Između medicinskih definicija i onoga što žene svakodnevno proživljavaju, ostaje praznina kojoj, javno, ne posvećujemo pažnju.

Upravo taj prostor nastoji ispuniti manifestacija „Anatomija stvarnosti” sa svojom prvom panel diskusijom “Preživjeti menopauzu“, koja će se održati 29. aprila u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjoj Luci sa početkom u 18 časova.

Ovaj događaj nije zamišljen kao klasičan stručni skup, već kao spoj različitih formata: od stand-up nastupa, diskusije panelista (medicinskih autoriteta) do otvorenog razgovora sa publikom.

“Upravo takav pristup neophodan kako bi se konačno razbile barijere i omogućio iskren razgovor o temi koja se tiče velikog broja žena i njihovog okruženja a koja se nerijetko doživljava kao neprijatna” ističu organizatori.

Veče će započeti smijehom i u opuštenoj atmosferi, nastaviti se iskustvima stvarnih žena, kroz video formu, koji će davati “šlagvort” panelistima, na početku svakog od predviđena tri tematska bloka.

Teme su vezane za fiziološke promjene i zdravstvene rizike, koji prate ovu životnu fazu, načinima ublažavanja neprijatnih simptoma a važan segment diskusije je razgovor o psihološkim  i društvenim aspektima menopauze: anksioznost, depresija, nesanica, osjećaj gubitka ženstvenosti i vidljivosti, potreba za redefinisanjem životnih uloga uključujući uticaj na samopouzdanje vezanu za percepciju starenja.

Završni dio programa predviđen je za direktnu komunikaciju sa publikom, što dodatno naglašava ideju otvorenosti i uključivanja različitih perspektiva.

Kroz program nas vodi Aleksandra Trifunović sa svojim sagovornicima: prim. mr sci. dr Vesnom Ćurić (specijalista ginekologije i akušerstva), prim. dr Mirjanom Bojić (specijalista endokrinologije i interne medicine), prim. mr sci. dr Smiljom Obradović Naprta (specijalista kardiologije i interne medicine), prim. dr Božanom Marijanac (specijalista psihijatrije i porodični terapeut), dr Sandom Grubiša-Vujasinović (specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, subspecijalista reumatologije) i dr Nikolom Barošem (specijalista rekonstruktivne i estetske hirurgije).

„Temu menopauze moramo posmatrati šire od isključivo medicinskog okvira”, ističu organizatori i dodaju: “Ovakvi događaji podsjećaju da teme koje smo dugo smatrali isključivo privatnim ili sporednim zaslužuju svoje mjesto u otvorenom, javnom razgovoru.”

Izvor: Nezavisne

Panel diskusijom „Rodno zasnovano nasilje i femicid: Teško kršenje ljudskih prava” u Banjoj Luci je nastavljena kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ koju pod sloganom „Zaustavimo femicid“ u Bosni i Hercegovini provodi UN Women BiH.

Prema medijskim izvještajima u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je ubijeno sedam žena, dok globalna statistika pokazuje kako širom svijeta svakih deset minuta jednu ženu ubije njen intimni partner ili član porodice. Upravo su ovi alarmantni podaci razlog zašto su rodno motivisano ubistvo žene i načini za njegovu prevenciju u fokusu ovogodišnje kampanje. Promjene koje je potrebno učiniti u aktuelnom zakonodavstvu i uslugama podrške usmjerenim na borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama kako bi se prevenirala eskalacija u njegov najekstremniji oblik – femicid, bile su tema događaja u Banjoj Luci.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske godinama pruža podršku preživjelima nasilja u porodici kroz program podrške u sigurnim kućama u Banjoj Luci, Bijeljini i Modriči i te aktivnosti će nastaviti i dalje, poručila je ministrica Selma Čabrić.

“S obzirom na to da se svake godine priključujemo globalnoj kampanji ‘16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja’ i da ove godine skrećemo pažnju na alarmantnu eskalaciju nasilja nad ženama poručujući da je svakih 10 minuta jedna žena ubijena u svijetu, pozivamo da se ujedinimo za okončanje nasilja nad ženama. Institucije Republike Srpske u svakoj prilici šalju poruku nulte tolerancije prema bilo kom obliku nasilja, pogotovo nasilja u porodici, i nastavićemo da radimo s ciljem da nasilje u porodici svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavila je ministrica Čabrić.

