Priroda se budi, ali vi biste najradije prespavali dan? Niste sami. Dok je proljeće u punom jeku, mnogi od nas se suočavaju s paradoksom proljetnog umora – stanjem u kojem tijelo kaska za promjenama u prirodi.

Iako su neki od simptoma umor, iscrpljenost, glavobolja, vrtoglavica, razdražljivost te blagi pad krvnog pritiska, ljekari naglašavaju da proljetni umor nije bolest, već normalna reakcija organizma na sezonske promjene koja najčešće prolazi uz zdrave životne navike.

– Dolaskom proljeća mnogi osjećaju umor, manjak energije, pospanost i pad koncentracije. Razlog je prilagodba organizma na duže dane, više svjetlosti i promjene u hormonskom balansu. Ovo stanje je prolazno i obično traje nekoliko sedmica, kaže za Oslobodjenje.ba dr. Samira Ahmetović, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Stari Grad.

Za ublažavanje tegoba preporučuju se svakodnevna fizička aktivnost, boravak na svježem zraku i suncu, laganija i raznovrsna ishrana, dovoljan unos tečnosti te kvalitetan san.

– Ako simptomi traju duže ili su izraženi, potrebno je isključiti stanja poput anemije, nedostatka vitamina ili poremećaja štitne žlijezde, dodala je Ahmetović.

“Tijelo se probudilo, ali um još nije”

Ali, šta se dešava u našoj glavi dok tijelo pokušava “uhvatiti korak” sa suncem? Proljetni umor ima i svoje drugo lice – ono koje utiče na naše raspoloženje, odnose sa drugima i nivo motivacije.

– Ljudi ga znaju opisati kao “tijelo se probudilo, ali um još nije”. U svakodnevici to znači više odlaganja obaveza, manju efikasnost i potrebu za povlačenjem, što može uticati na svakodnevnicu i na odnose, kaže za Oslobodjenje.ba dipl. psihologinja i psihoterapeutkinja Dželila Mulić-Čorbo.

– Postoji svojevrsni nesklad između očekivanja i unutrašnjeg stanja. Okolina šalje poruku “trebalo bi da si bolje”, a organizam se još prilagođava promjenama svjetla, ritma i energije. Taj pritisak može dodatno pojačati osjećaj manjka motivacije i čak dovesti do blage frustracije ili krivice, dodala je naša sagovornica.

Na pitanje postoji li veza između proljetnog umora i anksioznosti ili depresije, Mulić-Čorbo odgovara: “Kod nekih ljudi može postojati. Kod osoba koje već imaju anksioznost ili depresivnu simptomatologiju, sezonske promjene mogu pojačati simptome. Nije nužno da proljetni umor uzrokuje poremećaj, ali može biti okidač ili period u kojem se postojeće teškoće jasnije osjete.”

Tehnike koje pomažu

Iako niko nije u potpunosti imun na sezonske promjene, određene grupe ljudi intenzivnije proživljavaju ovaj prelazni period.

– Češće ga primjećujemo kod osoba koje su pod hroničnim stresom, imaju neredovan san, puno obaveza i malo prostora za oporavak. Također, osjetljivije mogu biti osobe koje su inače sklone promjenama raspoloženja ili koje imaju izraženiji unutrašnji pritisak da budu stalno funkcionalne, ističe psihologinja.

Srećom, rješenja nisu uvijek komplikovana, ali zahtijevaju promjenu fokusa i blagost prema sebi. Umjesto forsiranja, preporučuju se konkretne psihološke tehnike.

– Pomaže vraćanje ritma kroz male, realne korake: blaga fizička aktivnost, boravak na dnevnom svjetlu i strukturiranje dana. Na psihološkom nivou važno je učiti kako smanjiti samokritiku i uvesti “dovoljno dobro” funkcionisanje umjesto perfekcionizma. Jednostavne vježbe svjesnosti – usmjeravanje pažnje na disanje i tijelo – mogu pomoći da se organizam postepeno uskladi, to su kratke vježbe od 2 do 3 minute koje prave značajnu razliku, navodi Mulić-Čorbo.

Niste sami

Ipak, ključno je prepoznati trenutak kada samopomoć više nije dovoljna. Postoje jasni signali koji ukazuju na to da je vrijeme za razgovor sa profesionalcem.

– Ako umor traje više od 2 do 3 sedmice bez poboljšanja, ako je praćen izraženom tugom, anksioznošću, gubitkom interesa za stvari koje su ranije prijale ili osjećajem bespomoćnosti – tada je važno obratiti se stručnjaku. Također, ako svakodnevno funkcionisanje postaje značajno otežano, to je jasan signal da osoba ne treba ostajati sama s tim, zaključila je dipl. psihologinja i psihoterapeutkinja Dželila Mulić-Čorbo.

