica. Kapel je poginuo u saobraćajnoj nesreći, ali bio je jedan od ljubavnika koji je vjerovao u sve njene ideje i finansijski ih podržavao. On je bio zaslužan i za čuveni stan u Ru de Kambonu na broju trideset i jedan koji je dobila kao poklon. Koko nije mogla emotivno da se oporavi nakon Kapelove smrti te su kroz njen život prolazili muškarci, ali se nisu dugo zadržavali.

Koko Šanel je bila veličanstvena dama sa duhom muškarca koja je slijedila svoj san o modernoj i jakoj ženi oslobođenoj stega, šablona i pravila ponašanja, kako u modi, tako i u životu. Spisak svih njenih ljubavnika zauvijek će ostati skriven ali između ostalih spominju se ruski knez Dmitrij Pavlovič, kompozitor Igor Stravinski, vojvoda od Vestminstera, a kružile su glasine da je zavela čak i Pikasa i Dalija.

Koko je na modnu scenu donijela ženska odijela, hlače visokog struka i muškobanjasti stil sakoa. Oslobodila je žene nošenja korzeta i dugih haljina koje smetaju. Ona je zaslužna i za to što je mala crna haljina nezaobilazan dio garderobera svake žene. Njena omiljena boja bila je crna pa ne čudi otkud crna kao simbol elegancije i profinjenosti.

Koko je bila horoskopska, ali i životna lavica. Imala je cilj koji je ostvarila, možda čak i više nego se i sama nadala. Od tud i prisustvo zlatnog lava u Šanel kolekcijama nakita.

Čuveni parfem Šanel broj pet sa kojim počela velika Koko priča bio je prvi parfem sa dizajnerskim potpisom, a dizajn je inspirisan bocom viskija. Šanel je govorila da žena treba da stavlja parfem tamo gdje želi da je ljube.

Koko je za vrijeme Drugog Svjetskog rata zatvorila sve svoje radnje i živjela u hotelu Ric u Parizu. Povremeno je odlazila u stan, najčešće u trenucima kada je željela da stvara. U Ricu je provodila vrijeme sa njemačkim oficirima te su je povezivali i optuživali da je radila kao kontraobavještajka u ratu i pomagala njemcima na uštrb rodne Francuske. Kasnije je preselila u Švajcarsku, ali želja da još jednom pokaže svoju Koko Šanel snagu vratila je u Francusku. Tadašnja kolekcija nije dobro prihvaćena, jer su je smatrali izdajnicom nacije.

Šanel je najbogatija žena u istoriji, jedna je od stotinu najuticajnijih osoba dvadesetog vijeka i vrijednost njene imperije se procjenjuje na 118 biliona eura. Nekoliko godina prije nego što je preminula, bila je teška ovisnica o morfiju koji je ubrizgavala sama sebi. Veliki dio života je provela sa muškarcima, nije imala mnogo prijateljica, jer kako su je opisivali oni koji su je poznavali “bila je žena teškog karaktera”. Šanel je preminula u osamdeset i osmoj godini života. Pokopana je u Švicarskoj, a kameni nadgrobni spomenik sa pet simbola lava kreirala je sama, uz natpis: “Bez težine ovog kamena iznad mene, želim da odem u raj i oblačim anđele.”

Iako se o velikom “transferu” šuška već mjesecima, obje modne kuće su čekale kraj juna 2016.godine da konačno objave vijest o Marijinom odlasku, odnosno dolasku. Za Mariju kažu da je timski igrač, a ona je to i dokazala svojom tridesetogodišnjom karijerom. Prije dolaska na mjesto kreativne direktorice u Dior, Marija je zajedno sa kolegom Pjerom radila u Fendiju. Ono što je dodatno zanimljivo – njih dvoje po prvi put neće raditi zajedno.

Istančani ukus i dugogodišnje iskustvo u modnoj industriji garantuju uspjeh svega što Marija dodirne. Nakon odlaska iz modne kuće Fendi, a po dolasku u Valentino željela je da oživi klasiku, animira kupce i predstavi novog-starog, klasičnog, a modernizovanog Valentina – kolekcijom crvenih sandala za sezonu jesen/zima.

Valentino haljine na kojima je radila zajedno sa kolegom Pjerom još nikada nisu prošle nezapaženo na crvenim tepisima širom svijeta. Valentino je ono što trebate ako želite da vas primjete. I uvijek je tako. Zahvaljujući njoj.

Ako vas je u bilo kom trenutku iznenadio Valentino sa kopčama i zakovicama, ali ste ipak poželjele par cipela sa visokim potpeticama u duginim bojama – to su Marija i Pjer. Nakon što su lansirali novu liniju cipela sa špicem, tankim kaišićima, u pastelnim bojama sa kontrastom koji daju zakovice, prodaja je skočila za 36%. Nosili ih svi – blogerke, novinarke, manekenke i glumice. Stvoren je novi Valentino simbol. Zahvaljujući Mariji.

Fendi i Valentino su oživjeli nakon čarolije koju stvaraju Marija i Pjer, a koliko toga može Marija sama, ostaje da se vidi. Da li se ovdje radi o slučaju da iza velike žene, stoji još kreativniji muškarac, čućemo u narednom periodu.

Lola joj želi najveći uspjeh do sada i šalje adresu na koju može da proslijedi primjerke cipela za promociju.