Panel diskusija u Banjoj Luci organizovana je u saradnji s Gender centrom Republike Srpske, Ambasadom Italije u Sarajevu, Misijom OSCE-a u BiH, te banjalučkom nevladinom organizacijom „Udružene žene“. Učesnici i učesnice su podsjetili kako definicije zakonodavnog sistema moraju biti jasnije, a kazne strožije, s ciljem da se adekvatnim sankcionisanjem nasilnika pošalje odgovarajuća poruka. Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene” izjavila je kako sprečavanje femicida nije samo pitanje zakona, već i odgovornosti cijelog društva.

“Uvođenje ovog pojma u zakone mora biti praćeno konkretnim mjerama koje će doprinijeti otklanjanju uslova koji dovode do takvih tragičnih ishoda. Ključna je obaveza procjene rizika od smrtnosti žena koje su u riziku od nasilja, uz primjenu multisektorskog pristupa i efikasnu koordinaciju nakon izricanja hitnih mjera zaštite”, poručila je Ivić.

„Nepokoloebljiva posvećenost u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i femicida ne smije biti samo težnja. To je nužnost. Zakonodavni okvir mora biti ojačan, a prava i sigurnost žena i djevojčica podržani. Pozivamo svakog pojedinca/ku da zagovara ovu ključnu inicijativu i aktivno učestvuje u kreiranju društvenih promjena. Femicid ne može postati dio naše svakodnevice. UN Women će nastaviti neumorno raditi sa partnerima za sigurniju budućnost svih žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini“, izjavila je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH.

O nužnosti koordinisanog pristupa u rješavanju problema nasilja nad ženama, govorila je i ministrica Čabrić.

“U narednom periodu radićemo na novoj strategiji za suzbijanje nasilja u porodici, ali i na aktivnostima animiranja lokalnih zajednica da formiraju radne grupe i potpišu na lokalnom nivou protokole o postupanju u slučajevima nasilja u porodici, jer je neophodan koordinisan i predan rad svih subjekata zaštite kako bismo došli do zajedničkog cilja a to je smanjenje broja slučajeva nasilja u porodici.”

Podaci iz tri sigurne kuće iz Republici Srpskoj govore da su SOS linije prošle godine zaprimile 3.905 poziva, dok je samo do septembra ove godine taj broj dostigao 2.929 poziva. Neophodno je da ovakvi servisi podrške u svakom trenutku imaju osigurana budžetska sredstva kako bi žene koje su izložene nasilju uvidjele da izlaz postoji.

Uspostava metodologije na državnom nivou kojom bi se sistemski prikupljali službeni podaci o svim oblicima rodno zasnovanog nasilja, s posebnim fokusom na rodno motivirana ubistva žena u BiH, koristeći se međunarodnim parametrima kao što su dob, vrsta nasilja, odnos počinioca i žrtve, jedan je od važnih koraka u nastavku borbe protiv nasilja nad ženama, poručeno je sa panela. Za ovaj, kao i sve ostale važne incijative, važna je međusektorska saradnja kao i zajedničko djelovanje svih nivoa, od lokalnog do državnog.

“Institucije moraju preuzeti aktivnu ulogu u sprečavanju femicida, ali i čitavo društvo mora biti uključeno u promociju nulte tolerancije prema svim oblicima nasilja nad ženama”, zaključila je Gorica Ivić.

Kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja nastavit će se u Bihaću gdje će građani i građanke moću učestvovati u panel diskusiji i pogledati italijanski film o rodno zasnovanom nasilju Još uvijek ima sutra koji je tokom kampanje već predstavljen mostarskoj i banjalučkoj publici.

 U okviru društveno odgovorne kampanje, kompanija m:tel uz partnersku podršku UNICEF-a u BiH i Plavog telefona, organizovala je panel-diskusiju, ovog puta u Tuzli, na temu „Prevencija nasilja i negativnih posljedica u online okruženju“.

Ovo je druga u nizu panel-diskusija, s ciljem da se stručnjaci iz ove oblasti povežu s roditeljima i obrazovnim institucijama kako bismo zajednički stvorili sigurnije online okruženje za sve, a naročito najmlađe korisnike.

Snimak panel-diskusije, koja je održana 16. maja 2024. godine u Tuzli pogledajte u nastavku.

Link: https://www.youtube.com/watch?v=WV1venfKeJA

 U ovoj panel-diskusiji su učestvovali socijalni pedagog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli dr Lejla Kuralić-Ćišić, psiholog i savjetnica na Plavom telefonu Maja Kovačević, direktorka organizacije „World Vision” u BiH Dragana Bulić i inspektor iz Odsjeka za seksualne delikte, maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici MUP-a Tuzlanskog kantona Elmin Husanović.