Zapamtite da kroz sezonske promjene i unutrašnje borbe ne morate prolaziti sami. Ako vas osjećaj bespomoćnosti ili tuge sprečava u normalnom funkcionisanju, obratite se stručnom licu. Prava podrška u pravom trenutku može napraviti ključnu razliku u vašem zdravlju i kvalitetu života.

Izvor: Oslobođenje

Ako imate utisak da vam energija opada čak i nakon najmanjeg napora, moguće je da vas je sustigao takozvani sindrom proljećnog umora.

Sve oko nas cvjeta i djeluje živopisno, ali raspoloženje često ne prati taj ritam. Umjesto naleta energije, javlja se osjećaj tromosti i iscrpljenosti, kao da je tijelo u nekoj vrsti laganog zimskog sna iz kog se teško budi. Ova pojava nije nimalo rijetka, a istraživanja pokazuju da nešto češće pogađa žene.

Nakon dugih zimskih mjeseci, organizam mora da se prilagodi promjeni godišnjeg doba. Povećanje temperature i duži dani pokreću niz fizioloških promjena u tijelu. Krvni sudovi se šire kako bi se tijelo lakše prilagodilo toplijem vremenu, a posljedica toga može biti blagi pad krvnog pritiska – što često dovodi do osjećaja umora, slabosti i manjka energije.

Uz to, proljećni umor mogu pratiti i drugi simptomi: migrene, teško buđenje ujutru ili nesanica, manjak apetita, smanjena koncentracija, grčevi i bolovi u mišićima, nervoza, a ponekad čak i digestivne tegobe ili blagi problemi sa kožom.

Iako ne postoji jedan jedini uzrok ovog sindroma, stručnjaci ističu da na njega mogu uticati različiti faktori. Među njima su virusne infekcije, hormonski disbalans, oslabljen imunitet, sezonske alergije, nedostatak gvožđa u organizmu ili poremećaji krvnog pritiska, posebno nizak pritisak.

Proljeće donosi i veoma rano svitanje. Sunčeva svjetlost za naš mozak predstavlja signal za buđenje, pa se često dešava da se probudimo mnogo prije alarma i da zapravo ne odspavamo dovoljno. Na to se nadovezuje i prelazak na ljetnje računanje vremena, koji dodatno remeti unutrašnji biološki sat i može pojačati osjećaj iscrpljenosti.

Kako ublažiti proljećni umor

Dobra vijest je da postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se simptomi ublaže i da u proljeću zaista uživate sa više energije.

Prije svega, važno je naučiti kako da kontrolišete stres. Svako ima svoje metode – od meditacije i boravka u prirodi do hobija koji opuštaju – ali je važno pronaći strategiju koja vama najviše prija.

Lagano, svakodnevno kretanje takođe može napraviti veliku razliku. Umjerena fizička aktivnost podstiče proizvodnju endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i povećavaju energiju. Posebno se preporučuju šetnje na svježem vazduhu ili plivanje.

Obratite pažnju i na unos magnezijuma, jer se njegov nivo u organizmu često smanjuje upravo tokom proljeća. Dobri izvori ovog minerala su bademi, sjemenke suncokreta, zeleno lisnato povrće, mahunarke i banane.

Jednako je važno provjeriti i nivo gvožđa, jer nedostatak ovog minerala može biti jedan od glavnih uzroka hroničnog umora. Namirnice bogate gvožđem su crveno meso, morski plodovi, jaja, sočivo i spanać.

Hidratacija je još jedan ključni faktor. Čak i blaga dehidratacija može izazvati osjećaj iscrpljenosti, pa se preporučuje da tokom dana popijete najmanje litar i po vode. Ako vam je to teško, možete posegnuti i za nezaslađenim čajevima ili drugim napicima bez šećera. Slatka gazirana pića, s druge strane, nisu dobar izbor.

Pokušajte da izbjegavate i navike koje dodatno opterećuju organizam – poput pušenja, pretjeranog unosa kafe ili alkohola.

Na kraju, posebnu pažnju obratite na ishranu. Najbolji izbor su svježe voće i povrće, mahunarke, integralne žitarice i orašasti plodovi. Teška, masna i industrijski prerađena hrana, kao i slatkiši koji naglo podižu pa spuštaju nivo šećera u krvi, mogu dodatno pojačati osjećaj umora.

Ukoliko simptomi potraju, u dogovoru sa ljekarom mogu se koristiti i određeni dodaci ishrani koji pomažu organizmu da se lakše prilagodi promjeni godišnjeg doba.

Jer iako proljeće ponekad počne uz manjak energije, uz male promjene u svakodnevnim navikama vrlo brzo može postati period u kojem ćete se ponovo osjećati lagano, vitalno i puni snage.

