Na javni poziv, koji je trajao od 21. februara, pristiglo je rekordnih 498 prijava. Nakon selekcije i višednevne edukacije organizovane u saradnji s Investicijskom fondacijom Impakt, 18 žena razvijalo je 16 biznis ideja. Na kraju programa, osam najuspješnijih poduzetnica dobilo je finansijsku podršku za realizaciju svojih poslovnih planova.

„Program „Odvažne i hrabre“ ne pruža samo finansijsku podršku, već ženama omogućava pristup edukaciji, mentorstvu i resursima neophodnim za dugoročni uspjeh. Ove godine, povećanjem nagradnog fonda na 60.000 KM, dodatno smo osnažili njihove poslovne inicijative i stvorili bolje uslove za razvoj poduzetništva“, izjavila je Amina Čeliković iz marketing odjela kompanije Bingo.

Sanja Miovčić, izvršna direktorica Investicijske fondacije Impakt, istaknula je važnost Poduzetničke akademije u jačanju poduzetničkih vještina učesnica i razvoju njihovih poslovnih ideja:
„Ove godine smo imali priliku pružiti još veću podršku ovim inspirativnim ženama. Prepoznajući njihov potencijal i posvećenost, odlučili smo povećati nagradni fond, čime smo omogućili da dvije dodatne poduzetnice dobiju finansijsku pomoć. Naša misija ostaje jasna – graditi snažne temelje za uspješne žene poduzetnice koje ne samo da razvijaju vlastite projekte, već inspirišu buduće generacije da slijede svoje snove i aktivno doprinose razvoju zajednice.“

Jedna od dobitnica, Elena Joškić iz Banjaluke, istakla je koliko joj ova podrška znači u razvoju biznisa koji pokreće sa svojom poslovnom partnericom, Gordanom Džafić:

“Kroz edukaciju smo stekle dragocjeno znanje, a bespovratni grant omogućit će nam da unaprijedimo svoj poslovni model i ostvarimo dugoročne ciljeve.“

Partneri projekta bili su Oaza, Libresse, Dorina i Rafaello, dok su prijatelji projekta: Dita, Bambi (Plazma kocka), Nutrino Lab, After Eight, Elode, Schwarzkopf i Gliss.

Iz kompanije Kraš, jednog od ključnih partnera, pojasnili su šta im je bio glavni motiv da podrže ovaj projekat:

“Ponosni smo što kao kompanija s bogatom tradicijom i prepoznatljivim brendovima možemo podržati žene koje hrabro kroče prema ostvarenju svojih snova. Svaka žena u sebi nosi snagu da oblikuje vlastitu budućnost, a naš je cilj biti im oslonac i inspiracija na tom putu.”

Desetim izdanjem projekta „Odvažne i hrabre“, Bingo još jednom potvrđuje svoju posvećenost podršci ženama, vjerujući da su njihova inicijativa, predanost i inovativnost ključni faktori za razvoj poduzetništva i jačanje ekonomije.

Ko su dobitnice grant sredstava saznajte na link-u.

„Ove godine obilježavamo deset godina postojanja ovog projekta, a već petu godinu aktivno podržavamo žene u poduzetništvu. Brojne korisnice iz prethodnih ciklusa danas uspješno vode vlastite biznise, zapošljavaju druge i dokazuju da su promjene moguće kada postoji prava podrška.“ – izjavila je Amina Čeliković iz marketing sektora Binga.

Ovogodišnji poziv za prijave otvoren je od 21. februara do 8. marta, a bit će dodijeljeni grantovi u ukupnom iznosu od 50.000 KM. Online glasanje za odabir dobitnica bit će otvoreno od 14. marta do 2. aprila. "Odvažne i hrabre" nije samo motivirajuća poruka, već stvarna inicijativa koja nudi priliku za ekonomsko osnaživanje žena i jačanje domaće privrede.

„Kroz projekat „Odvažne i hrabre“ već treću godinu naš stručni tim predano radi na jačanju poduzetničkih vještina žena, pružajući im mentorstvo i podršku na putu ka poslovnom uspjehu. Posebno smo ponosni na uspješnu saradnju s kompanijom Bingo, zahvaljujući kojoj zajedno stvaramo prilike za hrabre žene koje svojim idejama pokreću lokalnu ekonomiju.“ – kazao je Senajid Đozo, direktor Investicijske fondacije Impakt.

