Da li i u vašoj porodici zdravim djetetom zove ono buckasto, s krofnastim obrazima?

Prema svjetskim istraživanjima očekuje se da će 208 miliona dječaka i 175 miliona djevojčica do 2035. godine biti pretilo.

Kod nas se, nažalost, ta istraživanja ne rade redovno pa raspolažemo podacima starim i 5-6 godina koji kažu da je svako TREĆE dijete u BiH pretilo.

U Bosni i Hercegovini školskih kantina i toplih obroka nema, sistemskog bavljenja ovim problemom, osim povremenih naučnih skupova – nema. Pa šta onda mi možemo uraditi?

Krivaca je mnogo, ali za početak, ostavimo genetske predispozicije, pubertet i biologiju po strani i zapitajmo se čime hranimo svoju djecu? Kao roditelji određujemo prehrambene navike naše djece, pa su poremećaji prehrane i problemi s izgledom tijela ponajviše naša krivica.

Današnja djeca nisu samo deblja, ona su poprilično nesretnija, osamljenija i nezainteresiranija za svijet oko sebe. Je li problem u odgoju? Napretku tehnologije? Užurbanom načinu života koji nam ostavlja premalo vremena za odgoj?

Poremećenim vrijednostima koje se nameću u društvu? Koliko zapravo znamo o tome šta djeci pomaže da jedu i rastu na zdrav način? Teško je pronaći samo jednog krivca, ali I brzo rješenje za ovo alarmantno stanje.

O zdravim prehrambenim navikama govorit će nam Tarik Zolotić, magistar nutricionizma, specijalistica za dječije bolesti, primarijus doktorica Amra Junuzović Kaljić, i Maja Vujičić, klinički psiholog i TA psihoterapeut.

Ovaj projekat je finansiran uz podršku Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije. Sadržaj ove emisije predstavlja mišljenje autora i ni u kom slučaju ne odražava stav Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije.

Podcast Oslobođena by Bosnalijek-prvo zdravlje! slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Google Podcast, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM, a u 21 sat na O kanalu.

Insulinska rezistencija i dijabetes su također bolesti s povišenim incidencijama. Stoga nije ni čudo da se razvijaju lijekovi koji utječu na dijabetes i pretilost, poput onih na bazi semaglutida, kao što su Ozempic i Wegovy te što se razvijaju novi lijekovi poput Tirzepatida (prodaje se kao Mounjaro) od proizvođača Eli Lilly.

Međutim, postoje nuspojave o kojima se malo priča. Ovo je su dvije priče u jednoj – o efikasnosti novog lijeka za mršanje, Mounjaro, u kliničkim ispitivanjima i o studiji poja istražuje nuspojave lijekova poput Ozempic i Mounjaro.

Za Ozempic, pa i za Wegovy ste vjerovatno čuli, nakon booma koji je zavladao među influenserima, ali šta je pa sad Mounjaro? Tirzepatid ili Mounjaro je također lijek za dijabetges tip 2, slično Ozempicu, i slično Ozempicu je antagonost GLP-1 receptora i daje se injekcijama pod kožu.

Tirzepatid je pokazao velik potencijal za pomoć pri mršavljenju, osobito u kombinaciji s promjenama zdravog načina života. Ispitivanje faze III koje je trajalo 19 mjeseci pokazalo je da su ljudi koji su uzimali Mounjaro i promijenili zdrav način života izgubili u prosjeku (29 kg) više nego s placebom.

Studija je bila randomizirana, dvostruko slijepa, placebo-kontrolirana studija. Svih 806 sudionika imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo, a svi su prošli 12-tjedni intenzivni program prilagodbe načina života. Oni koji su izgubili najmanje 5% svoje tjelesne težine (579 sudionika) nastavili su s istraživanjem i bili su podijeljeni u dvije skupine. Prva grupa je dobila tirzepatid, druga placebo.

Nakon još 72 sedmice, grupe su ponovno upoređene. Placebo grupa se malo udebljala. U međuvremenu, grupa na lijeku postigla je prosječni gubitak težine od 21,1%. Studija je objavljena u oktobru 2023. u Nature pod naslovom”Tirzepatide after intensive lifestyle intervention in adults with overweight or obesity: the SURMOUNT-3 phase 3 trial” (1).

Zvuči fantastično, zar ne?

Da, rezultati su dobri, ali treba upozoriti i na nuspojave te prepustiti struci da procijeni da li benefiti terapije, poput redukcije kardiovaskularnih oboljenja ovim tvarima donose više koriste nego što je to šteta od nuspojava.

Naime, gastrointestinalni problemi neke su od nuspojava novih lijekova protiv pretilosti koji oponašaju semaglutida (Ozempic i Wegovy) i tirzepatid (Mounjaro). Izvan kontrolisanih uslova kliničkih ispitivanja, semaglutid je povećao rizik od upale gušterače i gastropareze (hrana se kreće iz želuca u crijeva sporije nego što bi trebala) u poređenju  sa nekim lijekovima za mršavljenje koji su se prije koristili.

