U okviru društveno odgovorne kampanje, kompanija m:tel uz partnersku podršku UNICEF-a u BiH i Plavog telefona, organizovala je panel-diskusiju, ovog puta u Tuzli, na temu „Prevencija nasilja i negativnih posljedica u online okruženju“.

Ovo je druga u nizu panel-diskusija, s ciljem da se stručnjaci iz ove oblasti povežu s roditeljima i obrazovnim institucijama kako bismo zajednički stvorili sigurnije online okruženje za sve, a naročito najmlađe korisnike.

Snimak panel-diskusije, koja je održana 16. maja 2024. godine u Tuzli pogledajte u nastavku.

Link: https://www.youtube.com/watch?v=WV1venfKeJA

 U ovoj panel-diskusiji su učestvovali socijalni pedagog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli dr Lejla Kuralić-Ćišić, psiholog i savjetnica na Plavom telefonu Maja Kovačević, direktorka organizacije „World Vision” u BiH Dragana Bulić i inspektor iz Odsjeka za seksualne delikte, maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici MUP-a Tuzlanskog kantona Elmin Husanović.

Naredne panel-diskusije biće održane 29. maja 2024. godine u 14 časova u Mostaru, u prostoru INTERA tehnološkog parka, a dan kasnije 30. maja u 13 časova u Trebinju u Kulturnom centru.

Policija je Novostima potvrdila da je mlada specijalizantica hematologije iz Županijske bolnice Čakovec K.P. počinila u Zagrebu samoubistvo samo dan nakon što je na Facebooku grubo kritikovan njen rad.

Mlada specijalizantica hematologije iz Županijske bolnice Čakovec K.P. počinila je u Zagrebu samoubistvo samo dan nakon što je na Facebooku objavljena kritika na njen rad, koju je napisala članica porodice jednog pacijenta. Nakon te objave doktorica je na društvenoj mreži bila izvrgnuta cijelom nizu verbalnih napada.

Da se radi o samoubistvu, Novostima je potvrđeno iz Policijske uprave zagrebačke. “U vezi događaja iz Vašeg upita ističemo kako su policijski službenici poduzetim mjerama i radnjama utvrdili kako se radi o samoubistvu”, stoji u odgovoru, uz upozorenje da izvještavanje javnosti o ovakvim slučajevima dovodi do porasta broja samoubistava.

Prije potvrde da je njena smrt povezana s javnim sramoćenjem, sve ključne ljekarske udruge hitno su reagovale i uputile objavu u kojoj zajednički osuđuju internetsko nasilje nakon čega je organizovan i sastanak.

Status je prošli četvrtak objavljen u grupi Čakovčanke i Čakovčanci koju prati preko 30 hiljada korisnika Facebooka, a sadržavao je puno ime i prezime doktorice, kao i detaljan opis njenog navodnog grubog postupanja prema pacijentu na hitnom prijemu.

Na priču je reagovalo preko hiljadu članova grupe, od kojih su mnogi opisivali svoja bolnička iskustva, a sve je pratilo preko 20 hiljada članica i članova.

U čakovečkoj bolnici na temu kulminacije kontinuiranih napada na zdravstvene radnike u nedjelju je održan hitni izvanredni sastanak s predstavnicima najvažnijih udruga u zdravstvu.

S tog je sastanka u lokalne Međumirske novine poslana duža objava kojom se osuđuje “gruba povreda privatnosti objavama na društvenim medijima kao i pisanje pritužbi na za to neprimjerena mjesta”.

“Kao i do sada, Županijska bolnica Čakovec ulagat će maksimalne napore u osiguravanju kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti naših pacijenata, ali i ulagati u sigurne i dostojanstvene uvjete rada za naše zaposlenike. Ogorčeni smo tim napadima temeljenima na neprovjerenim informacijama kojima smo svakodnevno izvrgnuti”, objavili su nakon sastanka.

Ovome su se pridružili i predstavnici Hrvatske liječničke komore (HLK), Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), Inicijativa mladih liječnika Hrvatske i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), koji su bili na sastanku i u ponedjeljak “najoštrije osudili praksu poimeničnog prozivanja liječnika i liječnica na društvenim mrežama”.

Na pitanje Novosti zašto je bolnica održala hitni sastanak prije nego što se zna uzrok smrti i time usmjerila pažnju javnosti prema tada još neprovjerenoj informaciji o kojoj su spekulirali mediji, ravnatelj dr. Igor Šegović za Novosti je izjavio da je bolnica u četvrtak primila žalbu na ponašanje liječnice, da bi onda doznali da je isti sadržaj pušten u FB grupi.

– Ovo je mali grad i sve se zna, pa su mi odmah dojavili da u grupi Čakovčanke i Čakovčani žalba stoji s punim imenom i prezimenom kolegice. Odmah sam pozvao udruge na sastanak u utorak kako bismo dogovorili kako rješavati takve situacije. Međutim, kolega koji je trebao dežurati s preminulom liječnicom u subotu je javio da nije došla na posao, a onda je stigla i tragična vijest. Stoga sam udruge pozvao da sastanak održimo hitno, no ne mogu si dopustiti da tvrdim da su ova dva događaja povezana – kaže ravnatelj.

Administrator grupe Daniel Hampamper potresen je događajem, a spornu je objavu uklonio još u subotu.

– Neopisivo mi je žao zbog svega. Činjenica je da grupa ima preko trideset tisuća pratitelja i da sam ja jedini administrator. Često me prozivaju da sam preoštar i da brišem i one objave koje bi nekome drugome prošle, no to ne znači da mogu na vrijeme pohvatati baš sve što ljudi tamo pišu. Na status sam upozoren dok sam bio na koncertu i u toj situaciji nisam uočio ništa zbog čega bih trebao hitno reagirati. Činilo mi se da se razvila rasprava u koju taj tren nisam mogao ulaziti. Svakako, nisam vidio govor mržnje – rekao je za Novosti.

