Naime, kako pokazuju zvanični podaci MUP-a RS, lani je u oblasti krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece evidentirano 69 slučajeva, što predstavlja porast od 35,3% u odnosu na 51 slučaj iz 2024. godine.

Četiri žrtve silovanja maloljetne

Kada je u pitanju silovanje, u 2025. godini evidentirano je ukupno 12 slučajeva, međutim četiri žrtve su bile maloljetne.

Najzastupljeniji oblik u oblasti krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece je iskorištavanje djece za pornografiju – sa 28 slučajeva, dok je obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina registrovana 25 puta.

Pet slučajeva polne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina

Takođe je zabilježeno pet slučajeva polne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina, pet slučajeva upoznavanja djece sa pornografskim sadržajem, dva slučaja zadovoljenja polnih strasti pred djetetom, kao i četiri slučaja korištenja računarskih mreža ili komunikacionih sredstava u svrhu izvršenja ovih krivičnih djela.

Prema podacima po policijskim upravama, kada je riječ o krivičnim djelima seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, najviše slučajeva zabilježeno je na području Policijske uprave Banjaluka (16), zatim Policijske uprave Bijeljina (15) i Policijske uprave Doboj (12).

Nadležne institucije ističu da podaci ukazuju na nastavak trenda rasta broja ovih krivičnih djela, posebno onih koja uključuju digitalne tehnologije i internet kao sredstvo izvršenja.

Zabrinjavajući podaci

Ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić rekla je da podaci o porastu broja krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece dodatno zabrinjavaju ako imamo u vidu da se veliki broj slučajeva odnosi upravo na iskorištavanje djece za pornografiju, odnosno zloupotrebe koje se danas često dešavaju putem interneta i društvenih mreža.

“Djeca vrlo rano dobijaju pristup digitalnim platformama, a da pri tome često nisu svjesna rizika, manipulacija i posljedica dijeljenja fotografija, snimaka ili komunikacije sa nepoznatim osobama”, rekla je Rajićeva.

Lažni profili

Prema njenim riječima, u praksi se pokazuje da počinioci najčešće ne djeluju naglo i otvoreno, već kroz duži period grade odnos povjerenja sa djetetom, koristeći lažne profile, ucjene, emotivnu manipulaciju ili vršnjački pritisak.

“Zbog toga je posebno važno da djecu učimo da prepoznaju takve obrasce ponašanja i da znaju da svaku neprijatnu ili sumnjivu komunikaciju odmah prijave odrasloj osobi od povjerenja”, rekla je Rajićeva.

Upozorava da kao društvo moramo mnogo više ulagati u prevenciju i otvoren razgovor.

“Nije dovoljno samo upozoravati djecu da ‘budu oprezna na internetu’, već im konkretno treba objasniti šta su rizici, kako izgleda digitalna manipulacija, šta nikada ne treba dijeliti i kome se mogu obratiti za pomoć. Jednako je važno da roditelji ne nadziru djecu samo tehnički, već da grade odnos povjerenja u kojem će dijete bez straha reći ako mu se nešto desilo”, pojasnila je Rajićeva.

Edukacija roditelja

Takođe, potrebno je, kako je navela, kontinuirano edukovati roditelje, nastavnike i stručne saradnike jer djeca često šalju određene signale koje odrasli ne prepoznaju na vrijeme.

U velikom broju slučajeva dijete dugo ostaje samo sa problemom upravo zbog straha, stida ili osjećaja krivice.

“Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se sadržaji sa seksualnim zlostavljanjem djece veoma brzo šire digitalnim prostorom i da posljedice po dijete ne prestaju samim otkrivanjem slučaja. Zato reakcija institucija mora biti brza, koordinisana i usmjerena prvenstveno na zaštitu djeteta i sprečavanje dalje viktimizacije”, dodaje Rajićeva.

