Benigna hiperplazija prostate i erektilna disfunkcija jesu dva najčešća zdravstvena stanja sa kojima se suočava veliki broj muškaraca, prevashodno srednje i starije životne dobi. Čekanje na početak mokrenja, spontano prekidanje mlaza, mokrenje u kapima, urgentno mokrenje i noćno mokrenje, predstavljaju najčešće manifestacije benigne hiperplazije prostate (BHP). Ipak, još jedan značajan simptom koji se može pojaviti kod muškaraca sa benignom hiperplazijom prostate jeste i erektilna disfunkcija (ED).

Istraživanjima je utvrđeno da 80% muškaraca koji imaju erektilnu disfunkciju takođe imaju i simptome benigne hiperplazije prostate, te da više od polovine pacijenata sa simptomima benigne hiperplazije ima erektilnu disfunkciju. Svaki drugi muškarac koji ima simptome benigne hiperplazije prostate, ima i probleme sa postizanjem adekvatne erekcije.

Šta je ED? Erektilna disfunkcija je simptom, odnosno posljedica, a ne bolest. Definiše se kao nemogućnost muškarca da postigne i/ili održi erekciju koja bi bila dovoljna za zadovoljavajući spolni odnos. Opet, nije svaka neuspjela erekcija ED, a da bi to bila, simptomi se moraju ponavljati tokom tri mjeseca.

Pojava ED-a raste s životnom dobi, pa su mnoge studije pokazale kako se kod skoro 52 % muškaraca javlja između 40. i 70. godine života. Uzroci nastanka erektilne disfunkcije mogu biti različiti, a najčešći su diabetes melitus, visoki krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti, psihogeni poremećaji, endokrinološki poremećaji, kao i razne neurološke bolesti.

Ranijih godina erektilna disfunkcija se svrstavala i bila je primarno liječena kao posljedica starenja. Noviji epidemiološki podaci ukazuju na značajan porast incidence i prevalence ED kod muškaraca mlađih od 40 godina, pa prema studijama, erektilna disfunkcija, bez obzira na stepen, pogađa čak do 30 % muškaraca ispod 40 godina.

Iako se u toj dobnoj skupini rijetko radi o teškom obliku ED, kod muškaraca ove starosne dobi i blaga do umjerena ED imaju značajan impakt na kvalitetu života, psihosocijalno funkcioniranje i partnerske odnose.

Razlika u ED između mlađih i starijih muškaraca: Ključna razlika leži u etiologiji. Kod starijih muškaraca dominantni su organski uzroci tj. vaskularna endotelna disfunkcija, dijabetes melitus i andropauza, dok se kod muškaraca mlađih od 40 godina većinom radi o psihološki potenciranom razvoju erektilne disfunkcije pod uticajem socioloških i kulturoloških uticaja.

Iako ED kod mlađih muškaraca počinje obično naglo i izraženija je psihološka komponenta, presudno je imati na umu kako je i organska komponenta u ovoj skupini sve zastupljenija uključujući i rane znakove kardiovaskularnih oboljenja. Češće se pojavljuje kod osoba koje pate od anksioznosti, depresije, akutnog stresnog poremećaja i niskog samopouzdanja. Među osnovne postulate liječenja erektilne disfunkcije spadaju opšte i farmakološko liječenje. Opšte liječenje se sastoji u mijenjanju životnih navika, korekciji prehrane, prestanku pušenja i konzumacije alkohola te povećanja tjelesne aktivnosti

Savjeti iz Hemofarma: Promjena životnih navika povoljno djeluje na oporavak erektilne funkcije kod muškaraca s metaboličkim sindromom i ranom fazom dijabetesa. Ukoliko promjena životnih navika ne dovede do poboljšanja erektilne funkcije, uvodi se farmakoterapija koja je često prvi korak u tretiranju simptoma erektilne disfunkcije.

Kod svakog medikamentoznog liječenja pa tako i kod erektilne disfunkcije ključno je pridržavati se propisanih terapijskih modaliteta i preporučenih doza, uz izbjegavanje samoinicijativnog uključivanja terapije. Najčešće propisivani lijekovi spadaju u skupinu inhibitora fosfodiesteraze tipa 5 (PED5) – (tadalafil, sildenafil, vardenafil, avanafil).

