Zašto to tvrde? Zato što je nova studija pokazala da je veća vjerovatnoća da će neaktivni tinejdžeri imati znake oštećenja srca kada odrastu u mlade ljude.

Došli su do saznanja da bi ovo oštećenje srca moglo biti osnova za srčane i moždane udare u kasnijem životu. Čak su i djeca koja imaju normalnu težinu bila u opasnosti.

U novoj studiji praćeno je 766 britanskih mladića od 13 godina. Vrijeme sjedenja je procjenjeno korišćenjem pametnih satova sa praćenjem aktivnosti tokom sedam dana.

Djeca uzrasta od 11 godina procjenjena su da bi se vidjelo koliko su vremena bila neaktivna svakog dana. Ova procjena je ponovljena kada su imali 15 i ponovo kada su imali 24 godine. Istraživači su izvršili ultrazvučno skeniranje srca starijih tinejdžera i mladih odraslih. Skeniranje je korišćeno za procjenu težine lijeve komore srca.

Povećana lijeva komora je “snažan prediktor” za neželjene srčane probleme u odraslom dobu i koristi se kao alat za procjenu “preuranjenog oštećenja srca” kod djece i mladih, piše “Express”.

Prosječno vrijeme provedeno u sjedećem položaju povećalo se za šest sati među 11-godišnjacima, odnosno na devet sati među 24-godišnjacima, prema studiji koja će biti objavljena na Kongresu ESC u Amsterdamu.

“Roditelji bi trebalo da podstiču djecu i tinejdžere da se više kreću tako što će ih izvoditi u šetnju i ograničavati vrijeme provedeno na društvenim mrežama i video igricama” rekao je autor studije doktor Endrju Agbaje sa Univerziteta istočne Finske.

Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti povezane s povoljnim društvenim okolnostima, što pak ima veze s boljim zdravljem. No autori ističu da psiholozi smatraju da postoji i izravna veza između kognitivnih sposobnosti i ponašanja povezanog sa zdravljem

Ljudi manjih kognitivnih sposobnosti značajno se teže i sporije odlučuju na vakcinisanje, pokazala je velika studija, provedena na preko 700.000 ljudi u Švedskoj. Rezultati su se pokazali pouzdanima čak i nakon što su naučnici proveli kontrolu za brojne druge faktore koji su mogli uticati na odluke ljudi. Oni su takođe potvrđeni kroz usporedbe među blizancima.

Autori u uvodu ističu da rezultati studije sugeriraju da složenost odluke o vakcinisanju može pojedincima s nižim kognitivnim sposobnostima otežati razumijevanje dobrobiti vakcinisanja. Stoga preporučuju da se politike vakcinisanja učine što jednostavnijima i poticajnijima. Kao efikasnu mjeru predlažu automatsko, neselektivno naručivanje svih pacijenata na vakcinisanje iako je ono dobrovoljno.

UVJERAVANJE PODACIMA NIJE DOVOLJNO

U uvodu u studiju tim ističe da je primarni alat politike za okončanje pandemije covida-19 u većini zapadnih zemalja bio postizanje visoke stope vakcinisanja što je brže moguće, piše Index.hr.

No, dok su mnogi pojedinci s oduševljenjem iskoristili priliku za vakcinisanje, drugi su bili sporiji, a značajan dio ih se suzdržao od vakcinisanja, čime su izložili sebe i druge nepotrebnom riziku od teške infekcije covidom-19. To sugeriše da je pristup po principu ‘prema svima jednako‘ u kojem su se strategije promicanja vakcinisanja temeljile na informacijama, kakav su usvojile mnoge zemlje, bio učinkovit jer je uglavnom rezultirao visokom i brzom stopom vakcinisanja u velikom dijelu populacije. Međutim, takođe sugeriše da je bio neefikasan za manji, ali još uvijek značajan dio populacije, ističu naučnici.

Tu treba imati na umu da je u Švedskoj vakcinisano čak 81.1% populacije.

Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti povezane s povoljnim društvenim okolnostima, što pak ima veze s boljim zdravljem. No autori ističu da psiholozi smatraju da postoji i izravna veza između kognitivnih sposobnosti i ponašanja povezanog sa zdravljem.

VAKCINISANJE PROTIV COVIDA-19

Kada je riječ o vakcinisanju protiv covida-19, treba odvagnuti nekoliko prednosti i nedostataka koje nije lako procijeniti. To su, među ostalim, rizik od zaraze, rizik od posljedica bolesti, rizik od nuspojava cjepiva, koristi od cijepljenja za druge te potencijalne prednosti čekanja na više informacija.

Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti pozitivno povezane s različitim oblicima ponašanja u vezi sa zdravljem u područjima prevencije, zaštite i brige. Naime, niži rezultati na testovima kognitivnih sposobnosti konzistentno se povezuju s većom učestalošću bolesti i prijevremenom smrću, što uključuje i covid-19.

Astronomi u svijetu redovno prate podatke i fotografije koje šalje svemirski teleskop “DŽejms Veb”, a posebno su ih zainteresovali podaci u vezi sa ovom planetom.

