Privukli su ga dinamika i brzi ritam napretka u toj oblasti. Telekomunikacije su kroz njegov pogled, spoj i teoretskih znanja iz oblasti matematike i fizike, ali i informatičkih tehnologija. U godinama kada je birao užu ekspertizu, progres bežičnih komunikacija i Internet tehnologija je bio na vrhuncu. Zato dodaje kako nije bilo velike dileme i nije se pokajao.

Kao ekspert u oblasti telekomunikacija, šta smatrate ključnim za razvoj komunikacija u budućnosti?

Stručno gledajući, mislim da u predstojećem periodu možemo biti svjedoci ekspanzije u dvije tehničke i naučne discipline: telekomunikacije i energetika. Možda bi čak dao u ovom slučaju prioritet energetici odnosno izazovima obezbeđivanja energije i energetske nezavisnosti. Broj elektroničkih uređaja raste eksponencijalno, od najmanjih senzora do velikih industrijskih sistema, na mala vrata se pojavljuju i električna vozila.

Sadašnji sistemi za isporuku energije su statični i ne mogu pratiti realne potrebe. Uzmimo jedan vrlo trivijalan primjer, blizak svima. Postoji li trenutno pametni telefon koji može obezbijediti prosječno korištenje od par sati u toku 24 sata, a da to baterija može obezbijediti? Naravno, pri tome podrazumjevama i telefonske razgovore, ali i pristup Internetu uopšte, e-mail servisu i socijalnim mrežama.

Što se tiče telekomunikacija, neka vrsta revolucije se mora desiti. Ulazak u eru Internet-of-Things, odnosno povezivanje svakog elektroničkog uređaja na Internet, definiše i nove izazove u smislu opsluživanja ogromnog broja uređaja vrlo različitih karakteristika. Mi danas želimo i pametni telefon, ali i pametni sat, pametni automobil, želimo da imamo statistike koliko puta smo upalili kuvalo za vodu i u kojem periodu dana to najčešće radimo.

Ako za takve podataka nisu zainteresovani obični ljudi, onda jesu sigurno kompanije za proizvodnju i distribuciju električne energije, radi predikcije i adaptacije proizvodnog procesa. Sve „pametne“ tehnologije, usluge i servisi biće vrlo gladni za komunikacionim resursima, kako putem žične (statičke) infrastrukture tako i bežičnim frekventnim resursima koji dozvoljavaju pokretljivost korisnika.

Naravno, ostalo je mnogo prostora da se poboljšaju i postojeći sistemi i kvalitet usluga, iz konvencionalne sfere, a kao što su televizija, telefonija ili konvencionalni pristup Internetu. Ovi servisi su odavno prestali biti „lijepo za imati“ i nužno su neophodni dio svakodnevnog života.

Koji su izazovi u poslu kojim se bavite?

Generalno, baviti se naučno-istraživačkim radom i otkrivanjem prostora za inovacije, izazovno je samo po sebi. Ono, što je svakako posebno važno naglasiti, je činjenica da u široj regiji značaj naučno-istraživačkog rada nije adekvatno prepoznat i podrška istom od strane državnih struktura nije dovoljna da bi se ostvarili rezultati na očekivanom nivou. Naravno, naše ambicije nisu da postavljamo nerealne ciljeve i pariramo bogatim i velikim igračima na ovom polju, ali postoji razuman nivo doprinosa koji moramo ostvariti na globalnoj sceni.

Inovativnost, odnosno ulaganja u razvoj i nauku u oblasti tehničkih nauka, vjerovatno je jedini ispravan put da se probudi industrijska proizvodnja, koja je kičma privrednog uspjeha razvijenih zemalja. Vjerovatno mali igrači, kao što je BiH ali i druge zemlje regije, neće zadugo biti prisutni na globalnom tržištu sa finalnim proizvodom, ali ne postoji objektivan razlog da se ne razvijaju i proizvedu komponente i moduli za razne potrebe i kao takvi prodaju globalnim kompanijama. Trgovina, bazirana na preprodaju stranih gotovih proizvoda, nije rješenje, a u tom statusu smo zastali. Nama je neophodan izvoz vlastitog proizvoda makar bio i najmanji.

Koliko je važna međunarodna saradnja i razmjenjivanje ideja prilikom kreiranja određenog projekta?

Tokom 2014.godine, sam prešao iz Sarajeva u Novi Sad na poziciju istraživača na EU European Commission FP7 Project ADVANTAGE, kao dio ITN Marie Curie Fellowship programa za incijalni trening mladih naučnih radnika. Projekt je baziran na saradnji 8 partnera iz nekoliko zemalja EU, u prvom redu Velike Britanije, Danske i Španije, ali i partnerima projekta iz SAD, Austrije, Slovenije, a dio tog konzorcijuma su i Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i DMS Schneider Electric Novi Sad, iz Srbije.

