Prema literaturnim podacima rak prostate je najčešći novodijagnosticirani rak kod muškaraca u Europi, s procijenjenih 415.333 novih slučajeva u 2022. godini.  Smatra se kako je jedan od tri najčešća zloćudna uzroka smrti u 2022. godini u Europi s gotovo 100.000 smrti (jedino rak pluća i rak debelog crijeva odnose više života među zloćudnim bolestima u muškaraca u Europi).

Stavljajući u fokus muškog zdravlja prostatu kao organ koji  najviše pridonosi opterećenju zdravstvenog sustava jedne zemlje i potrebe za posjetu liječniku u zrelijoj i starijoj životnoj dobi, važno je  raditi na prosvjećenosti, usvajanju novih znanja, te prevenciji bolesti u široj društvenoj zajednici. Edukacijski i preventivni programi na državnoj razini u našoj zemlji poput „Nacionalni preventivni programi probira“ nažalost još nisu zaživjeli, stoga su individualne borbe liječnika, promotora zdravlja, nevladinih udruga  i zaklada, nekolicine etuzijasta  u svijetu, influenca koje pokreću  simultano lavine akcija i preventivnih programa jednako važne i svima nama neophodne u svrhu i jedino za promociju i prevenciju pošasti današnjice, karcinoma. Podizanje opće svijesti o prevenciji najbolji je put za  kvalitetan i dobar  zdravstveni sustav, a srž svake prevencije neosporno je edukacija. Stoga je potrebno javnost upoznati sa  znanjima iz područja urologije.

Prostata: Prostata je muška spolna žlijezda koja je svojom veličinom i izgledom najsličnija kestenu, te se često naziva “kestenjača”.  Građena od mišićnog i žljezdanog tkiva, smještena je ispod mokraćnog mjehura i obuhvata početni dio mokraćne cijevi. Bujanje i rast žljezdanog tkiva pod utjecajem hormona dovodi do smetnji eliminacije urina. Ovakvo uvećanje prostate se često javlja kod muškaraca starije dobi i najčešće je benigno, međutim, nažalost, puno veći značaj  moramo staviti na onkološka oboljenja prostate među kojima prednjači rak prostate.

Čimbenici rizika za rak prostate najčešće se smatraju starija životna dob (najčešći je kod muškaraca iznad 50 godina), nasljeđe i etničko porijeklo. Okolišni te drugi čimbenici rizika su svakako prehrana, debljina, upale prostate i spolno prenosive infekcije, te  mogu predstavljati prediktore rizika za razvoj bolesti. Među klinički značajne simptome raka prostate ubrajamo slijedeće smetnje:  otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz mokraće, pečenje kod mokrenja ili krv u mokraći. Ovi simptomi sami po sebi ne potvrđuju prisutnost raka prostate i gotovo svi ovi simptomi  mogu se pojaviti i kod bolesnika sa dobroćudnom bolešću prostate benignom prostatičnom hiperplazijom. Ukoliko je bolest uznapredovala mogu se pojaviti i simptomi koji sugeriraju na postojanje sada već metastatske bolesti, a oni uključuju umor, slabost i mršavljenje.

Za rano otkrivanje i dijagnosticiranje  bolesti neophodno je učiniti pregled urologa s posebnim osvrtom na digitorektalni pregled te određivanjem prostata specifičnog antigena PSA (tumorski biljeg za prostatu), što se obično provodi svake godine muškarcima starijim od 50 god.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate : Na državnoj razini Bosna i Hercegovina nažalost nema Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate. Rano otkrivanje moguće je redovitim pregledima koji se preporučuju svim muškarcima koji su stariji od 40 godina. U kliničkoj praksi se, na žalost bolest često prepoznaje kada je kasno i kada više ishodi liječenja nisu toliko povoljni stoga sugestije Svjetske zdravstvene organizacije idu u svijetlu osnivanja Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka prostate, kao i svih drugih organskih sijela.

Kasno otkrivanje bolesti svakako iziskuje agresivnu terapiju koja za posljedice ima neželjene učinke među kojima svakako svoje mjesto pronalazi i erektilna disfunkcija (ED). Nakon učinjenog radikalnog kirurškog liječenja, potom i radio i kemoterapije veliki broj bolesnika suočen je s dijagnozom ED. Obzirom kako se dobna granica  bolesnika sa dijagnosticiranim karcinomom prostate pomiče u sve mlađu životnu dob jasno je kako  posljedice osnovne bolesti i liječenja imaju veliki utjecaj na lošiju kvalitetu života. Svjesni okolnosti i podneblja u kojima živimo i radimo pojedine teme su još uvijek veliki „Tabu“ i ne daje im se dovoljno na važnosti, sve do trenutka do kad nužno ne počnu utjecati na normalno psihosocijalno funkcioniranje.  U tom trenutku posljedice su već vidljive kako na fizičkom aspektu tako i u psihološkom statusu.