Naredne panel-diskusije biće održane 29. maja 2024. godine u 14 časova u Mostaru, u prostoru INTERA tehnološkog parka, a dan kasnije 30. maja u 13 časova u Trebinju u Kulturnom centru.

Festivalski dan je bio ispunjen izložbama, diskusijama i sučeljavanju drugačijih mišljenja, ali ipak uz poštovanje sagovornika i njihovih stavova.

“Banja Luka treba da bude ponosna što je pokazala da je moguće organizovati događaj koji promoviše slobodnu misao, slobodu govora i koji daje javni prostor temama o kojima nemate baš priliku da slušate u medijima”, poručio je Srđan Puhalo, programski direktor.

Predavanjem i sesijom pitanja i odgovora otvorena je izložba “Politička karikatura” Marka Somborca, a ovaj poznati i priznati karikaturista je potom bio na raspolaganju posjetiocima i posjetiteljkama za crtanje ličnih karikatura.

Veliku pažnju publike svih generacija privukla je izložba fotografija pod nazivom “BL Graffiti” Slobodana Rašića Bobare. Bobara, kako ga Banjalučani zovu od milja, fotografisao je brojne grafite koji su se pojavljivali u Banjoj Luci, a koje je Slobodan skupljao godinama a ovo je bila prilika da se kroz izložbu predstavi jedno umjetničko svjedočanstvo o istoriji grada.

Promocija knjige “Voštane figure jezika populizma” profesora Miodraga Živanovića i Rajne Radosavljavić navela je posjetioce da na širi način posmatraju  jezik političkog populizma na našim prostorima.

Na promociji su autor i autorka, te njihovi recezenti govorili o značaju razumjevanja i razlikovanja zdravog diskursa od političkih floskula, te o svakodnevnim promišljanjima i pitanju “u kom smislu?” nam se nešto predstavlja.

“Kako je biti Hrvat i Bošnjak u Republici Srpskoj?”

Učesnici prve festivalske panel diskusije koju je moderirao  Elvir Padalović, novinar i urednik portala Buka, govorili su Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske, Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Banjaluci, Mustafa Gradaščević, potpredsjednik skupštine Grada Bijeljina,  Antun Horvat, predsjednik banjalučkog ogranka udruženja Hrvatski radiša.

“Ja kao pojedinac ne osjećam diskriminaciju u Banjoj Luci, problem je što Hrvati nemaju svoje političke predstavnike i nemaju kome da se obrate za pomoć. Problem predstavlja nezaposlenost”, poručio je Antun Horvat.

Panelisti su zaključili da problem leži u političkoj volji, te da ljudi koji žive zajedno u lokalnim sredinama, u većini slučajeva, ne sude po nacionalnosti jedni o drugima.

Potpredsjednik Republike Srpske, Ramiz Salkić je dodao “U mom mjestu (Bratunac) povratak je počeo 2000.godine, djeca su završila školu i niko od njih nije pronašao posao u javnom sektoru, ti ljudi će otići.

Oni ne mogu zasnivati svoj život na poljoprivredi i plastenicima, a  ova vlast ne radi ništa da omogući egzistenciju bošnjacima i hrvatima.”

Na pitanje “Ko je i zašto protiv Povorke ponosa u Republici Srpskoj?” pokušali su da odgovore Darko Pandurević, pravni savjetnik u Sarajevskom otvorenom centaur, Danijela Majstorović, profesorica na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci, Milica Pralica, predsjednica udruženja Oštra nula, Branko Ćulibrk, izvršni direktor Centra za mlade Kvart, a sesiju je moderirala Dragana Dardić,  Helsinški parlament građana Banjaluka.

Nešto drugačija priča o pravima LGBTIQ osoba i kroz otvoren razgovor, bez straha, panelisti su prenijeli svoje stavove i iskustva.

“Zahtjev da se povorka desi, je zahtjev da subjekat bude viđen i bude prepoznat kao subjekt u društvu, jer on/ona/ono/oni ne može da bude prepoznat kao subjekt unutar svoja četiri zida. Potrebno je društveno priznanje, a to je ono što nedostaje, a što povorka rješava”, rekla je Danijela Majstorović tokom diskusije.

A “Da li se raspala Jugoslavija? Može li se kultura ograničiti granicama?” komentarisali su Marko Šelić- Marčelo, Davor Šušić- Sejo Sekson, Miljenko Jergović i Brankica Raković. “Ono što je u Jugoslaviji bio rock and roll, to je danas književnost, kao cijela jedna kultura, pogled na svijet…”, istakao je Miljenko Jergović.