Ovim projektom Bingo ostaje posvećen podršci ženama, vjerujući da su njihova snaga, hrabrost i upornost ključne za izgradnju boljeg i ravnopravnijeg društva. Također, Bingo zahvaljuje i partnerima koji su prepoznali značaj projekta.

„U ime Libresse brenda i kompanije Mega Trade System želim izraziti zadovoljstvo što možemo pružiti podršku projektu koji je usmjeren na osnaživanje žena u preduzetništvu. Žene su značajan dio preduzetništva u BiH, ali i dalje se suočavaju s raznim izazovima i preprekama prilikom pokretanja i razvoja svog poslovanja. S te strane važno nam je da Libresse zajedno sa Bingom kontinuirano radi na provođenju ovog projekta kako bi se osiguralo da žene imaju pristup resursima potrebnim za uspjeh u poslovanju.“ – riječi su Tanje Trišić, menadžerice za ključne kupce u kompaniji Mega Trade System.

Partneri projekta su Oaza, Libresse, Dorina i Rafaello, dok su prijatelji projekta: Dita, Bambi sa brandom Plazma kocka,  Nutrino Lab, After Eight, Elode, Schwarzkopf i Gliss.  Više informacija potražite na https://www.bingotuzla.ba/odvazneihrabre/

Pored rada sa ženama, Željka je aktivna i u Erasmus + projektima na nivou Evropske unije koji su u najvećem dijelu fokusirani na mlade ljude. EU finansira aktivnosti mladih u cilju promoviranja EU vrijednosti i povezivanja mladih iz raznih zemalja. ’’Mi smo u Danskoj uvidjeli potrebu da se mladim Bosancima i Hercegovicima omogući direktno povezivanje u dijaspori i u BiH’’, kaže Željka. ’’Prije dvije godine smo pokrenuli prvi projekat u kojem su se okupili mladi iz dijaspore i mladi koji studiraju  van BiH. Odmah se ukazala potreba za uvezivanjem i mladih iz BiH u ove aktivnosti. Ove godine smo napravili projekat koji je realiziran u BiH. Ovi projekti su omogućili  stvaranje nevladine organizacije BH Roots koja okuplja mlade iz BiH, mlade koji studiraju van BiH i mlade iz dijaspore BiH. Nadamo se da će oni sami biti nosioci sljedećih projekata u kojima će se okupiti mladi. Mi smo uspjeli animirati mlade da iskoriste svoj potencijal, te se aktivno uključe u Evropske inicijative. Mladi zajedno sa vršnjacima iz drugih zemalja stvaraju svoju budućnost, a samim tim povećavaju mogućnosti kvalitetne integracije naše domovine’’, kaže Željka.

Vezano za njene utiske i iskustva koja nosi sa angažmana na prenosu znanja u Općini Čapljina na temu učešća žena u politici i na rukovodećim funkcijama, Željka kaže da je pozitivno iznenađena prisustvom žena u javnom životu i na rukovodećim pozicijama u Čapljini s obzirom da je u Općini Čapljina, kao i na pozicijama direktorica škola, uposlen veliki broj žena koje uspješno obavljaju svoj posao.

’’Jako sam zadovoljna svojim angažmanom u Čapljini, a samim tim što je projekat podržan od načelnika općine govori o zainteresovanosti za saradnju sa dijasporom. U toku mog angažmana sam imala mogućnost da posjetim dvije osnovne i jednu srednju školu u kojoj sam razmijenila  iskustva u radu sa djecom i mladim ljudima. Također je bilo razgovora oko buduće saradnje na nivou škola i obrazovnih ustanova. Odaziv žena je bio veliki i  moje predavanje o asertivnoj komunikaciji i aktivnom učešću u svim sferama društva bilo je veoma posjećeno. Učesnice  su bile veoma zainteresovane i aktivno su učestvovale u radionici. Izrazile su potrebu za organizovanjem  aktivnosti za žene  edukativnog  karaktera a u cilju veće afirmacije žena i aktivnijim učešćem u društvu’’, dodaje Željka.

