<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>plastika &#8211; Lola Magazin</title>
	<atom:link href="https://lolamagazin.com/tag/plastika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<description>Magazin za nju. I njega. Ali on čita krišom.</description>
	<lastBuildDate>Fri, 27 Oct 2023 17:33:29 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/09/lolathumn-01-150x150.png</url>
	<title>plastika &#8211; Lola Magazin</title>
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Koliko plastike &#8220;pojedemo&#8221; u sedmici? Znate li?</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2023/10/27/koliko-plastike-pojedemo-u-sedmici-znate-li/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=koliko-plastike-pojedemo-u-sedmici-znate-li</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2023/10/27/koliko-plastike-pojedemo-u-sedmici-znate-li/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 27 Oct 2023 17:33:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[jesti]]></category>
		<category><![CDATA[mikroplastika]]></category>
		<category><![CDATA[opasnost za zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[plastika]]></category>
		<category><![CDATA[štetne materije]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita okoline]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=191451</guid>

					<description><![CDATA[Nakon odluke Evropske komisije da ograniči upotrebu mikroplastike koja se namjerno dodaje, proizvodnja kozmetičkih proizvoda sa šljokicama trebala bi biti obustavljena. Ova odluka je donesena radi zaštite okoline, ali i zdravlja ljudi širom svijeta. Podatak da su nizozemski naučnici prošle godine u martu otkrili čestice mikroplastike u ljudskoj krvi izazvao je zabrinutost. Mikroplastika je prisutna posvuda [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nakon odluke Evropske komisije da ograniči upotrebu mikroplastike koja se namjerno dodaje, proizvodnja kozmetičkih proizvoda sa šljokicama trebala bi biti obustavljena. Ova odluka je donesena radi zaštite okoline, ali i zdravlja ljudi širom svijeta.</p>
<p>Podatak da su nizozemski naučnici prošle godine u martu otkrili čestice mikroplastike u ljudskoj krvi izazvao je zabrinutost. Mikroplastika je prisutna posvuda oko nas, iako je ne vidimo. Postavlja se pitanje koliko je ova pojava zapravo opasna za naše zdravlje i koje sve hemikalije nesvjesno unosimo u naš organizam.</p>
<p>Profesorica doktor Svetlana Stanišić ističe da je glavni problem kontakt tekućine s plastikom. Što duže stoji, zavisno o vrsti plastike i tekućini u pitanju, kao i o vanjskoj temperaturi, plastika će se više ili manje otpuštati, piše &#8220;Mondo&#8221;.</p>
<blockquote><p><strong>&#8220;Što se tiče vode iz slavine, ja je pijem, ne uzimam vodu iz plastične ambalaže. Posebno izbjegavam nekvalitetne plastične posude koji nemaju oznaku &#8216;BPA free&#8217; (bisfenol). To su razni aditivi koji mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu u tijelu, a nauka još proučava njihovu štetnost&#8221;, objasnila je dr Stanišić.</strong></p></blockquote>
<p>Ona dodaje da je posebno štetna plastika u kombinaciji s brzom i vrućom hranom, što dodatno povećava otpuštanje štetnih supstanci.</p>
<p>BPA (bisfenol A) je hemikalija koja se dodaje mnogim komercijalnim proizvodima, uključujući posude za hranu i higijenske proizvode. Prije nekoliko godina, otkriveno je da prosječna osoba &#8220;pojede&#8221; jednu kreditnu karticu sedmično, što ilustruje koliko često dolazimo u kontakt s ovom supstancom.</p>
<p>Kada mikroplastika dospije u naš organizam, javljaju se ozbiljni problemi. Dokor Stanišić objašnjava da se otprilike jedan odsto komadića mikroplastike prenese u krvotok, dok ostatak dolazi u kontakt s bakterijama u crijevima, uništavajući korisne bakterije. To negativno utiče na zdravlje crijeva i naš imunološki sistem.</p>
<p>Kada je riječ o zaštiti okoline, dr Stanišić savjetuje nekoliko stvari.</p>
<p>Preporučuje upotrebu sapuna umjesto kupki u plastičnim ambalažama. Takođe, važno je ograničiti konzumiranje visoko prerađene hrane, ne samo zbog ambalaže, već i zbog opšteg zdravlja. Posebno treba paziti na upotrebu plastike kod djece, ograničavajući njihov kontakt s ovim materijalom što je više moguće.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2023/10/27/koliko-plastike-pojedemo-u-sedmici-znate-li/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Evo kako vas higijenski ulošci ubijaju</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2022/03/03/evo-kako-vas-higijenski-ulosci-ubijaju/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=evo-kako-vas-higijenski-ulosci-ubijaju</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 03 Mar 2022 13:29:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[dioksin]]></category>
		<category><![CDATA[Menstrualne čašice]]></category>
		<category><![CDATA[mentruacija]]></category>
		<category><![CDATA[miris]]></category>
		<category><![CDATA[plastika]]></category>
		<category><![CDATA[štetnost higijenskih uložaka]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje žene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=131556</guid>

					<description><![CDATA[Da li znate od čega su pravljeni higijenski ulošci za jednokratnu upotrebu?