Nezavisne

Ovom policijskom akcijom još jednom je pokrenuto pitanje na koji način roditelji mogu uticati na to da fotografije njihove dece ne završe u rukama predatora.

Ova šestorka se tereti da je putem društvenih mreža sa svojih naloga stupala u kontakt sa maloletnicima, da su im slali fotografije i video-zapise pornografske sadržine, kao i da su pribavljaju sadržaje nastale eksploatacijom dece i maloletnika uzrasta od sedam do 14 godina. Fotografije i video-snimci nađeni su u njihovim računarima i hard diskovima.

Detalji ove akcije, poput činjenice da su osumnjičeni pedofili materijal pažljivo skladištili u svojim arhivama, sami po sebi otvaraju pitanje kako fotografije naših najmlađih uopšte stižu u posed predatora?

Kada je 2019. godine na svojim društvenim mrežama Igor Jurić objavio frapantne podatke da je veliki broj fotografija mališana iz Srbija završilo na pedofilskom sajtu, ta informacija je bila alarm za celo društvo.

Ipak, posebna lampica trebalo bi da se upali kod roditelja, jer su upravo oni i naši bliski srodnici, odnosno osobe bliske detetu, ti koji fotografije najmlađih dele sa drugima putem interneta.

„Ukoliko posetite neki od mnogobrojnih pedofilskih sajtova, videćete bezbroj fotografija dece iz Srbije. Često sa imenom, prezimenom i mestom boravka (podatke ostavili roditelji na mrežama).

“Kačeći” slike nage dece na društvene mreže , osim što ih dovodite u direktnu opasnost, znajte, neko trguje fotografijama i samozadovoljava se ispred njih“, napisao je Jurić.

Stučnjaci koji se bave zloupotrebom na internetu i zaštitom dece u digitalnom svetu objasnili su da nisu samo fotografije na kojima su najmlađi nagi, interesantne ovakvim grupacijama. Nekada to mogu biti slike potpuno izvučene iz konteksta, ali neretko i fotografije dece u raznim kostimima nastale mahom na manifestacijama poput maskenbala.

Dodatno je poražavajuć podatak i da se uspomene koje su roditelji želeli da podele sa svojim prijateljima u virtuelnom svetu, ne razmišljajući da bi ih neko mogao zloupotrebiti na najgori način, prodaju za manje od 100 dinara, ali i da u takvim grupama postoje osobe koje se bave isključivo pretragom i „češljanjem“ Fejsbuk profila u potrazi za sadržajima na kojima su deca.

Svojevremeno je zamenik načelnika Odeljenja za visokotehnološki kriminal MUP-a Srbije Dragan Jovanović objasnio u razgovoru za Blic da je internet prostor sličan trgovima, te da ono što ne biste radili na javnom mestu, ne činite ni na internetu.

„Sve ono što je inače nezamislivo, mi radimo na internetu. Je li zamislivo da skinete vlastito dete golo na sred Trga republike i da ga šetate? A kada to uradite na plaži i okačite na Fejsbuk, mislite to je u redu. Milioni ljudi mogu da preuzmu tu sliku, ako vam je profil otvoren, a ljudi često ne znaju da zaštite svoje profile“, objašnjava Jovanović.

Zbog toga nije zgoreg podsetiti šta je ono što nikako ne smemo da objavljujemo na internetu, kako svoju porodicu i sebe ne bismo doveli u opasnost – pored fotografija svoje dece, nikada nemojte objavljivati fotografije vaših ličnih dokumenata, pa čak ni kada ih fotografišete tako da prekrijete podatke kao što su broj lične karte ili pasoša.

S tim u vezi važno je znati da je opasno objavljivati slike svojih avionskih karti, ali ni tačno kako i kada planirate da odputujete. Nikada nemojte „kačiti“ slike svog prebivališta, adrese, niti bilo kog drugog ličnog podatka, ali ni fotografije na kojima se vide detalji poput onoga u koji vrtić ide vaše dete.

Preuzeto sa: nova.rs