Na pitanje kakvi su kapaciteti žena u dijaspori BiH da pomognu i podrže žene u BiH kako bi se više uključile u javni život u BiH, Željka je odgovorila:

’’Kapacitet žena u dijaspori je veliki i postoje veoma uspješne žene koje bi mogle da aktivno učestvuju u saradnji sa ženama u BIH.  Na zadnjem Kongresu Svjetskog saveza dijaspore (SSD) BiH izabrana sam  u Glavni odbor kao predstavnica žena i svoj  rad ću usmjeriti na jačanje  i povezivanje žena BiH. Kroz umrežavanje i radionice edukativnog karaktera žene stiču veće samopouzdanje i motivaciju za aktivno učešće u društvu. Zbog toga smatram da žene BiH, kako u dijaspori tako i u BiH, kroz razmjenu iskustava i saradnju mogu pomoći jedne drugima u budućnosti. Tokom godina poslije rata žene su se razvijale na različite načine u različitim sredinama, kako u BiH tako i u dijaspori. Sasvim prirodno došlo je do stvaranja određenih stereotipa, koji trenutno otežavaju međusobnu komunikaciju. Uklanjanjem istih povratili bismo razumijevanje i uzajamno poštovanje.  Ne smijemo zaboraviti da u BiH imamo veoma uspješnih žena  i da su njihova isustva i znanje isto tako potrebna ženama u dijaspori’’.

Željkina poruka ženama u dijaspori i ženama u BiH je da samopouzdane i respektovane žene daleko lakše prihvataju izazove koje se pred njih stavljaju u savremenom društvu. ’’Ukoliko stvorimo svoju sreću, lako ćemo stvoriti sreću i u svojoj okolini. Zato budimo aktivne , brišimo stereotipe i  zajedno gradimo  bolju budućnost za mlade generacije’’, poručuje Željka.

Na kraju, Željka naglašava da se raduje narednom angažmanu i nada se da ćemo se više povezati i uzajmno sarađivati jer nam je isti cilj – bolja budućnost i prosperitet naše domovine.

Ova priča dio je projekta “Svoja na svome” koji ima za cilj da predstavi uspješne žene sa naših prostora koje žive i rade u inostranstvu. Projekat je finansiran od strane uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

Vratimo se za promjenu u našu stvarnost, tačnije u Slavoniju u kojoj su prazna sela i žene žive isključivo od svoga rada, tačnije poljoprivrede, rukotvorina i skromne turističke ponude.

U sredini koja kažnjava svakoga ko je drugačiji i ko se ističe. U sredini gdje je teško prodati svoj proizvod jer svi u selu rade pekmeze, rakije i ostale poljoprivredne proizvode.

Žene u Slavoniji i uopšteno u nerazvijenom ruralnom području nemaju puno izbora, ne vide dalje od svog sokaka, svog mjesta ili placa obližnjeg grada. Zbog porodice i svakodnevnih obaveza ne putuju, ne uspostavljaju kontakte te nisu previše informatički pismene iako s služe društvenim mrežama koje koriste kako bi razmijenile recepte i pohvalile se kolačem ili ručkom na koje su ponosne.

Upravo je s ovakvom slikom u mojoj glavi nastao projekat Nova perspektiva za žene u nerazvijenim područjima Hrvatske, kasnije skraćeno i poznatiji projekt Ženska perspektiva. To je projekt koji je imao za cilj pronaći pedeset žena na području sedam nerazvijenih županija i to u tri segmenta:

• Žene poljoprivredne proizvođače koje proizvode gotov proizvod pekmeze, sokove, alkohole i ostale prerađevine.
• Žene koje se bave rukotvorinama i koriste svoju kreativnost kako bi stvorile proizvode koji mogu biti suveniri.
• Žene koje se bave nekim oblikom agroturizma, te imaju smještaj ili kušaonicu.

Tokom projekta nam je želja bila pokazati im pozitivna iskustva razvijenih krajeva gdje smo se povezali sa Business and Professional Women Pula, te su žene nam pomogle u organizaciji studijskog putovanja u Istru.

