Upravo sada savršeno je vrijeme za uranjanje u dobar roman — onaj koji nas odvodi izvan svakodnevice, širi nam vidike ili nam jednostavno pruža onaj prepoznatljivi osjećaj književnog sklada.

Index.hr donosi izbor najnovijih proznih naslova koji su obilježili kraj godine i koji će pronaći put do mnogih polica i čitalačkih srca.  Fokus je u potpunosti na fikciji: svježe objavljeni romani koji zaslužuju vašu pažnju i možda postanu vaši praznični saputnici.

1. “Putujuće kino gospodina Saita” – Anete Bjergfeldt

Kada je kao novorođenče ostavljena u kutiji za cipele na pragu samostana svete Magdalene u Buenos Ajresu, niko nije slutio da će mala Fabiola razviti neobičan dar, sposobnost pronalaženja savršenog para cipela za svakoga. Postaje kraljica najotmjenije prodavnice obuće u gradu, ali i, na zgražavanje časnih sestara, veoma mlada majka tvrdoglave djevojčice Lite.

Kad nemirna revolucionarna vremena primoraju majku i kćerku na bjeg iz Argentine, umjesto u Evropi završiće na majušnom, vjetrovitom kanadskom ostrvu i utočište pronaći u Vitlejemu, toplom, ekscentričnom središtu ostrvskog života. Ondе Lita pronalazi svoju srodnu dušu, gluvu djevojčicu Unu, i prvi put osjeća da negdje pripada.

Ali tek će dolazak tajanstvenog gospodina Saita i njegovog putujućeg kina zauvijek promijeniti tok njene sudbine.

2. “Duboki rezovi” – Holi Brikli

Jesen 2000. Petak uveče. Studentski bar u Berkliju. Džuboks pušta otkačene ritmove dok studentkinja Persi Marks filozofira o muzici. Sama nije talentovana za muziku, ali je strasno voli, baš kao što voli da razgovara o njoj, iako zna da joj je to najdosadnija navika. Večeras je ipak nešto drugačije. Primjećuje je Džo Moro, muzičar u nastajanju, i zamoli je za mišljenje o jednoj svojoj pjesmi.

Te večeri dogodiće se susret koji će ih oboje obilježiti, susret koji će rasplamsati strasti u njima, raspaliti kreativnost, ali ih i oboje početi uništavati. Od barova u Bruklinu do plesnih podijuma u San Francisku, “Duboki rezovi”,  hvaljeni hit-roman Holi Brikli koji se prevodi širom svijeta,  priča su o talentu, opsesiji, pripadanju i, iznad svega, našoj potrebi da budemo saslušani i da nas se čuje.

3. “Bježi” – Anders Roslund

Jedne noći 1990-ih, petnaestogodišnji dječak nestaje iz zaključane sobe u popravnom domu. Nikada ga više nisu vidjeli. Mnogo godina kasnije, Pijet Hofman sjedi u drugom zatvoru, osuđen za posjedovanje nakon što je pomogao kriminalističkom inspektoru Evertu Grensu da se infiltrira u narko bandu. Jednog jutra stiže novi zatvorenik: Braco.

Njegov stariji brat bio je najbolji prijatelj Pijeta Hofmana dok su bili mladi. Veliki Brat bio je taj koji je te noći nestao bez traga, a Braco svu krivicu svaljuje na Pijeta. Iznenada, Pijetova porodica nađe se u smrtnoj opasnosti, a Pijet mora saznati šta se zapravo dogodilo te noći ’90-ih. Sada postoji samo jedan izlaz — mora da pobjegne.

4. “Šogun” – Džejms Klavel

Feudalni Japan. Godina je 1600. Taiko, gospodar i zaštitnik Japana, umro je prije godinu dana. Njegova oporuka nalaže da petorica regenata vladaju sve dok njegov sedmogodišnji sin ne postane punoljetan. Petorica gospodara rata – Toranaga, Sugijama, Onoši, Kijama i Išido – formalno poštuju njegovu volju, a u tajnosti obučavaju vojske i kupuju saveznike.

Jedan od njih postaće šogun, vrhovni vojni zapovjednik. Kodno ime budućnosti je Grimizno nebo. Rat je neizbježan. Poput znaka, ili možda kletve, nakon pogubne oluje i dvije godine plovidbe oko svijeta, Džon Blektoron, prvi Englez koji je prošao kroz Magelanov moreuz, i desetak članova posade sa trgovačko-ratnog broda Erasmus uplovljavaju u japansko ribarsko selo Anđiro. “Perzijanke” – Sanam Mahludži

Roman Perzijanke Sanam Mahludži pršti emocijama, tajnama i ženskom snagom. Dok pet iranskih žena iz jedne porodice pokušava da pomiri dva svijeta – strogu tradiciju iz koje potiču i primamljivu slobodu američkog načina života – smijaćemo se i plakati zajedno s njima, preispitujući i sopstvene odluke koje se tiču naše slobode i otpora prema porodičnim okovima.

Ovo nije samo pronicljiva i dirljiva porodična saga, već i priča o identitetu, migracijama, pripadnosti, naslijeđu i mostovima koji spajaju prošlost i sadašnjost, čak i kada se urušavaju pod teretom svjetova kojima želimo da pripadamo ili koje želimo da napustimo.

5. “Kad ždralovi polete na jug” – Lisa Ridzen

“Kad ždralovi polete na jug” hvaljeni je roman-prvenac švedske autorke Lise Ridzen. Nježno opisujući starost i odnos oca i sina, ali i čovjeka i njegovog psa, Ridzen je stvorila djelo puno duha i topline, koje govori o čovjekovoj želji da sačuva autonomiju dok istovremeno čezne za izmirenjem; o prepoznavanju svega onoga što nam je u životu zaista važno; o dubokim osjećanjima za koja često ne nalazimo riječi, a voljeli bismo da ih izrazimo.

Ovaj dirljiv i nadahnjujući roman osvojio je publiku širom svijeta, a 2024. godine proglašen je knjigom godine u Švedskoj.