Svaki mjesec u godini treba biti mjesec posvećenosti, ne samo fizičkom, nego i aspektu mentalnog zdravlja kod muškaraca koje može biti narušeno ukoliko se bez dovoljno znanja i spoznaja nose sami sa problemima erektilne disfunkcije. Edukacija i podizanje javne svijesti o bolestima poput erektilne disfunkcije, koja kao posljedica može biti  uzrokovana nizom faktora

Faktori rizika za erektilnu disfunkciju: Stres i mentalni zdravstveni problemi mogu uzrokovati ili pogoršati erektilnu disfunkciju. Učestalost erektilne disfunkcije te njena pojavnost raste s dobi prema svim provedenim istraživanjima, a osobito iza 65. godine života. Prema dostupnim literaturnim podacima polovica muškaraca iznad 40. godine života ima manje ili više izraženu erektilnu disfunkciju. Među čimbenike rizika za erektilnu disfunkciju svakako ubrajamo pretilost, povišen krvni tlak, fizička neaktivnost, povišene vrijednosti masnoća u krvi, kronični stres, radikalne kirurške intervencije  na prostati i u maloj zdjelici, te karcinom prostate.

Važno je čuti glas razuma, a ne stvarati predrasude. Glas koji kaže: “javi se na preventivni urološki pregled makar to i ne bude s razlogom. Pregledaj se“. Važno je promovirati svjesnost i brinuti se o sebi svakog mjeseca, te druge poticati na brigu. Spojiti ponos i zdrav razum razbijajući baš sve predrasude i tabue koji nas okružuju.

Hemofarm donosi savjete ginekologa, endokrinologa i doktora opšte prakse za bolje zdravlje žene:

“Posjeta ginekologu, najmanje jednom u toku godine prevenira razvoj ginekoških bolesti, a samim tim čuva i reproduktivno zdravlje žena. Po pravilu, jednom godišnje bi svaka žena trebala napraviti ultrazvučni pregled male karlice i PAPA nalaz, a ukoliko su prethodni navedeni nalazi pokazivali abnormalnosti ili bili granični u smislu početka nekog procesa onda i češće, odnosno dva do tri puta godišnje”, kaže dr Mirjana Ostojić, specijalista ginekologije i akušerstva.

Štitna žlijezda ne pomaže samo organizmu da ostane u ravnoteži i balansu, nego ga upozorava kada je potrebno usporiti i opustiti se. Zato je potrebno redovno raditi labaratorijske nalaze sa akcentom na hormone štitne žlijezde.

“Kontrolišite štitnjaču, uradite analizu hormona koje će pregledati doktor specijalista i uraditi ultrazvuk. Redovne kontrole su veoma važne, jer je rana dijagnoza ključna za balans i oporavak. Ako štitnjača dugo vremena ne radi pravilno, biće teže liječiti je i zato reagujte na svaki znak i signal koji vam šalje. Veoma je važno shvatiti vlastitu odgovornost za svoje zdravlje i prihvatiti da možete uticati na njega. Provodite vrijeme sa ljudima koji pozitivno utiču na vas, jedite raznovrsno i uravnoteženo, jer tijelo pamti. U svakodnevnu rutinu uvrstite neku fizičku aktivnost i spavajte barem sedam sati”, ističe dr Sonja Zarač Bobić, specijalista nuklearne medicine.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije sistematski pregledi trebali bi se provoditi redovno, jednom godišnje. Upravo ova vrsta kompletnih pregleda omogućavaju uvid u stanje organizma, a njihova važnost zbog pravovremenog otkrivanja zdravstvenih tegoba ili bolesti je ogromna.

“Sistematski pregled obuhvata više različitih specijalističkih pregleda i laboratorijske analize krvi i urina koji pokazuju da li postoje određeni problemi u organizmu, ili rizici za nastanak bolesti. Mnoga oboljenja razvijaju se tokom vremena, ne pokazujući sasvim jasne simptome na početku bolesti, međutim, prve promjene bi mogle biti uočene upravo prilikom sistematskog pregleda. Značajno je da se redovnim obavljanjem ovog tipa preventivnih pregleda dobije prilika i za pravovremeno liječenje, uključujći i maligne bolesti. Savremena dijagnostika i terapija pruža mnogo prilika, ali se najčešće tek ranim otkrivanjem i liječenjem, postignu izlječenja kao željeni rezultat svih naših nastojanja u očuvanju zdravlja i kvaliteta života.”, kaže Suzana Savić, ljekar opšte prakse iz Hemofarma.

