U svakom slučaju, svi se trudimo da u moru proizvoda koje nam se u reklamama nude kao pomade za digestivni trkt izaberemo ono najbolje.

Ali, u posljednje vrijeme sve je više onih koji dan provode razmišljajući o najkvalitetnijoj ishrani. Opsjednuti su zdravom prehranom, a sve to uzrokuje ozbiljan poremećaj – ortoreksiju. Znate li ponešto o ovome? Malo poznat problem postaje sve prisutniji, a posebno pate mladi.

Zašto? Najveću krivicu zapravo snose mediji.

Na primjer, informacije koje nam se plasiraju dostupne su na svakom koraku. Naravno, potpuno neadekvatne. Pod zdravom ishranom govori se o rigoroznim dijetama, a sve to je – marketing.

Ali, u posljednje vrijeme sve je više onih koji dan provode razmišljajući o najkvalitetnijoj ishrani. Opsjednuti su zdravom prehranom, a sve to uzrokuje ozbiljan poremećaj – ortoreksiju. Znate li ponešto o ovome? Malo poznat problem postaje sve prisutniji, a posebno pate mladi.

Ortoreksija zapravo počinje upornim pokušajima da se kvalitetno hranimo, jer “samo tako ćemo biti zdravi i osjećati se dobro”. Sve ovo ubrzo skreće u nekom drugom smjeru.

I nije ovo slično ni bulimiji ni anoreksiji. Ortoreksičari do u tančine proveravaju sastav namirnica, ne jedu brzu hranu, a obroke detaljno planiraju. Često „zdravim dijetama“ rade detoks organizma. Ne brinu o težini, ali nikada se neće počastiti nečim što smatraju nezdravim.

A sve je, u stvari, u glavi, jer se, dok jedu, osjećaju kao vrlina na dvije noge.

Dini Džejd, psihologinja u britanskom Nacionalnom centru za poremećaj u ishrani, otkrila je da joj dolaze osobe željne zdrave prehrane, ali se „guše“ u informacijama koje ih pogrešno informišu. Tako odbacuju sve vrste mesa i govore o intoleranciji na, na primjer, pšenicu i mliječne proizvode.

Liječenje je takođe problematično. Jer, antidepresivi su, jelte, nezdravi.

I nije ovo slično ni bulimiji ni anoreksiji. Ortoreksičari do u tančine proveravaju sastav namirnica, ne jedu brzu hranu, a obroke detaljno planiraju. Često „zdravim dijetama“ rade detoks organizma.

Nutricionisti i psiholozi saglasni su da zdrava prehrana u današnjem brzom životu nije ni najmanje jednostavna, ali ako je neko paniči već kad razmišlja o pripremi zdravog obroka za naredne dane, onda je ovo sigurno alarm.

Ishrana kod kuće svakako može da bude zdravija, ali stroga ortoreksična prehrana vodi u potpunu socijalnu izolaciju. Iako nema dovoljno istraživanja koja bi ovo definisala kao poremećaj u ishrani, ne mora ni da postoji stroga definicija.

Ali, stali ste na put normalnom životu i tu je nastao problem. Jer, zdrava hrana nije uvijek i zdrav vijek. Potreban je i zdrav razum.

Nije stvar u hedonizmu i neumjerenosti, premda, priznaćete, u hrani bi trebalo uživati. Umjereno i raznoliko je uvijek dobra preporuka za sve kojima drugačije nije prepisao ljekar.

A da biste lakše shvatili s čim se borite i da biste lako provjerili „jeste li kandidat“ za ortoreksičara odgovorite na nekoliko jednostavnih pitanja.

Lole donose Bratmanovih deset smjernica.

• Da li više od tri časa dnevno razmišljate o zdravoj hrani?
• Detaljišete li oko obroka danima unaprijed?
• Da li vam je prehrambena vrijednost obroka važnija od uživanja u njemu?
• Primijetite li da vam se život promijenio otkako se povećao kvalitet vaše prehrane?
• Jeste li stroži u u izboru hrane?
• Da li ste se odrekli hrane u kojoj ste nekad uživali zarad konzumacije isključivo zdrave?
• Povećava li vam nova ishrana osjećaj samopoštovanje?
• Krivite li sebe ako pojedete nešto mimo menija?
• Jeste li zbog prehrane zanemarili društveni život?
• Osjećate li mir i samokontrolu kada se zdravo hranite?

Ako je je vaš odgovor „da“ u više od četiri pitanja, situacija upućuje, kažu nutricionisti, na simptome ortoreksije.

Ali, stali ste na put normalnom životu i tu je nastao problem. Jer, zdrava hrana nije uvijek i zdrav vijek. Potreban je i zdrav razum.

Zdrav život, ponovićemo, znači i zdrav razum. U hrani se uživa i niko vam neće zamjeriti ako se zdravije hranite. Ali, svako pretjerivanje vodi u neku drugu krajnost koju svakako ne želite. Jer, pretjerivanje vodi poremećajima, a poremećaji se liječe.