Odlazak kod ljekara i otvoren razgovor jedan je od glavnih faktora uspješnog liječenja. U zdravlju ne smiju postojati tabu teme, pa je ključno da se, ukoliko prepoznate neki od navedenih simptoma, na vrijeme javite urologu kako bi dobili pravovremenu i adekvatnu terapiju, spriječili razvoj komplikacija i poboljšali kvalitet života.

Pregledaj se!

Prema literaturnim podacima rak prostate je najčešći novodijagnosticirani rak kod muškaraca u Europi, s procijenjenih 415.333 novih slučajeva u 2022. godini.  Smatra se kako je jedan od tri najčešća zloćudna uzroka smrti u 2022. godini u Europi s gotovo 100.000 smrti (jedino rak pluća i rak debelog crijeva odnose više života među zloćudnim bolestima u muškaraca u Europi).

Stavljajući u fokus muškog zdravlja prostatu kao organ koji  najviše pridonosi opterećenju zdravstvenog sustava jedne zemlje i potrebe za posjetu liječniku u zrelijoj i starijoj životnoj dobi, važno je  raditi na prosvjećenosti, usvajanju novih znanja, te prevenciji bolesti u široj društvenoj zajednici. Edukacijski i preventivni programi na državnoj razini u našoj zemlji poput „Nacionalni preventivni programi probira“ nažalost još nisu zaživjeli, stoga su individualne borbe liječnika, promotora zdravlja, nevladinih udruga  i zaklada, nekolicine etuzijasta  u svijetu, influenca koje pokreću  simultano lavine akcija i preventivnih programa jednako važne i svima nama neophodne u svrhu i jedino za promociju i prevenciju pošasti današnjice, karcinoma. Podizanje opće svijesti o prevenciji najbolji je put za  kvalitetan i dobar  zdravstveni sustav, a srž svake prevencije neosporno je edukacija. Stoga je potrebno javnost upoznati sa  znanjima iz područja urologije.

Prostata: Prostata je muška spolna žlijezda koja je svojom veličinom i izgledom najsličnija kestenu, te se često naziva “kestenjača”.  Građena od mišićnog i žljezdanog tkiva, smještena je ispod mokraćnog mjehura i obuhvata početni dio mokraćne cijevi. Bujanje i rast žljezdanog tkiva pod utjecajem hormona dovodi do smetnji eliminacije urina. Ovakvo uvećanje prostate se često javlja kod muškaraca starije dobi i najčešće je benigno, međutim, nažalost, puno veći značaj  moramo staviti na onkološka oboljenja prostate među kojima prednjači rak prostate.

Čimbenici rizika za rak prostate najčešće se smatraju starija životna dob (najčešći je kod muškaraca iznad 50 godina), nasljeđe i etničko porijeklo. Okolišni te drugi čimbenici rizika su svakako prehrana, debljina, upale prostate i spolno prenosive infekcije, te  mogu predstavljati prediktore rizika za razvoj bolesti. Među klinički značajne simptome raka prostate ubrajamo slijedeće smetnje:  otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz mokraće, pečenje kod mokrenja ili krv u mokraći. Ovi simptomi sami po sebi ne potvrđuju prisutnost raka prostate i gotovo svi ovi simptomi  mogu se pojaviti i kod bolesnika sa dobroćudnom bolešću prostate benignom prostatičnom hiperplazijom. Ukoliko je bolest uznapredovala mogu se pojaviti i simptomi koji sugeriraju na postojanje sada već metastatske bolesti, a oni uključuju umor, slabost i mršavljenje.

Za rano otkrivanje i dijagnosticiranje  bolesti neophodno je učiniti pregled urologa s posebnim osvrtom na digitorektalni pregled te određivanjem prostata specifičnog antigena PSA (tumorski biljeg za prostatu), što se obično provodi svake godine muškarcima starijim od 50 god.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate : Na državnoj razini Bosna i Hercegovina nažalost nema Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate. Rano otkrivanje moguće je redovitim pregledima koji se preporučuju svim muškarcima koji su stariji od 40 godina. U kliničkoj praksi se, na žalost bolest često prepoznaje kada je kasno i kada više ishodi liječenja nisu toliko povoljni stoga sugestije Svjetske zdravstvene organizacije idu u svijetlu osnivanja Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka prostate, kao i svih drugih organskih sijela.