Najvjerovatnije da nikada niste razmišljali o tome.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Menstruacija nije tema o kojoj se često razgovara, ali je važna tema za svaku ženu.</strong></p>
<p>Ako koristite uloške, oni su pritisnuti uz vaše tijelo, posebno uz kožu oko vaginalnog područja, otprilike 5 dana svakog mjeseca. Koža oko ovog područja je veoma propusna. Ono što dolazi u stalni kontakt sa vašom kožom se apsorbuje u vaš krvotok i skladišti u o vašem tijelu.</p>
<p>Higijenski ulošci za jednokratnu upotrebu u sebi imaju određene tvari koje definitivno ne želite u blizini svoje vagine. Oni izazivaju neželjene nuspojave i štete vašem zdravlju. Vremenom, mogu čak dovesti do razvijanja ozbiljnih bolesti poput raka!</p>
<p><strong>Dioksin</strong></p>
<p>Higijenski ulošci nisu prirodno bijeli. Vlakna u jastučićima su izbijeljena hlorom kako bi dobila čist i sterilan izgled. Ovaj proces izbijeljivanja stvara dioksin, veoma toksičan zagađivač. Možda mislite da je nivo dioksina u higijenskim ulošcima prilično nizak i da ne predstavlja nikakvu opasnost.</p>
<p>Međutim, dioksin se vremenom akumulira u masnim zalihama tijela i može da tamo ostane i do 20 godina. Izloženost dioksinu može dovesti do upalnih bolesti karlice, hormonske disfunkcije, endometrioze i raznih oblika raka.</p>
<p><strong>Vještačka svila</strong></p>
<p>Pored pamuka, vještačka svila (sintetičko vlakno dobijeno hemijskom obradom drvene pulpe) se takođe nalazi u vašim higijenskim ulošcima. Vještačka svila je jeftinija od pamuka i pomaže da se poboljša upijajuća sposobnost uložaka, ali takođe sadrži dioksin iz procesa izbijeljivanja.</p>
<p><strong>Pesticidi</strong></p>
<p>Konvencionalno uzgajan pamuk je prskan pesticidima i herbicidima, a ove hemikalije mogu ostati na pamuku dugo nakon što je ubran. Neželjeni efekti izlaganja uključuju neplodnost, hormonske poremećaje, poremećaje štitne žlijezde, dijabetes, endometriozu i depresiju.</p>
<p><strong>Plastika</strong></p>
<p>Higijenski ulošci se često reklamiraju kao &#8216;nepropusni&#8217;, sa nepropusnim plastičnim slojem na dnu uložaka koji ne dozvoljava da tečnost ili vazduh prolazi kroz njih. Plastika zadržava vlagu i toplotu, stvarajući okruženje koje podstiče rast gljivica i bakterija. Takođe može izazvati peckanje, trljanje i bol kod osjetljivih osoba.</p>
<p><strong>Mirisi</strong></p>
<p>Mirisni higijenski ulošci sa neutralizatorima mirisa i drugim vještačkim mirisima sadrže kombinaciju nepoznatih hemikalija, koje mogu ući u krvotok i izazvati neželjene efekte. Oni iritiraju površinski sloj kože, izazivajući alergijske reakcije.</p>
<blockquote><p><strong>Ulošci su obično prvi menstrualni proizvod koji nam se preporučuje na časovima seksualnog obrazovanja ili koji nam majke preporučuju. Ali još nije kasno da isprobate neku od alternativa!</strong></p></blockquote>
<p>Ulošci od tkanine za višekratnu upotrebu ne sadrže štetne hemikalije. Obično su napravljeni od pamuka, a ne od sintetike. Menstrualne čašice su takođe odlična alternativa jednokratnim ulošcima!</p>
<p>Ako nikada prije niste koristili tampone, ne brinite, još uvijek možete da pređete na čašicu. Osim što su bolje za vaše zdravlje, one su takođe udobnije i praktičnije.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vijest dana: U Francuskoj uskoro nećete moći naći plastičnu ambalažu!</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2017/01/17/vijest-dana-u-francuskoj-uskoro-necete-moci-naci-plasticnu-ambalazu/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=vijest-dana-u-francuskoj-uskoro-necete-moci-naci-plasticnu-ambalazu</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2017/01/17/vijest-dana-u-francuskoj-uskoro-necete-moci-naci-plasticnu-ambalazu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Brankica Rakovic]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Jan 2017 09:51:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[2020. godina]]></category>