Ova egzoplaneta 8,6 puta je veća od Zemlje i “skriva” molekule koje sadrže ugljen, metan i ugljen-dioksid.

“K2-18b” mogla bi biti planeta sa atmosferom bogatom vodonikom i površinom prekrivenom vodenim okeanom.

Naučnici su veoma oprezni kada daju procjene, ali se sve češće može čuti kako bi ova egzoplaneta mogla biti pogodna za život koji je poznat, jer se nalazi u takozvanoj “nastanjivoj zoni”.

NASA navodi da “K2-18b” kruži oko hladne patuljaste zvijezde “K2-18” i udaljena je 120 svjetlosnih godina od Zemlje.

Ova egzoplaneta, čija je veličine između Zemlje i Neptuna, ne liči ni na jednu planetu u Sunčevom sistemu – prenose naučni portali.

Tradicionalno, potraga za životom na egzoplanetima skoncentrisana je prvenstveno na manje stjenovite planete, ali veći “Hikeanski svjetovi” znatno su pogodniji za atmosferska posmatranja, prenosi “Srna”.

“Hikeanski svjetovi” su planeta za koje se vjeruje da su vruće i vodom prekrivene sa atmosferom bogatom vodonikom.

Naučnici vjeruju da bi takve planete mogle biti potencijalni kandidati za život i da bi bile pogodne za ljudske kolonije.

Naučnici sa BOKU-a, Medicinskog univerziteta u Beču i iz Njemačke postavili su u različitim regionima na istoku Austrije filtere za vazduh, koje su poslije par mjeseci ponovo uzeli i analizirali.

Pronađene hemikalije su potom ocijenjene na osnovu posljedica po životnu sredinu i ljude, rekao je Caler.

“Pronašli smo čak 67 pesticida. Broj i koncentracija pronađenih pesticida zavisio je od poljoprivredne aktivnosti u okolini. Međutim, visoke temperature podstiču njihovo širenje. Iz ugla ekologije je problematično, pošto je mnogo utvrđenih pesticida otrovno za pčele, gliste i ptice”, objasnio je on.

Dva filtera su bila postavljena i u nacionalnim parkovima, i čak tamo je pronađeno 10, odnosno 33 pesticida.

Taj podatak je zabrinuo naučnike, kako kažu, pošto su nacionalni parkovi uspostavljeni radi zaštite posebno ugroženih biljaka i životinja.

Polovina pronađenih pesticida u vazduhu su štetni po zdravlje ljudi.

Oni, kako se navodi u studiji, mogu uticati na hormonski sistem i imati čak negativne posljedice po fertilitet.

Jedna četvrtina utvrđenih pesticida ima čak i potencijal izazivanja raka.

“Iako je koncentracija pesticida u vazduhu često niska, čak i najmanje količine skrivaju rizik po zdravlje i mogu na duže vrijeme da negativno utiču”, ukazao je Hans Peter Huter sa odjeljenje za higijenu životne sredine na Medicinskom univerzitetu.

“Naš studija jasno pokazuje da pesticidi ne ostaju samo na mjestu na kojima se posipaju, već se šire i mogu nanijeti štetu životnoj sredini i ljudima. Samo prelazak na bio poljoprivredu može to spriječiti”, ukazuju Caler i Huter.

Preuzeto sa: nezavisne.com

Naučnici do sada nisu pronašli nikakva jasna obilježja zajednička tim vrstama koja bi mogla objasniti zašto mijenjaju svoj raspored.

“Većina ptica koje smo promatrali jedu insekte, a na sezonsko ponašanje insekata takođe utiče klima”, rekao je glavni autor John Bates, kustos odjela za ptice u Field Museumu u Chicagu.

Samo nekoliko stepeni više ili manje može imati veliki uticaj

Pitanje kako na životni ciklus životinja i biljaka utiču klimatske promjene i sezonski poremećaji, “postaje sve važnije u glavama ljudi”, rekao je Bates.

Samo nekoliko temperaturnih stepeni manje ili više od dugogodišnjeg prosjeka može imati veliki uticaj na to kad se pojave insekti, drveće prolista, cvjeta cvijeće i, prema novom istraživanju, izlegu jaja.

Naučnici vjeruju da bi klimatske promjene mogle biti jedan od mnogih razloga za strmoglavi pad populacija ptica od 1970-ih, pri čemu su Sjedinjene Države i Kanada izgubile otprilike trećinu svojih ptica – ili oko 3 milijarde ptica – prema studiji iz 2019. objavljenoj u časopisu Science.

Potvrđeni rezultati studije u Ujedinjenom Kraljevstvu

Bates i njegovi kolege proučili su više od 1500 zapisa o ljuskama jaja koje se čuvaju u čikaškom muzeju Field, a mnogi datiraju iz razdoblja između 1872. i 1920. kada je skupljanje jaja bilo popularna zabava.

Ti entuzijasti viktorijanskog doba ostavili su detaljne, rukom pisane naljepnice s podacima kao što su vrsta ptice i datum sakupljanja.