Kasno otkrivanje bolesti svakako iziskuje agresivnu terapiju koja za posljedice ima neželjene učinke među kojima svakako svoje mjesto pronalazi i erektilna disfunkcija (ED). Nakon učinjenog radikalnog kirurškog liječenja, potom i radio i kemoterapije veliki broj bolesnika suočen je s dijagnozom ED. Obzirom kako se dobna granica  bolesnika sa dijagnosticiranim karcinomom prostate pomiče u sve mlađu životnu dob jasno je kako  posljedice osnovne bolesti i liječenja imaju veliki utjecaj na lošiju kvalitetu života. Svjesni okolnosti i podneblja u kojima živimo i radimo pojedine teme su još uvijek veliki „Tabu“ i ne daje im se dovoljno na važnosti, sve do trenutka do kad nužno ne počnu utjecati na normalno psihosocijalno funkcioniranje.  U tom trenutku posljedice su već vidljive kako na fizičkom aspektu tako i u psihološkom statusu.

Svaki mjesec u godini treba biti mjesec posvećenosti, ne samo fizičkom, nego i aspektu mentalnog zdravlja kod muškaraca koje može biti narušeno ukoliko se bez dovoljno znanja i spoznaja nose sami sa problemima erektilne disfunkcije. Edukacija i podizanje javne svijesti o bolestima poput erektilne disfunkcije, koja kao posljedica može biti  uzrokovana nizom faktora

Faktori rizika za erektilnu disfunkciju: Stres i mentalni zdravstveni problemi mogu uzrokovati ili pogoršati erektilnu disfunkciju. Učestalost erektilne disfunkcije te njena pojavnost raste s dobi prema svim provedenim istraživanjima, a osobito iza 65. godine života. Prema dostupnim literaturnim podacima polovica muškaraca iznad 40. godine života ima manje ili više izraženu erektilnu disfunkciju. Među čimbenike rizika za erektilnu disfunkciju svakako ubrajamo pretilost, povišen krvni tlak, fizička neaktivnost, povišene vrijednosti masnoća u krvi, kronični stres, radikalne kirurške intervencije  na prostati i u maloj zdjelici, te karcinom prostate.

Važno je čuti glas razuma, a ne stvarati predrasude. Glas koji kaže: “javi se na preventivni urološki pregled makar to i ne bude s razlogom. Pregledaj se“. Važno je promovirati svjesnost i brinuti se o sebi svakog mjeseca, te druge poticati na brigu. Spojiti ponos i zdrav razum razbijajući baš sve predrasude i tabue koji nas okružuju.

„Kod muškarca postoje oboljenja urogenitalnog sistema koja se najčešće javljaju u određenim životnim dobima. U mladosti, odnosno od djetinjstva pa do 40-te godine života, tipično je doba za nastanak tumora testisa. S kasnim 40-im počinju se javljati i nespecifični, povremeno prisutni poremećaji mokrenja. Te smetnje mokrenja  su najčešće posljedica bolesti koja se naziva benigno uvećanje prostate. Erektilna disfunkcija je još jedno oboljenje koje često pogađa muškarce, i ukoliko se javi u srednjoj životnoj dobi (od 45 do 65 godina) jedan od najranijih znakova kardiovaskularne bolesti. Osim navedenog u svim životnim dobima mogu se javiti infekcije urogenitalnog sistema kao i tumorske promjene na svim nivoima istog. Pojava kamenaca u urinarnom sistemu podjednako je prisutno kod pacijenata oba pola“, ističe dr Tamara Đurić Kun, specijalizant urologije.

O SAMOPREGLEDU DUŠEVNOG STANJA:

„Dobro je sebi postaviti pitanje tipa: Na skali od 1 do 10, koliko sam ja zadovoljan svojim mentalnim zdravljem? (gdje je ocjena 1 – ekstremno loše, a ocjena 10 ekstremno dobro)

Ako je ocjena ispod 6, to je znak da je potrebno potražiti pomoć, ali posebno je potrebno biti pažljiv biti ako je ocjena `čista 10ka`“, savjetuje psiholog Tadić.

Koliko je važno fizičko, toliko je važno i psihičko zdravlje.