Studija objavljena u JAMA je pokazala kako je rizik od gastrointestinalnih problema pri uzimanju ovih lijekova veći za 4.6 puta Postoji zabrinutost da bi tirzepatid povremeno mogao dovesti do niske mišićne mase  što rezultira slabošću mišića.

Međutim, dok kod osoba koje imaju dijabetes 2 postoji jasna korist od uzimanja ovog lijeka, i ako je ona veća od rizika, onda je ok uzimati lijek, kod osoba koje ove lijekove izimaju isključivo iz estetskih razloga taj omjer rizika i koristi nije jasan.

Reference:

1. Wadden, T.A., Chao, A.M., Machineni, S. et al. Tirzepatide after intensive lifestyle intervention in adults with overweight or obesity: the SURMOUNT-3 phase 3 trial. Nat Med (2023). https://doi.org/10.1038/s41591-023-02597-w

2. Novo Nordisk A/S: Semaglutide 2.4 mg reduces the risk of major adverse cardiovascular events by 20% in adults with overweight or obesity in the SELECT trial

    

3. Sodhi M, Rezaeianzadeh R, Kezouh A, Etminan M. Risk of Gastrointestinal Adverse Events Associated With Glucagon-Like Peptide-1 Receptor Agonists for Weight Loss. JAMA. Published online October 05, 2023. doi:10.1001/jama.2023.19574

Nemam nikakvu dilemu da je prijateljica bila zlonamerna i da je njena rečenica trebalo da povredi, ono što me zanima je kako smo stigli dotle da se primedba o kilaži i gabaritu pozicionirala u najzlobnije i najuvredljivije komentare?

Kako je biti debeo postalo jednako velika mana (ako ne i veća) kao biti glup, zao, agresivan? Mi smo u jeziku imali mnogo lepih i nežnih termina za višak kilograma, naročito ženskih : jedra, zaobljena, sočna, obla, “kao puce” stamena…

Kako smo stigli dotle da se primedba o kilaži i gabaritu pozicionirala u najzlobnije i najuvredljivije komentare?

Ako bi neko danas te nekadašnje komplimente uputio bilo kojoj ženi, većina nas bi se uvredila. Ovo ne samo što nije u redu – to jednostao nije fer na više različitih nivoa. Pre svega, sve naše pretkinje uglavnom su se udavale zahvaljujući tome što su bile velike i lepe, imale su široke kukove, što je bilo seksi, ali i garancija da neće imati problema sa rađanjem, bile su rumene što je značilo da su zdrave i da neće manjkati od jektike…

I sad odjednom to više ne valja – ružno je i “seljački” biti rumen, odvratno je imati široke kukove, devojčice po celo leto nose duge rukave da im se ne vide “debele” ruke. Vekovima su se na ovim prostorima žene selekcionisale na jedan način, a onda su nam u poslednjih tridesetak godina skroz resetovali sistem.

Kad probate da u bilo kojoj fensi radnji garderobe kupite broj koji nije šiven za izgladnelog dečaka, prodavačice se toliko zabezeknu da vam bude neprijatno. Svako ko ne izgleda kao Viktorijin Anđeo treba da ogrne ćebe i da na plažu ide samo po mraku. Ja ne mogu da postignem da izgledam kao Viktorija Bekam jer njene mere nisam imala ni u nižim razredima osnovne škole.

Mi smo u jeziku imali mnogo lepih i nežnih termina za višak kilograma, naročito ženskih : jedra, zaobljena, sočna, obla, “kao puce” stamena…

Ali druga strana medalje je jednako loša, ili lošija. ‘Ajde što nas svetska industrija tera sve u isti kalup kreiran od strane ljudi upitne seksualne orijentacije, ali zašto pristajemo na to? Kako su to odjednom sve žene počele da se vređaju na primedbe o težini, da provode sate pred ogledalom, izgladnjuju se, da se izvinjavaju što imaju višak kilograma? Kako to da više nijedan muškarac od digniteta i ugleda ne može biti viđen sa ženom koja nema manekenske mere? Kako se ukus cele nacije promenio preko noći?

Možda je vreme da se tu nešto menja – za početak da “jesi li se udebljala” prestanemo da tretiramo kao uvredu. (Ne mislim samo naglas, mislim suštinski). Jer uvreda, da bi bila efikasna, mora da ima koren u ličnoj nesigurnosti. Uvek se setim čuvene rečenice iz “Putujućeg pozorišta Šopalović”, gde jedna žena kaže drugoj: “Kurvo matora!” , a ova joj odgovori: “Kome ti matora!”

Svako ko ne izgleda kao Viktorijin Anđeo treba da ogrne ćebe i da na plažu ide samo po mraku. Ja ne mogu da postignem da izgledam kao Viktorija Bekam jer njene mere nisam imala ni u nižim razredima osnovne škole.

Ova trka sa preponama, koja se zove život, ima dovoljno objektivnih prepreka, nepreglednih krivina i klizavih delova sama po sebi, ne moramo sami sebi dodavati nove i nove. Besmisleno je arčiti sopstveno vreme, energiju i dobro raspoloženje na “jesi li se opet udebljala”.

Ako je kilaža najozbiljnija primedba koju mogu da vam upute – možete biti samo ponosni na sebe!

Autorka: Jelena Novaković