Znanstvenici su zatim usporedili te zapise s više od 3000 modernih zapisa te sve zajedno s podacima o razinama ugljičnog dioksida na datume gniježđenja kroz čitavo vrijeme obuhvaćeno istraživanjem.

Zaključci studije potvrđuju rezultate studija provedenih posljednjih desetljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su takođe otkrile da ptice jaja polažu ranije.

Preuzeto sa: index.hr

Evo i prilike. BiH 30. septembra dočekuje Evropsku noć istraživača, onu najzabavniju u kojoj dominiraju nauka i primjeri koje do sada niste vidjeli. Slogan dovoljno govori – “Otkrijte nepoznato”.

Počinje već u sedamnaest časova u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Bijeljini i Goraždu. Sve institucije koje se bave naukom, istraživanjem i inovacijama pozvane su da i ove godine budu dio ovog događaja.

Rad će predstavljati kroz kroz naučni sajam, naučni kutak ili takmičenje za srednje škole u okviru kojeg će se posebno cijeniti ideja, inovativnost, kreativnost i originalnost.

I nije ovo sve bez cilja, jer ova noć razvija svijest o istraživanju i inovacijama u BiH, pruža podršku istraživačima i promoviše dostignuća lokalnih naučnika, inovatora i preduzetnika. Tu je, naravno, i zabava kroz različite interaktivne eksperimente, predavanja i igre. Neće izostati ni žurka.

Ako ste te večeri u Banjaluci onda iskoristite priliku i posjetite čak pet kulturnih institucija koje vrata otvaraju istraživačima . U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS posjetite postavku Muzeja Nikole Tesle iz Beograda “160 godina od rođenja Nikole Tesle”, u Muzeju savremene umjetnosti RS izložbu “Fragmenti vremena – istraživački pristup savremenoj fotografiji”. Na istom mjestu biće organizovana izložba popularnog “Mobilnog planetarijuma” koji će nam predstaviti gosti iz Astronomskog društva “Ruđer Bošković” iz Beograda.

U Muzeju RS nas čeka izložba “Doba viteštva – oružje i oklopi srednjovijekovnih ratnika”, u Dječijem pozorištu RS je  jedinstvena izložba “Muzeja lutaka”, a Narodno pozorište RS će obezbijediti ulaznice za najuspješnije učesnike potrage za blagom.

Širi centar grada biće pretvoren u pravu riznicu znanja i nauke, a ceremonija otvaranja biće u Domu omladine. Interesantne stvari svakako će se dešavati i u Univerzitetu za poslovne studije i u Tehničkoj školi.

Noć istraživača osmislila je Evropska komisija još 2005. godine, ona zbližava ljude i istraživače jednom godišnje i to uvijek posljednjeg petka u septembru, pružajući nam alternativu za uobičajeni izlazak petkom.

Provjerite. Budite među onih 11.0000 ljudi koji svake godine budu dio ove noći u BiH. I uživajte. Obavezno uživajte!

Ugljenične kvantne tačke na bazi kafeinske kiseline, koje se prave od otpada kafe, pokazale su obećavajuće rezultate u liječenju neurodegenerativnih poremećaja.

Američki istraživači su otkrili da su jeftini lijekovi pomogli u zaštiti od efekata Parkinsonove bolesti u eksperimentima u epruvetama kada je bolest izazvana pesticidom zvanim parakvat.

Nadaju se da bi tretman mogao da se koristi za pomoć ljudima u ranim stadijumima demencije, kao i za sprečavanje daljeg napredovanja bolesti.

Glavni autor Jiotiš Kumar, sa Univerziteta Teksas u El Pasu, rekao je:

“CACKDs imaju potencijal da budu transformativni u liječenju neurodegenerativnih poremećaja. To je zato što nijedan od trenutnih tretmana ne liječi bolest, oni samo pomažu u kontroli simptoma. Naš cilj je da pronađemo lijek tako što ćemo se baviti atomskom i molekularnom osnovom koja pokreće ove uslove.”

Oko 944.000 Britanaca trenutno živi sa demencijom, a stručnjaci predviđaju da će taj broj do kraja decenije premašiti milion ljudi.

Alchajmerova bolest je najčešći oblik bolesti i smatra se da je uzrokovana nagomilavanjem proteina u mozgu, uključujući tau i amiloid.

A korak bliže zdravlju i balansu je i odvojiti vrijeme za sebe, uživati u trenutku, uživati u onim malim momentima kad možemo da se sjetimo koliko smo srećni, jer smo tu, zdravi. To je najlakše uz šolju omiljene kafe.

Mi vam preporučujemo da probate CaffeMio i pronađete ovu domaću kafu u svom najbližem marketu. Ovaj ukus izazvaće u vama onaj osjeća “kao nekad” i sigurno doprinijeti vašem mentalnom zdravlju. Trenutno je u toku i akcija uz kupovinu 500 gr dobijete 100 gr gratis. Zar to već nije dovoljno za ljepši osjećaj?