Stoga, ukoliko ste muškarac i ako ste skloni izjavama tipa: “ma ne treba meni pomoć, nije mi ništa”, a naročito ako rečenica  počinje sa “ma” ili “pa“, ako stalno osjećate umor koji ne prolazi ni nakon odmora, ako sve rješavate „sâm sa sobom“ … vrijeme je da se obratite psihologu.

„Pri saznavanju dijagnoze neke bolesti uobičajeno je prva reakcija šok. Šta će uslijediti nakon šoka varira od osobe do osobe. Nekom se prvo javi strah, nekome razočarenje, nekog obuzme žalost. A neki ljudi potisnu osjećanja i prave se ko da se nije ništa važno desilo. Samim tim ne traže podršku, dok sa druge strane prijavljuju da se osjećaju usamljeno. Muškarci često navode i umor koji ne prolazi ni kad se odmore. Iako, mi psiholozi, u tom slučaju propitujemo duševnu iscrpljenost, taj stalni  umor može biti i simptom fizičkih bolesti, zbog čega mu i pridajemo značaj“, kaže Ognjen Tadić, psiholog i aktivista iz Udruženja Superbrke iz Banjaluke.

U novembru muškarci širom planete puštaju brkove s ciljem podizanja svijesti o važnosti muškog zdravlja, borbe protiv karcinoma prostate i testisa, te očuvanja mentalnog zdravlja muškaraca. Tako je nastao i globalni pokret Movember koji i ove godine podržavaju zaposleni u Hemofarmu, zajedno sa Udruženjem „Superbrke“ iz Banjaluke. Mjesec novembar, jeste mjesec posvećen muškarcima, ali se ne smije zaboraviti da svaki mjesec u godini jeste mjesec pregleda i prevencije.

Hemofarmove Brke i Supebrke jedinstveni su u poruci – Vrijeme ti je, pregledaj se!

Naime, svjetski pokret Movember, koji je pokrenut sa ciljem podizanja svijesti o kancerogenim oboljenjima testisa i prostate, odnosno važnosti prevencije za liječenje ovih oboljenja, na muško zdravlje u javnosti ukazuje na specifičan način – njegujući brkove kod muškaraca tokom mjeseca novembra.

Izvedenicom naziva brkova (mustache) i mjeseca novembra (November) na engleskom jeziku, nastao je naziv Movember, a podrazumjeva puštanje brkova tokom ovog mjeseca ili brijanje brade, sa ostavljanjem brkova.

Upravo su brkovi simbol muškosti koji neupitno izaziva pažnju, koja se potom usmjerava na podizanje svijesti o muškom zdravlju.

Svjestski, regionalni i lokalni podaci o broju oboljelih od pomenutih oboljenja su nažalost i dalje drastični, a poražavajuće je saznanje da bi u više od 85% slučajeva ishod bio pozitivan pa i bez značajnih posljedica, ukoliko bi se redovno upražnjavali samopregledi i godišnji preventivni pregledi – zato “glancanje kugli” ne smije biti tabu, ne može biti olako shvaćeno i treba da bude zadatak svakog muškarca.

Banjalučki Movember zvanično počinje u utorak, 1. novembra 2022.god. u 20 časova, tradicionalnim besplatnim brijanjem u banjalučkom kafeu Pauza u Vidovdanskoj, nezvaničnoj bazi Superbrka.

Svi koji žele ostavljanjem brkova dati svoj doprinos ovogodišnjem Movemberu  pozvani su na ovo tradicionalno druženje, kojeg će tokom predstojećeg mjeseca pratiti i drugi događaji i promotivne aktivnosti koje realizujemo sa mnogobrojnim partnerima ali i velika završna zabava na kojoj će eminentni žiri proglasiti najbolje brkove i tako simbolično dodijeliti titulu ambasadora banjalučkog Movember-a, koja se dodjeljuje na jednogodišnji mandat!

Takođe na nekoliko lokacija u Banjaluci moći će se donirati sredstva koja će biti donirana pacijentima KLINIKE ZA ONKOLOGIJU UKC-a Banja Luka, koji se bore sa ovim oboljenjima. Zato se pridružite ovoj jedinstvenoj humanitarnoj akciji i podržite banjalučki Movember jer šta je muškarac bez brkova, a i šta su brkovi bez mu*a, odnosno kugli!

„Superbrke“ planiraju tokom novembra realizovati još mnogo sadržaja, a sve možete pratiti i na Facebook i Instagram stranicama, kao i na web sajtu.