Dame iz Hemofarma u BiH i Srbiji poručuju da ne morate ništa, ali da uvijek imate na umu šta je najbolje za vas. Zakažite sistematski pregled, radite samopregled dojki što češće, mamografiju svake dvije godine nakon navršenih 40 godina života, a ultrazvuk dojki barem jedanput godišnje. Kontrolišite hormone štitne i posjetite ginekologa jednom u toku godine. Osluškujte svoje tijelo, i pazite na sebe.

Pregledaj se!

Besplatnim PSA testiranjem u šest gradova naše zemlje otkriveno je 19 slučajeva povišenih vrijednosti PSA i ovi muškarci su upućeni na dalje konsultacije sa urologom.

“Kao udruženje koje okuplja pacijente, ljekare, psihologe i druge stručnjake, svjesni smo da je najveći problem prilikom prevencije bolesti kod muškaraca njihov odnos prema zdravlju i samima sebi.

Činjenica da muškarci kada trebaju uraditi nešto za svoje zdravlje najčešće posežu za različitim izgovorima inspirisala je kampanju ‘Šta je problem?’ kojom smo željeli skrenuti pažnju javnosti da u Bosni i Hercegovini od raka prostate, prema nezvaničnim podacima, oboli oko 1.800 muškaraca”, objasnio je Sead Sefić, prvi čovjek Udruženja.

S obzirom na to da PSA testiranje za muškarce starije od 50 godina kod nas nije zakonski obavezno, takav vid preventivnog pregleda često izostaje. A upravo su PSA testiranje i savjetovanje s urologom osnovni stubovi prevencije ovog oboljenja.

Udruženje je kroz saradnju s laboratorijama i donacije odgovornih kompanija osiguralo besplatne PSA total testove u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, Mostaru i Goraždu.

Obavljeno je ukupno 256 testiranja, a prosječna dob testiranih bila je 62,9 godina. Najmlađi testirani muškarac imao je 35, a najstariji 79 godina.

PSA test se obavlja iz krvi i mjeri količinu prostate, odnosno specifičnog antigena (PSA) u krvi. PSA je protein koji proizvodi normalne i zloćudne stanice prostate, žlijezde koja je dio muškog reproduktivnog sistema. PSA test može pomoći u otkrivanju problema s prostatom, uključujući rak prostate, ali i ima prednosti i nedostatke koje treba razmotriti prije odluke o testiranju.

Obično se preporučuje muškarcima starijim od 50 godina koji nemaju simptome, ali imaju povećani rizik od raka prostate zbog rase, etničke pripadnosti ili historije porodične bolesti.

Za muškarce koji imaju simptome, kao što su poteškoće s mokrenjem, bol u zdjelici ili krv u urinu, PSA test se može koristiti zajedno s drugim pregledima, kao što je digitalni rektalni pregled (DRE) ili ultrazvuk prostate. Povišene vrijednosti PSA nisu nužno indikator raka prostate, ali su važan signal za dalje konsultacije sa urologom.

Analiza rezultata kampanje Movember 2023. pokazala je da je prosječna vrijednost PSA kod testiranih iznosila 2,99 i kretala se u rasponu od 0,00 do čak 150,00. Statistički, najviše osoba sa povišenim vrijednostima PSA zabilježeno je u Mostaru, a najmanje u Bihaću.

“U odnosu na ukupan broj testiranih (256) zabilježeno je 19 ili 7,4% ispitanika sa povišenim vrijednostima PSA. Prosječna dob testiranih kod kojih su zabilježene povišene vrijednosti PSA total je iznosila 64,1 godina.

Treba napomenuti da nisu sve laboratorije koristile za dob prilagođene referentne vrijednosti, ali to i dalje ne mijenja činjenicu da su svi sa povišenim vrijednostima upućeni na dalje konsultacije sa urologom”, navode iz Udruženja, ponosni na činjenicu da su na ovaj način značajno doprinijeli poticanju muškaraca da misle o svom zdravlju, testiraju se i tako naprave prvi korak ka preveniranju ili liječenju raka prostate.

Udruženje nastavlja s društveno korisnim aktivnostima u želji da spasi živote, razbije tabue i doprinese kvalitetnijem životu ne samo muškaraca, već i cijelih porodica, a time i samog društva.

“Sa svakim novim testiranjem, savjetovanjem i edukacijom, mi smo korak bliže zdravijoj i svjesnijoj zajednici koja daje prioritet svom zdravlju”, poručuju iz Udruženja oboljelih od raka prostate FBiH i pozivaju sve zainteresovane da više informacija potraže na www.uorp.ba.