Otprilike, pola partnera su dio akademske zajednice a druga polovina su kompanije iz sfere industrije. Primarni fokus projekta je podrška za Smart Grid („pametna elektroenergetska mreža“) a uz koju se vežu mnogi prateći izazovi iz oblasti dizajna softverskih rješenja i telekomunikacijske podrške, na kojoj ja lično radim. Mnoga rješenja, na kojima  trenutno radi konzorcij, primjenjiva su i na druge pametne servise, tako da je prostor za nove ideje otvoren i novim mladim i talentovanim naučnim radnicima.

Šta nam je donijela 2016. godina na području telekomunikacija, a šta su Vaša očekivanja u budućnosti? Koji je novi način komunikacije?

Učestvovao sam na nekoliko značajnih međunarodnih događaja iz oblasti telekomunikacija i mislim da je jasno da postoji konsenzus u stručnoj i naučnoj zajednici da je budućnost telekomunikacija usmjerena na mobilne bežične celularne sisteme. Posebno se izdvaja ideja o mreži visokih performansi 5. generacije, odnosno 5G kako se skraćeno naziva.

5G bi trebao biti koncipiran da usluži različite klase servisa i usluga, kao podrška Internet-of-Things servisima, kao interfejs za prikupljanje opštih znanja u Big Data centre, ostavljajući prostor za analitiku Machine Learning algoritama vještačke inteligencije i samostalno učenje. Svi pomenuti termini, su neki „štreberski“ sleng termini, koji se često pojavljuju u stručnim krugovima, ali ih se ne treba plašiti i zamišljati nevjerovatna čuda. U osnovi svega toga su neka osnovna znanja iz oblasti tehnike, matematike i logike.

Koje je najveće tehnološko dostignuće prema Vašem mišljenju i na koji način je ono promijenilo svijet?

Priznajem da je ovo vrlo teško pitanje i da bi sigurno napravio grešku kada bi pokušao odgovoriti u jednoj rečenici. Tehničko-tehnološki napredak čovječanstva, napredak u fundamentalnim prirodnim naukama i primjenjenim naukama kao što su medicinske, farmaceutske nauke, svako od postignutih otkrića doprinio je opštem poboljšanju kvaliteta života ljudi, podizanju stepena komfora i olakšao svakodnevne aktivnosti. Ako se ograničimo samo na priču o tehničkim naukama, onda možemo govoriti o genijalnim otkrićima parne mašine James Watta do prve prekoatlantske bežične komunikacije Guglielmo Marconija.

Možda sam subjektivan, ali ako već moram izdvojiti jedno otkriće i jednog naučnika, onda je to Nikola Tesla. Sva druga i već pomenuta otkrića moguće je danas zamijeniti električnim mašinama, koje je on dizajnirao i koje pokreće naizmjenična struja koja je isto Teslin rezultata istraživanja. Bez toga, prenos ni distribucija električne energije bila bi vrlo kompleksan izazov, a danas pristup energiji imamo u većini stambenih i poslovnih objekata širom svijeta. Naš stil života se promjenio sa činjenicom da ne zavisimo od dnevnog svjetla.

Šta možemo očekivati u „Noći istraživača“? Koliko je važno izlagati i predstaviti svoj rad kroz ovakve i slične manifestacije?

„Noć istraživača“ je svakako jedan od najljepših globalnih događaja u Evropi, održava se u mnogim državama, u više gradova u kojima postoje istraživačke i akademske institucije. Za ljude u BiH ovakvi događaji su od esencijalne važnosti, da promovišemo pravi sistem vrijednosti i zainteresujemo mlade da  svoju snagu i kreativnost usmjeravaju u stvaranje, da im probudimo maštu i podignemo samopouzdanje. Mi imamo ogroman potencijal, koji mora biti realizovan u lokalnoj zajednici, a nikako da dozvoli da najbolji izvozni proizvod iz BiH budu upravo obrazovani i sposobni mladi ljudi.

Kroz svoju prezentaciju ću pokušati da približim temu svog rada običnim ljudima, koji nisu profesionalci u oblasti, da to približimo djeci i mladim koji su tek na početku svog profesionalnog razvoja ili možda u fazi izbora nekog obrazovnog puta. Takva prezentacija mora da smanji jaz između svijeta „ludih brojeva“, brisanja jaza i predrasuda o naučnim radnicima i sve to u cjelini dovesti u domet razumjevanja svakog običnog pojedinca, člana naše životne zajednice.