Kako bi dobile nove ideje, upoznale ostale žene i stekle nova iskustva. Nakon toga smo im kroz edukaciju i mentorstvo pomogli da svaka od njih razvije svoj posao i ponudi ga van lokalnog tržišta, odnosno na neke nove tržišne niše.

Tako smo otvorili nišu poslovnih darova, prodaje na Božićnim sajmovima te prodaji na moru u toku turističke sezone i internetske prodaje.

Projektom smo u potpunosti ispunili ciljeve koje je pred nas postavio donator The Coca Cola Fondation te okupili 65 poduzetnica koje su bile oduševljene projektom i ostalim ženama koje su upoznale u projektu. Znaju da nisu same.

Međutim postoji i tamna strana kroz koju su žene prolazile

Bilo je nekoliko žena koje su imale problema kod kuće zbog odlaska na predavanja i studijsko putovanje, gdje su njihovi muževi radili problem. Znam jednu situaciju gdje je žena nakon večere stalno bila na mobitelu sa svojim mužem i nervozno pušila cigaretu za cigaretom, on je kontrolisao svaki njen korak te mu je morala davati izvještaj u realnom vremenu o svom ponašanju. Imala je mira samo tokom večere i nije se mogla zabaviti i razgovarati u miru s ostalim ženama.

Druga žena koja se uspješno rastala od muža koji ju je maltretirao godinama, nakon čega se teško razboljela i izgubila samopouzdanje i zdravlje. Zamislite koliko treba snage da se takva žena u ruralnom području bez financijskih sredstava ponovno izgradi svoj život i izdigne u normalnu osobu.

Treća mi je ispričala da je njen muž bio divan dok su bili cura i dečko, ali se tokom noći uoči vjenčanja promijenio. Počeo se ponašati kao da je njegovo vlasništvo. Njen muž nije poznavao dogovor nego je sve moralo biti po njegovom, jer on je glava kuće.

Poslije se pokazalo da je i po sposobnosti bio ispod njenog nivoa. Možemo samo zamišljati kroz koja ograničenja i zabrane je ova žena prolazila. Rekla mi je da je na svakodnevnom nivou doživljavala verbalna maltretiranja, podcjenjivanja vrijeđanja, od izgleda do porodice iz koje je dolazila.

Ona je dolazila iz malog slavonskog sela i imala je još braće i sestara. Siromašnija porodica koja nije imala imovine, osim nešto zemlje koju su podijelili nakon smrti roditelja.

Njen muž je bio jedinac, te joj je stalno prigovarao s rečenicom: šta si ti donijela u brak? U svakoj, njoj bliskoj osobi, našao neku manu i maltretirao je zbog toga. Žena je emotivno bila shrvana i utjehu je našla u hrani što je u konačnosti uticalo na njen izgled, a muž ju je dodatno maltretirao, govorio joj pogrdne riječi na račun njenog izgleda. U glavi joj je stalno joj je zvonila rečenica: kako to izgledaš?

Usprkos svim maltretiranjima od strane muža, nakon 20 godina se rastala i pokrenula svoj posao. Smogla je snage da stane na noge, sa dvoje djece i pokrene svoj obrt kako bi sebi i njima osigurala egzistenciju.

Nakon upoznavanja i studijskog putovanja, te su žene polako počele cvasti. Upoznale su se među sobom i svaka je imala svoju tamnu priču koje su dijelile u slobodnim trenutcima prije i nakon predavanja. Kroz Žensku perspektivu su vidjele da nisu same.

Kako bi osnažio žene koje su se prijavile u projekt napravio sam posjetu kod svake od njih u porodici i kući gdje žive. Bile su tople dobrodošlice i vidjele su priliku da otvoren neka nova poznanstva i neke nove ljude te da se osjete korisne i svrsishodne.

Takvi projekti pomažu ženama da izađu iz lokalnog okvira, da se nauče izdignuti izvan svoje zaostale sredine te da prepoznaju prilike. Biti žena u ruralnom području znači biti na raspolaganju svima ponajprije svojoj obitelji, onda susjedima i rodbini, a sebi najmanje.