Izvor: Nezavisne

Dolazak proljeća donosi duže dane i više sunčeve svjetlosti, ali kod mnogih ljudi javlja se suprotan efekat. Umor, pospanost i manjak energije česti su simptomi takozvanog proljetnog umora, stanja koje se povezuje s prilagodbom organizma na sezonske promjene. Iako se očekuje porast energije, tijelo često reaguje iscrpljenošću, nesanicom i promjenama raspoloženja. Ove promjene povezane su s više faktora, uključujući svjetlost, temperaturu, hormone, ali i način ishrane.

Jedan od ključnih uzroka proljetnog umora je promjena u dužini dana i vremenskim uslovima. Tokom zime smanjena izloženost suncu dovodi do nižeg nivoa vitamina D, što se povezuje s padom energije. S dolaskom toplijih dana organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi novim uslovima, uključujući više temperature i promjene u fizičkoj aktivnosti. Proljetni period donosi i povećan broj alergija. Polen i cvjetanje biljaka kod mnogih izazivaju reakcije koje uključuju glavobolju, iscrpljenost i pad koncentracije, što dodatno pojačava osjećaj umora.

Sezonske promjene utiču i na hormonsku ravnotežu. Oscilacije u nivou melatonina i serotonina mogu poremetiti san i energiju. Smanjena ili nepravilna proizvodnja melatonina dovodi do lošijeg sna, što direktno utiče na osjećaj iscrpljenosti tokom dana. Ishrana ima važnu ulogu u ublažavanju simptoma. Nadoknada vitamina D posebno je važna jer utiče na raspoloženje i energiju. Osim izlaganja suncu, ovaj vitamin se može unositi kroz ribu, jaja, određene vrste gljiva te obogaćene proizvode poput mlijeka i mliječnih proizvoda.

Uravnoteženi obroci također doprinose stabilnom nivou energije. Preporučuje se kombinacija proteina, zdravih masti i složenih ugljikohidrata, uz veći unos voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki i orašastih plodova. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi, sjemenkama i orašastim plodovima, imaju protuupalno djelovanje i mogu pomoći u poboljšanju raspoloženja i energije. Jednako važna je i hidratacija, jer više temperature mogu dovesti do dehidracije, što dodatno pojačava umor.

Vitamini B kompleksa imaju ključnu ulogu u metabolizmu energije, a nalaze se u mesu, jajima, mliječnim proizvodima, zelenom lisnatom povrću, mahunarkama i integralnim žitaricama. Preporučuje se i smanjenje unosa rafiniranih šećera i prerađene hrane, jer uzrokuju nagle promjene nivoa šećera u krvi, što može dodatno iscrpiti organizam. S druge strane, namirnice bogate antioksidansima, poput bobičastog voća, citrusa i zelenog povrća, pomažu u smanjenju stresa u organizmu.

Vitamin C ima dodatnu ulogu jer jača imunitet i pomaže u ublažavanju simptoma alergija. Nalazi se u namirnicama poput crnog ribiza, brokolija, kupusa, grejpa, narandže i šipka. Kombinacija pravilne ishrane i zdravih navika može pomoći organizmu da se lakše prilagodi sezonskim promjenama i smanji simptome proljetnog umora.

Izvor: Oslobođenje

Lijek za zimski i proljetni umor – usporite

Zimski umor nije slabost – to je odgovor tijela na manjak svjetlosti, boravka na svježem zraku i smanjenu fizičku aktivnost. Kada dan traje kratko, a obaveze su iste (ili čak veće), osjećaj iscrpljenosti postaje svakodnevica.

S druge strane, proljetni umor je takođe prirodan proces prilagodbe. Iako dolazi toplije vrijeme i više svjetla, organizam se mora priviknuti na promjene temperature, duže dane i ubrzani ritam koji proljeće donosi. Hormonske promjene, oscilacije u energiji i lagana bezvoljnost nisu neuobičajene.

Prvi korak je prihvatanje – umor je signal, a ne neprijatelj. Umjesto da se borimo protiv sebe, potrebno je oslušnuti šta nam tijelo poručuje.

1. Pokret kao lijek

Lagani trening, šetnja na svježem zraku ili istezanje mogu učiniti više nego što mislimo. Fizička aktivnost potiče cirkulaciju i lučenje hormona sreće, što direktno utiče na raspoloženje i nivo energije.

2. Male lične rituale ne preskačite

Jutarnja kafa u tišini, večernje čitanje nekoliko stranica knjige, topla kupka ili vođenje dnevnika – ti mali trenuci su zlata vrijedni. Oni vraćaju osjećaj kontrole i mira u dan prepun obaveza.