		<category><![CDATA[francuska]]></category>
		<category><![CDATA[plastika]]></category>
		<category><![CDATA[upotreba]]></category>
		<category><![CDATA[zabrana]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/vijest-dana-u-francuskoj-uskoro-necete-moci-naci-plasticnu-ambalazu/</guid>

					<description><![CDATA[Za svega nekoliko godina Francuska bi mogla biti novo mjesto iskoraka u svijetu. Naime, usvojen je zakon o zabrani upotrebe plastične ambalaže u okviru inicijative „Energetska tranzicija za zeleni rast”, kojom Francuska, domaćin istorijske konferencije o klimatskim promjenama 2015. godine, doprinosi borbi protiv globalnog zagrijavanja. Proizvođačima je ostavljen rok prilagodbe i prelaska na biorazgradive materijale [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Za svega nekoliko godina Francuska bi mogla biti novo mjesto iskoraka u svijetu. Naime, usvojen je zakon o zabrani upotrebe plastične ambalaže u okviru inicijative „Energetska tranzicija za zeleni rast”, kojom Francuska, domaćin istorijske konferencije o klimatskim promjenama 2015. godine, doprinosi borbi protiv globalnog zagrijavanja. Proizvođačima je ostavljen rok prilagodbe i prelaska na biorazgradive materijale do 2020. godine, nakon čega neće biti više mogućnosti upotrebe plastičnih čaša, pribora za jednokratnu upotrebu i ambalaža.</p>
<p>Generalni sekretar udruženja proizvođača plastične ambalaže &#8220;Pack2Go&#8221; Imon Bejts izjavio je kako nema dokaza da su biološki materijali manje štetni za okolinu. Takođe je istaknuo kako će ukidanje upotrebe plastične ambalaže imati nuspojavu u vidu manjka odgovornosti stanovništva za otpad koji ostavljaju u okolišu, jer će smatrati da ga ne moraju kupiti, ako će se već sam razgraditi.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone wp-image-24814 size-large" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2017/01/planeta-plastika-1024x576.jpg" width="1024" height="576" /></p>
<p>Iako se mnoge zemlje u svijetu bave problemom plastičnog otpada, Francuska je prva koja je uvela ovakvu zabranu. U julu protekle godine već su ukinute besplatne kese, koje se proizvedu za jednu sekundu, koriste prosječno 20 minuta, a razgrađuju 400 godina. Od ukupno 17 milijardi godišnje potrošenih plastičnih kesa, čak osam miliona bude bačeno u prirodu.</p>
<blockquote><p>Već su ukinute besplatne kese, koje se proizvedu za jednu sekundu, koriste prosječno 20 minuta, a razgrađuju 400 godina.</p></blockquote>
<p>Odluka o zabrani upotrebe plastične ambalaže odnosiće se i na čaše u automatima za kafu i vodu. U Francuskoj se godišnje baci 4,73 miliona plastičnih čaša, a samo jedan procenat bude recikliran. Upravo zato Francuzi vjeruju da imaju i više nego dovoljno razloga da kažu konačno NE plastičnim ambalažama. Pitamo se hoćemo li ikada dostići takav nivo svijesti.</p>
<blockquote><p>Od ukupno 17 milijardi godišnje potrošenih plastičnih kesa, čak osam miliona bude bačeno u prirodu.</p></blockquote>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2017/01/17/vijest-dana-u-francuskoj-uskoro-necete-moci-naci-plasticnu-ambalazu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