Te žene trebaju našu pomoć na način da se ne cjenkamo na tržnici i ne spuštamo im cijenu. Da im poklonimo osmjeh i toplu riječ. Prepoznamo trud i ljubav koji su uložili u svoje proizvode i usluge, jer ti proizvodi su njihov način izražavanja kao dokaz njihove vrijednosti.

Svi ti zlostavljači su jednom bili nečija djeca i postavlja se pitanje gdje su njihove majke pogriješile i što osvijestiti kako se ti obrasci ponašanja ne bi prenosili na iduće generacije.

Bogat sadržaj koji uključuje promociju knjige prof. Miodraga Živanovića, izložbu fotografija Slobodana Rašića Bobare i izložbu karikatura Marka Somborca, za posjetioce će upotpuniti prilika da učestvuju na panel diskusiji „Da li se raspala Jugoslavija – može li se kultura ograničiti granicama?“.

Panelisti su Marko Šelić – Marčelo, umjetnik iz Beograda, Davor Sučić (Sejo Sekson), muzičar iz Sarajeva i Miljenko Jergović, pisac iz Zagreba.

„Gdje ima slobode – ima i razvoja kulture. Gdje kultura može da se obraća slobodno, kroz sve svoje sadržaje – ima i slobode. A šta je narod ako nije slobodan? Upravo iz tog razloga radujem se festivalskom danu koji će tako glasno i jasno poslati poruke o važnosti slobode govora.

Misliti, govoriti, izražavati se i stvarati u slobodi – to je ono čemu bi trebalo svi da težimo“, poručila je Brankica Raković, moderatorica ove panel diskusije.

Tokom Festivalskog dana govorimo o granicama, ali i načinima kako se prevazilaze, ovom prilikom, Marko Šelić – Marčelo, kao jedan od učesnika panel diskusije je poručio „Kao dvadesetogodišnjak, u jednoj pesmi imao sam stih: “Granice nisu ništa drugo do linija u atlasu.”

Izgleda da me demantuje čitava ljudska istorija, posebno ova naša lokalna. Srećom, izgleda da me ne demantuje i kultura.“

Ostali gosti prvog banjalučkog Festivalskog dana su  Đorđe Vuković, profesor iz Banja Luke; Asim Mujkić, profesor iz Sarajeva; Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske; Josip Jerković, potpredsjednik Republike Srpske; Dejan Jović, profesor iz Zagreba, Martin Mikulić iz Mostara i mnogi drugi.

Centar za edukaciju Pro Educa, u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Nizozemske u BiH, organizuje prvi Festivalski dan #SlobodaNarodu u Banjoj Luci posvećen ljudima koji se usuđuju da misle drugačije i imaju hrabrosti da o tome u javnosti govore ili da pronalaze drugačije forme izražavanja.

Detaljan program možete pogledati na: https://slobodanarodu.ba/program-banjaluka-29-03-2022/

O projektu i festivalu ”Sloboda narodu”

Festival #SlobodaNarodu simbolizuje slobodni javni prostor, u kom čuvari vatre i slobodne misli imaju priliku da govore i da ih se čuje. Festival afirmiše ljude koji misle drugačije i koji su često Don Kihoti svog vremena. Sadržaj Festivala čine panel diskusije, predavanja, radionice, koncerti, predstave, izložbe i promocije pisane riječi.

Cilj je da doprinese jačanju demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kroz promociju slobode govora i izražavanja. Festival se organizuje u gradovima širom Bosne i Hercegovine.

A žena, Heder Marold Tomason, čekala je u svojoj mesnici svojih pet minuta slave. Međutim, pet minuta se, nakon razgovora između nje, fotografa i producenta fotografisanja pretvorilo u cijeli jedan projekat koji ima za cilj da pokaže da ne postoji tako nešto kao muški posao.

Kris je na put u potragu za ženama koje obavljaju “muški posao”, projekat je nazvao “Ženski posao” i obišao sve od žene koja upravlja farmom svinja, do žene koja lovi jastoge pa do žene koja je vatrogasac (kako bi bila ženska izvedenica ove imenice?).