3. Realna očekivanja

Ne moramo svaki dan biti maksimalno produktivni. Dozvoliti sebi sporiji tempo ne znači odustati, već pametno rasporediti energiju.

4. Boravak na dnevnom svjetlu

Čak i kratka šetnja tokom dana može značajno poboljšati raspoloženje. Sunčeva svjetlost utiče na proizvodnju serotonina i regulaciju sna.

5. Mentalni reset

Ograničiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama i napraviti prostor za tišinu. Preopterećenost informacijama dodatno umara um.

Najvažnije je zapamtiti da su i zimski i proljetni umor prolazni. Energija se vraća postepeno – kroz brigu o sebi, balans između obaveza i odmora te svjesnu odluku da njegujemo tijelo i um.

Ponekad najveća pobjeda nije obaviti sve sa liste, već naučiti stati, udahnuti i nastaviti tempom koji nam odgovara.

Umor ne znači slabost. On je podsjetnik da smo ljudi – da radimo, brinemo, pokušavamo i dajemo sebe svakom danu. I zima i proljeće su faze, baš kao i naša energija. Ne moramo uvijek biti na maksimumu da bismo bili vrijedni.

Snaga nije u tome da ignorišemo iscrpljenost, već da naučimo upravljati vremenom koje imamo. Da biramo knjigu umjesto beskonačnog skrolanja. Da biramo mali lični ritual umjesto još jedne obaveze.

I zato, čak i kada ste umorni, napravite taj jedan mali korak za sebe. Vaše tijelo će vam  zahvaliti, a um će slijediti. I nikako ne zaboravite piti dovoljno vode, jer hidratacija je važan segment rezistencije.

Stavljanje kvalitetnog sna u vrh liste prioriteta takođe će uveliko olakšati adaptaciju organizma na novo godišnje doba.

Izvor: Nezavisne

Istraživanja pokazuju kako je proljetni umor normalan fiziološki proces, koji se javlja kod čitave populacije te ga neke osobe osjećaju intenzivnije u odnosu na druge, koji tu pojavu uspješno sprečavaju. To je osjećaj pojačanog umora koji se javlja krajem marta i početkom aprila, a prate ga smanjena mogućnost koncentracije te loše raspoloženje. Osim toga, simptomi su malaksalost, vrtoglavice, glavobolja, poremećaj spavanja te promjene raspoloženja i bezvoljnost.

Neki stručnjaci smatraju kako do proljetnog umora dolazi radi hormonalnih promjena uzrokovanih time što se tokom zime luči više melatonina zbog nedovoljnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, a početkom proljeća i ljepšeg vremena organizam počinje lučiti više hormona sreće – serotonina.

Takva hormonalna promjena dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti. Osim toga, stručnjaci navode kako u ovo doba godine dolazi do manjka vitamina i minerala u organizmu, koji su posljedica zimske prehrane, odnosno hrane siromašne vitaminima i mineralima.

Najbolji način za borbu protiv proljetnog umora je početak bavljenja nekom fizičkom  aktivnošću. Idealno bi bilo kad bi ta fizička aktivnost bila na otvorenom, kako bi vam svježi zrak i boravak na suncu podstakli lučenje hormona sreće i sintezu vitamina D. Iako naravno može biti bilo kakva vrsta vježbanja prema vašim preferencijama.

Fizička aktivnost ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju, zbog čega se osoba osjeća bolje i odmornije. Pomaže u regulaciji fizičke mase i poboljšava čovjekovog opšteg zdravstvenog stanja (fizičko, mentalno i socijalno). Takođe, pomaže u prevenciji različitih hroničnih nezaraznih bolesti (dijabetes tipa II, kardiovaskularne bolesti i neke maligne bolesti) te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze.

Fizička aktivnost preporučuje se svima i vježbanje se može prilagoditi svim starosnim grupama i zdravstvenim stanjima. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za razinu fizičke aktivnosti su 150 minuta umjerene aktivnosti nedeljno ili 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta.

Neke od aktivnosti koje se mogu preporučiti svima su hodanje, plivanje i vožnja bicikla. Hodanje je vrlo jednostavno i dostupno svima, ne zahtijeva posebne vještine i znanja, mogu ga praktikovati osobe svih starosnih grupa i zdravstvenih stanja te je rijetko povezano s povredama. To je jako podcijenjena aktivnost, koju možete svugdje praktikovati, a kineziolozi ju uvijek preporučuju.

Osim naglaska na vježbanje i redovnu fizičku aktivnost, pobrinite se i da:

• unosite dovoljno vitamina i minerala pravilnom prehranom,
• birate namirnice bogate željezom,
• pijete dovoljno tekućine,
• dovoljno spavate,
• svakako nađete vremena za neku  fizičku aktivnost na otvorenom.