Odlučili smo se za objavu ove vijesti zbog upozorenja na internetsko nasilje.

Neki od komentara na FB grupi koje smo dobili na uvid

Septembar je mesec prevencije suicida i zbog toga imam snažnu potrebu da pišem o mentalnom zdravlju i strašnom fenomenu koji se dešava širom sveta – vređanju na internetu.

Leon Jenkins je sebi oduzeo život u julu 2018. godine. On je uživo prenosio svoje samoubistvo na internet forumu na kojem se korisnici mogu slobodno međusobno vređati. Prema pretpostavkama, Leon je bolovao od depresije. 

Na Tviteru se pre par meseci požalio roditelj jer je učenicima drugog razreda srednje škole tema na pismenom zadatku bila “Samoubistvo – herojski čin ili kukavičluk.”

Pod jedan, nadam se da ste svi čitali Anu Karenjinu u toj drugoj godinu srednje škole.

Pod dva, da li na isti način tumačimo delo kada imamo 16 godina i 30, naravno da ne. Da li to znači da o tom delu ne treba pričati sa decom? Naravno da ne. Samoubistva postoje, čak i kada odlučite da ne pročitate Karenjinu.

Ako ste propustili ovaj podatak, u Srbiji je u 2020. godini 895 lica izvršilo samoubistvo. Stvarno i oni nisu bili junakinje i junaci srednjoškolske lektire.

Besna sam i vrištala bih u milion jastuka.

Je l’ shvatate šta znači kada se na društvenim mrežama igramo psihologa, međudsobno vređamo i lečimo?

Pre par meseci objavila sam tekst koji govori o tome da li je patrijarhat spreman za rodno senzitivni jezik. Znate šta je najgore?

Što smo prihvatili da je vređanje normalno. Recimo, ja sam znala kakve će reakcije izazvati taj moj tekst i bilo mi je normalno da ljudi vređaju moje obrazovanje i degradiraju posao koji radim, a nije mi bilo ni normalno ni očekivano da samo argumentovano nemaju isto mišljenje kao ja. Isto se dešava sa gotovo svakim tekstom. Znam da će baciti drvlje i kamenje, a da neće ni pročitati sam tekst. I ništa.

Ja ću pisati na o feminizmu, a ljudi će mi na Instagramu pisati: “bar si priznala da si sponzoruša”. 

Ja ću pisati na LinkedInu o knjigama, a ljudi će pisati “lagano ću ti objasniti: izađi napolje i uberi jedan prut”.

U roku od šest dana jedan muškarac mi je na LinkedInu pretio batinama, dvojica seksualnim maltretiranjem jer pišem o feminizmu (na Instagramu).

Internet svima daje slobodu da imaju mišljenje. Drugi problem je što nije svačije mišljenje relevantno, a i što su negde propustili da kada započinjete debatu, ne vređate osobu, već iznosite činjenice koje mogu poništiti njene tvrdnje.

Komentari na društvenim mrežama su prešli svaku granicu ljudskosti.

Nije mi jasno šta motiviše ljude da vređaju, degradiraju i prete. Da li su “hejteri” sajber nasilnici sa problemima besa i agresije? Ili su onlajn sadisti? Čak i da nemamo neki poseban termin za ovakve ljude, zasigurno tvrdim: zlostavljači dobijaju zadovoljstvo vređanjem drugih na internetu. I za takvo ponašanje dobiju tačno nula posledica.

Neke studije ukazuju na to da možda na ovaj način hrane svoju narcisoidnu, psihopatsku crtu ličnosti. Bogami, veoma mislim da je tako, ali ostaviću stručnjacima da utvrde. Mislim, šta vas tačno natera da nekome napišete: kurvo, gde su sise?

Ja jednostavno mislim da ti ljudi privlačenjem pažnje čitalaca, uznemiravanjem ljudi, izazivanjem burnih debata, pa čak i dobijanjem odobrenja drugih hejtera, zapravo, dobijaju osećaj važnosti, verovatno mnogo više nego u offline životu. Jasno je da su takve osobe znatno manje uspešne u privlačenju pažnje ljudi u stvarnom svetu.

Šta je ovde protivotrov? Ignorisanje. Iskreno, ja ovo ne mogu. U 90% slučajeva uđem u debatu i svaki put je završim tako što blokiram. I šta sam shvatila? Čak i kada uzvratim, njih javno poniženje ne dotiče jer niko ne zna ko su oni, zato i pišu. 

Ali, drugari, prigrlite bolno mesto, znam da površnost nije vaša osobina nego su vam je nemetnuli oni koji su nekada, kao i vi sada, gledali tuđa posla. A tuđa posla je posebno naporno gledati kad ste pomalo zločesti, pomalo prazni, a strašno voljni da tuđa dela zatrpavate kakastim izlučevinama. Ajte, vi, polako i hrabro iza avatara, a mi ćemo, ipak, odlučnije, imenom i prezimenom jer mora da postoji odgovornost za ono što pišemo i kažemo bilo gde.

Moj brat je pre mnogo godina na moru video govance kako pluta, pa je rekao mami: “Mama, p'iva gogo”, i nastavio da se brčka. Al’ je “gogo” nastavilo da pluta samo i smrduckavo. Šta će. Ukratko, budite moj brat i nastavite da se brčkate kad god vidite da dolazi izlučevina nečije gluposti, posebno u online svetu.