Kris je fotografije napravio u nekoliko američkih država, a do kontakata je dolazio kao i na početku ove priče: kroz prijateljske konekcije ali i kroz oglašavanje nekih od tih poslova.

U jednom od intervjua Kris je rekao da se, kao otac četvorogodišnjeg sina i dvogodišnje djevojčice, nada da će ovaj fotografski projekat bar malo uticati na rušenje tradicionalnih polnih ograničavanja.

“Odgajan sam tako da sam uvijek vjerovao da mogu da budem šta god hoću kad dorastem. Želim da sličnu poruku prenesem i na svoju djecu, bez upozorenja na ovo ili ono,” rekao je Kris dodajući “Želim da odgajam svoju djecu tako da uvijek znaju da njihovi snovi nemaju granice i da su njihovi roditelji tu da ih podrže u njihovoj želji da se posvete bilo čemu što u njima izaziva strast.”

Osnovna poruka koju je Krisman htio da ovim projektom pošalje mladim ljudima, a posebno ženama je: Pol ne smije određivati profesionalne prilike.

A to dokazuju i njegove fotografije koje prenosimo sa njegovog sajta.

Izvor: Hufington Post

Na koncu priče kada je nagrađen aplauzom, istaknuo je kako budale same sebi plješću te se osvrnuo na to koliko je glup čovjek srećan. Srećan jer ne zna, ne pita i ne zanima ga. Čini se da je mnoge pogodio takvim izvođenjem pa su mišljenja podijeljenja. Ono što je sigurno jeste da je izazvao reakciju i naveo nas na razmišljanje.

U uvodnom obraćanju direktorica Narodne Univerzitetske biblioteke, Ljiljana Petrović-Zečić objasnila je ideju samog festa.

Želimo vratiti život kulturi, jer po tome smo prepoznatljivi i kao takvi se trebamo predstaviti svijetu. Kultura je sve što imamo, a nakon gašenja “Kratkofila” i “Flastera” ovakav festival vraća nadu da će Banjaluka imati svoj dugoočekivani prostor, upravo ovdje.

U saradnji sa organizacijom “Prostor” realizovan je projekat koji će trajati do septembra, ali sa nadom da tu priča ne završava. Nijedan političar nije pozvan na manifestaciju, jer se prema riječima Ljiljane željela izbjeći povezanost sa predizbornim kampanjama. Kultura treba da ostane apolitična. Uskoro je planirana i promocija stripova, jer naša država je riznica crtača stripova, koji čekaju svoj prostor i priliku da se pokažu. Ena Mitrovska, predstavnica organizacije “Prostor” obratila se prisutnima i zahvalila volonterskim angažmanima koji su u krajnosti glavna pokretačka snaga priče. Osim njih, dobili su donacije sekundarnih sirovina, što upućuje na to da je čitava inicijativa djelo volje i elana mladih ljudi, koji su željeli vratiti kulturi njeno mjesto.

Nakon predstavljanja samog projekta i festa, otvoren je dio Po(v)ezivanje sa Tanjom Stupar Trifunović, koja je pozvala sve prisutne da nakon nje uzmu mikrofon i pročitaju neko svoje poetsko djelo. Cilj ovog dijela programa je, kao što sam naziv kaže povezivanje kroz poeziju pa otud i poezivanje. Uz ugodne zvuke dj April prisutni su zaista mogli uživati i podsjetiti se zašto trebaju više ulagati u kulturu, prvenstveno svojim dolaskom i poštovanjem ovakvih manifestacija. Kreativni prostor namjenjen svima nama, otvoren je, a dalji rad i razvoj ovisi isključivo od nas. Sloboda govora, mišljenja i izražaja, čine ovo mjesto savršenim utočištem od stvarnosti koja radi upravo suprotno. Dobrodošli ste svi da svojim idejama, inicijativama i prijedlozima upotpunite prostor biblioteke.

Septembar možda znači kraj projekta, ali nipošto ne bi trebao značiti kraj ovakve atmosfere i prilika koje se nude. Meni, tebi, nama kao društvu koje zajedno može vratiti kulturu sa margina društva u sami centar dešavanja. Dajte svoj doprinos, jer od nas svih ovisi izgled ovog grada, ovog društva i ove stvarnosti.