Vaš savjet mladima koji bi željeli krenuti Vašim putem i baviti se ovom oblasti?

Baviti se tehnikom uopšte, specifično elektrotehničkim naukama i informaciono-komunikacionim tehnologijama možda je i više od običnog posla. Visoki intenzitet inovacija tjera nas na stalno čitanje, učenje, pa to pomalo postane i način života. Osnovni preduslov uspjeha u inžinjerstvu je postojanje strasti prema tehnici, dječija oduševljenost inovacijama i novim rješenjima, ima tu pomalo i naučne fantastike i fantazije.

Za sve koji se želite prijaviti na predavanja to možete uraditi na linku. Vidimo se u Noći istraživača.

“Kada predstavljem sebe, uvijek kažem da sam naučni štreber. Veoma sam strastvena kada je u pitanju nauka i snažno vjerujem da je ona osnova svakog napretka u našem društvu. Međutim, previše znanja se čuva unutar laboratorija i većina naučnih projekata završe kao članci u magazinima ili kao snimci.

Najveći i najvažniji problem koji želim riješiti jeste kako donijeti naučna i tehnološka dostignuća ljudima, kako omogućiti svima da uoče prednosti svog tog znanja kreiranog od strane izuzetnih muškaraca i žena svakodnevno. Upravo zato vjerujem u Evropsku noć istraživača u BiH kao i u startup programe koji podržavaju početke i dostignuća u balkanskoj regiji.”

Ti si dokaz da je moguće, a ujedno i veoma važno podići svijest o ženama u nauci. Na koji način to radiš?

Nisam sigurna kada se poveznica između žena i nauke prekinula. Ada Lovlejs, kreirala je prvi algoritam koji je namijenjen za pokretanje strojeva u devetnaestom vijeku. Tada je to bila svojevrsna preteča računarskom programiranju. Nakon nje ponovo dolazi žena Margaret Hefild Hemilton, koja je razvila softver za pokretanje Apolo 12 u svemir 1969. godine.

Kada sam odrastala niko mi nije govorio da su određene stvari za djevojčice, a druge za dječake ili kako se trebam ponašati, s obzirom na to da sam žensko. Zato sam veoma zahvalna svojoj mami koja me uvijek učila da sam pametna dovoljno da uradim sve što poželim.

Kada sam odlučila studirati informatiku podržali su me, ali dalja rodbina se konstantno brinula za mene i pitala: “Šta ćeš raditi kad završiš taj fakultet?” Nisu oni bili zabrinuti za to što sam ja žensko u IT sektoru, već im je jednostavno čitav taj svijet bio predaleko od njihovih interesovanja. Zato nisu mogli razumijeti ni kakav uticaj tehnologija ima na naše društvo.

Mislim da trebamo promijeniti način odgajanja naše djece. Postoji toliko zanimljivih sadržaja, boja, a na djeci je da odluče šta žele. Nemojmo im stvarati pritisak da odaberu nešto samo zato jer se to od njih očekuje.

Suosnivačica si TIDEA, nezavisne profesionalne organizacije koja dizajnira i sprovodi značajne projekte na Zapadnom Balkanu, fokusirajući se na istraživanje, okolinu, kao i preduzetništvo. Šta je glavni cilj i koji je najbolji dio tvog posla?

TIDEA je agencija koja dizajnira i provodi međunarodne projekte u BiH, ali i izvan nje. Najbolji dio mog posla je u tome da vidim uticaj na lokalne društveno ekonomske razvoje i razvoj održivog okološa, kao i davanje prilika i motivisanje ljudi.

Lično najviše uživam u tome što radim sa izvanrednim ljudima, koji su ujedno omogućili i Noć istraživača u BiH. Radila sam sa nebrojeno mnogo značajnih ljudi širom svijeta, ali ovi radoholičari, kreativni i sposobni ljudi su veoma posebni. Zato veliku zahvalnost dugujem Lejli Čamo i Jovani Vujasinović, koje su uložile mnogo u ovaj projekat.

Radila si na Horizonu 2020. Možeš li nam reći nešto više o ovom programu i svojoj ulozi na njemu?

Horizon 2020 je osmi evropski okvir financiranja programa istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija koji traje tokom 2014.-2020. godine. Program obezbjeđuje grantove za istraživanja i inovacijske projekte kroz otvorene pozive za takmičenja i prijedloge iz svih zemalja kojima je dozvoljeno da apliciraju.