Ukoliko niste bili u mogućnosti da prisustvujete ili gledate uživo, možete pogledati video na Facebook stranici Festivala #SlobodaNarodu i saznati koja je to riječ na srpskom jeziku koju nikada nije i vjerovatno nikada neće napisati Miljenko Jergović.

“Građanska BiH, u čemu je problem?”, okupio je u panelu Miodraga Živanovića, profesor, Martina Mikulića, predsjednik HSPF (Hrvatski studentski politološki forum), Dejana Jovića,  profesora na Fakultetu političkih znanosti Zagreb, Asima Mujkića, profesora na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, Aleksandara Savanovića, profesora na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Banjaluci i Srđana Puhala, iz Pro Educe.

Pojam građanske Bosne i Hercegovine se često koristi u svrhu političkih manipulacija. Zaključak panela je bio da bi trebalo više uključiti obične ljude, da sami kažu kako bi željeli da izgleda BiH, a da se manje prate struje dnevnpolitičkih dešavanja.

Panel diskusije u cjelini možete pogledati na linku https://www.facebook.com/SlobodaNarodu2022/videos/962936014591260

Organizatori planiraju da ovaj događaj postane tradicionalan i već planiraju naredne festivalske dane u Sarajevu i Tuzli.

O projektu i festivalu ”Sloboda narodu”

Festival #SlobodaNarodu simbolizuje slobodni javni prostor, u kom čuvari vatre i slobodne misli imaju priliku da govore i da ih se čuje. Festival afirmiše ljude koji misle drugačije i koji su često Don Kihoti svog vremena. Sadržaj Festivala čine panel diskusije, predavanja, radionice, koncerti, predstave, izložbe i promocije pisane riječi.

Cilj je da doprinese jačanju demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kroz promociju slobode govora i izražavanja. Festival se organizuje u gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Bogat sadržaj koji uključuje promociju knjige prof. Miodraga Živanovića, izložbu fotografija Slobodana Rašića Bobare i izložbu karikatura Marka Somborca, za posjetioce će upotpuniti prilika da učestvuju na panel diskusiji „Da li se raspala Jugoslavija – može li se kultura ograničiti granicama?“.

Panelisti su Marko Šelić – Marčelo, umjetnik iz Beograda, Davor Sučić (Sejo Sekson), muzičar iz Sarajeva i Miljenko Jergović, pisac iz Zagreba.

„Gdje ima slobode – ima i razvoja kulture. Gdje kultura može da se obraća slobodno, kroz sve svoje sadržaje – ima i slobode. A šta je narod ako nije slobodan? Upravo iz tog razloga radujem se festivalskom danu koji će tako glasno i jasno poslati poruke o važnosti slobode govora.

Misliti, govoriti, izražavati se i stvarati u slobodi – to je ono čemu bi trebalo svi da težimo“, poručila je Brankica Raković, moderatorica ove panel diskusije.

Tokom Festivalskog dana govorimo o granicama, ali i načinima kako se prevazilaze, ovom prilikom, Marko Šelić – Marčelo, kao jedan od učesnika panel diskusije je poručio „Kao dvadesetogodišnjak, u jednoj pesmi imao sam stih: “Granice nisu ništa drugo do linija u atlasu.”

Izgleda da me demantuje čitava ljudska istorija, posebno ova naša lokalna. Srećom, izgleda da me ne demantuje i kultura.“

Ostali gosti prvog banjalučkog Festivalskog dana su  Đorđe Vuković, profesor iz Banja Luke; Asim Mujkić, profesor iz Sarajeva; Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske; Josip Jerković, potpredsjednik Republike Srpske; Dejan Jović, profesor iz Zagreba, Martin Mikulić iz Mostara i mnogi drugi.

Centar za edukaciju Pro Educa, u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Nizozemske u BiH, organizuje prvi Festivalski dan #SlobodaNarodu u Banjoj Luci posvećen ljudima koji se usuđuju da misle drugačije i imaju hrabrosti da o tome u javnosti govore ili da pronalaze drugačije forme izražavanja.

Detaljan program možete pogledati na: https://slobodanarodu.ba/program-banjaluka-29-03-2022/

O projektu i festivalu ”Sloboda narodu”

Festival #SlobodaNarodu simbolizuje slobodni javni prostor, u kom čuvari vatre i slobodne misli imaju priliku da govore i da ih se čuje. Festival afirmiše ljude koji misle drugačije i koji su često Don Kihoti svog vremena. Sadržaj Festivala čine panel diskusije, predavanja, radionice, koncerti, predstave, izložbe i promocije pisane riječi.

Cilj je da doprinese jačanju demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kroz promociju slobode govora i izražavanja. Festival se organizuje u gradovima širom Bosne i Hercegovine.