Snažno podržavam ovaj program, jer se istovremeno nalazim u dvije uloge ovdje. Prva je pisanje prijedloga i aplikacija za grantove kako bi podržala istraživačke i inovacione projekte, a druga je rad kao evaluator predloženih projekata.

Ponosna sam što sam pobijedila sa prvim projektom u BiH finansiranom od Horizona 2020. Istovremeno veoma sam uzbuđena što sam uključena u ovaj projekat kao eksterni evaluator, fokusirajući se posebno na instrumente koji će podržati male i srednje kompanije.

Kako je započela priča Noć istraživača i jesi li zadovoljna razvojem u posljednje četiri godina, od početka održavanja do danas?

Kao i većina stvari na svijetu i Noć istraživača je započela gotovo slučajno. Bili smo tek osnovali TIDEU i tražili smo prilike da kombinujemo svoju strast prema istraživanjima sa stvarnim potrebama ljudi u BiH. Jedan prijatelj mi je uputio prijedlog aplikacije za Noć istraživača, a onda smo odlučili aplicirati sa projektom za Banja Luku. Pobjedili smo, a ostalo je istorija.

Tokom naredne godine HEIS iz Sarajeva nas je kontaktirao i pitao želimo li uključiti i Sarajevo u festival. TIDEA, HEIS i Oxfam Italia su udružili snage i razvili distribuciju ovog naučnog festivala u BiH. Najbolji dio ove priče je što su ga ljudi zavoljeli. Dva grada su se pridružila 2014. godine, a u pitanju su Bijeljina i Mostar, a nastavljamo sa rastom. U ovoj godini su tu i Goražde i Travnik.

Od samog početka Noć istraživača je kreirana kao događaj za ljude. Glavna svrha je pokazati kako svi mogu biti istraživači i kako je to veoma zabavno i zanimljivo. Ponosna sam što vidim da ljudi reaguju pozitivno. Svake godine nam oko 150 organizacija podržava ovaj događaj. Neke kao sponzori, neke kao partneri, a pojedine kao i učesnici i kreatori. Zahvalna sam svima na tome.

Ovaj festival postaje tradicija, događaj za ljude i organizacije na koje se čitave godine čeka. Čak počinjemo osjećati pritisak i dobijati zahtjeve da razvijemo ovaj događaj na način da traje nekoliko dana, a ne samo jednu veče. To bi ujedno i mogao biti neki od narednih planova u budućnosti.

Šta možemo očekivati ove godine?

Ove godine vas očekuje veoma bogat program sa interaktivnim eksperimentima, aktivnostima za djecu, velikim brojem interesantnih radionica, izložbi i projekata naših partnerskih organizacija. Ne zaboravimo na naš Naučni i Inovacijski Sajam, na kojem želimo da pozovemo sve da podrže srednjoškolske timove koji će se takmičiti za najbolji naučni projekat.

Biće i kvizovi i potrage za blagom za one znatiželjne, a osim toga i mobilni planetarijumi i posmatranje zvijezda, tekući nitrogen sladoledi i radionice lego programiranja. Svako može pronaći nešto za sebe. Neke aktivnosti zahtjevaju registraciju, jer imaju ograničen broj mjesta pa vas pozivam da na našoj stranici rezervišete svoje mjesto.

Kada izostavimo nauku i tvoju posvećenost istraživanjima, kako je živjeti u BiH? Jesi li se navikla?

Nisam sigurna da se čovjek ikad može naviknuti na Bosnu, ali drago mi je zbog toga. Živim više od dvanaest godina ovdje, ali još uvijek otkrivam nova mjesta, novu hranu, nove običaje. Naravno, oni su novi samo za mene, ali uživam u tome. Jedan turistički vodič mi je rekao da ako želim otkriti Bosnu trebam naučiti kako da se izgubim u njoj. Teška je to vještina, ali nastojim uspjeti u tome.

Koje preporuke imaš za naše čitateljke. Šta da istraže, posjete, pročitaju?

Preporučila bih samo jednu stvar: Uvijek ostanite znatiželjni!

Ako želite pokrenuti svoj biznis, posjećujte događaje koji će vam pomoći u vašem usmjerenju. Naučićete mnogo više tu nego za dvije ili tri godine studiranja, a sva znanja će biti direktno od ljudi koji već rade ono što vi želite raditi u budućnosti pa vam iz iskustva mogu reći na kakve sve prepreke možete naići.

Ako se želite inspirisati predlažem vam REWORK of 37signals. To je knjiga koja vas navodi da preispitate svoje prioritete i vrijednosti u poslovnom svijetu.