Republička prosvjetna inspekcija je polovinom jula naložila Visokoj školi „Prometej“ da proglasi ništavnim diplome za studente koji su upisani u generaciju 2012/2013 i 2013/2014 godine, a koji su završetkom studijskog programa Transportno inženjerstvo stekli zvanje diplomirani inženjer saobraćaja.

Na ovo rješenje „Prometej“ se žalio Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS koje je žalbu odbilo i naložilo poništavanje diploma.

Nakon toga „Prometej“ poništava 71 diplomu.

„Na osnovu rješenja republičkog inspektora za prosvjetu i sport Senat Visoke škole za prosvjetu i sport je donio odluku o otklanjanju nepravlinosti i ispravljanju grešaka diploma svršenih studenata studijskog programa Transportno inženjerstvo te proglašavanju diploma ništavnim“, istakli su u „Prometeju“.

U „Prometeju“ tvrde da su diplome poništene jer jer je u njima bilo upisano zvanje „diplomirani inženjer saobraćaja“, dok u Inspektoratu smatraju da treba stajati „strukovni specijalista inženjer saobraćaja“.

Spisak poništenih diploma možete vidjeti OVDJE.

„Prometej“: Podnijeli smo novu tužbu protiv ministarstva

U ovoj Visokoškolskoj ustanovi kažu da su podnijeli novu tužbu protiv Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, s obzirom na to da je prema njihovom ranijem tumačenju „Prometej“ mogao dodjeljivati zvanje „diplomirani inženjer saobraćaja“, a novim rješenjm to tumačenje pobijaju.

„Nadležno Ministarstvo 25. avgusta donosi rješenje kojim se odbija naša žalba, te nalažu poništavanja diploma za studente upisane u pomenutu generaciju“, navodi se u saopštenju.

Zbog toga je, kako dodaju, Senat „Prometeja“ krajem septembra odlučio da poništi diplome za studente upisane u navedenu akademsku godinu.

„Za nepravilnost rada i utvrđivanja pogrešnog stanja, nanošenja štete Visokoj školi, zaposlenima a naročito studentima od strane Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Visoka škola „Prometej“ je podnijela još jednu tužbu nadležnom sudu“, naglasili su u „Prometeju“.

Podsjetili su da je ova visoka škola podnijela tužbu protiv ministarstva i za naloženo poništavanje diploma (zvanja), za studente upisane u generaciju 2014/15.

O tome je CAPITAL pisao u tekstu Poništeno 167 diploma fakulteta u Banjaluci.

Ovo nije prvi put da je „Prometej“ na meti inspekcijskih i istražnih organa. Fakultet je bio obuhvaćen akcijom „Klaster“ koju je sprovodila Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) tokom koje je uhapšeno deset osoba, a zbog sumnje u izdavanje lažnih diploma i niza drugih nezakonitosti.

O poništavanju diploma pokušali smo dobiti i stav Inspektorata RS, međutim do objave ovog teksta na naša pitanja nisu odgovorili.

Ovo je priča o najpoznatijim grčkim mitovima. Uzbudljiva poput bajke. Obavijena stotinama velova, prenosila se s koljena na koljeno. I, evo je, stigla je do nas. Da nam postavi bezbroj pitanja i podari mnogo pouka.

Kako je nastao svijet?

U neka davna vremena nisu bili zasebno zemlja, voda i nebo. Zapravo, sve je bilo izmiješano, stopljeno u jedan haos. Iz tog vrtloga idvojili su se boginja zemlje Gea i bog neba Uran. Izrodiše divove i titane. Strahujući da mu djeca ne preuzmu vlast, Uran titane zatvara pod zemlju. Titan Hronos uspije da pobjegne i oslobodi ostale, a oni mu pomogoše da preotme vlast od oca i postane gospodar svijeta. Hronos nije imao mnogo drugačiju sudbinu. Sa vlasti ga je svrgao njegov sin Zevs, vrhovni bog Olimpa.

Mit o Sizifu i Tantalu

Čuli ste za Sizifa i Tantala? Sizif je bio mudar, ali i mnogo lukav čovjek u Korintu pa ga zbog velikih grijehova osudiše da gura kamen uz brdo. Čim bi došao do vrha, kamen bi se otkotrljao u podnožje. Tako je Sizif ispočekta kretao u težak i besmislen posao. Tako je nastao mit o Sizifovom poslu. Tantal je takođe bio grešnik. Krao je ambroziju i odavao tajne sa savjetovanja bogova, a završio je u podzemnom svijetu. Had je naredio da žedan stoji u bistrom jezeru. Voda bi se povukla čim bi pokušao da se napije. Iznad glave mu je raslo svakojako voće, ali ono bi se odmaklo svaki put kada bi pokušao da ga ubere. Tako nastadoše Tantalove muke.

U neka davna vremena nisu bili zasebno zemlja, voda i nebo. Zapravo, sve je bilo izmiješano, stopljeno u jedan haos. Iz tog vrtloga idvojili su se boginja zemlje Gea i bog neba Uran.

Mit o Prometeju i Pandorinoj kutiji

U onom vremenu vjerovalo se da su ljudi nikli iz zemlje. To shvatanje je prevaziđeno pa je prihvaćeno ono da je titan Prometej od gline načinio čovjeka. Atina mu je udahnula život i dušu. Ljudi su bili nemoćni, ali su imali Prometeja. On je od Apolona ukrao vatru i dao je ljudima. Razjarenog bika podario je kako bi ga upregnuli u plug i orali zemlju i, na kraju, naučio ih je da iz zemlje vade bakar, gvožđe i druge metale. Tako je izazvao Zevsov bijes. On ga okuje gvozdenim lancima i prikuje za nepristupačnu stijenu na Kakvkazu. Svakog dana orao je slijetao i jeo mu džigericu. Prometej je to junački podnosio, a onda ga je Herakle oslobodio. Kaznivši Prometeja, Zevs kazni i ljude tako što je zaključao sve nevolje i nesreće u jednu kutiju koja je dospjela u ruke ljepotice Pandore. Ona otvori kutiju i nesreće se proliše po ljudima.

Sizif je bio mudar, ali i mnogo lukav čovjek u Korintu pa ga zbog velikih grijehova osudiše da gura kamen uz brdo. Čim bi došao do vrha, kamen bi se otkotrljao u podnožje. Tako je Sizif ispočekta kretao u težak i besmislen posao. Tako je nastao mit o Sizifovom poslu.

Četiri vijeka

Predanje kaže da su svi ljudi bili srećni za vladavine Hronosa. To vrijeme je poznato kao zlatni vijek. Ali, ljudi ne bi bili ljudi da sve to ne naruše. Počeli su da zavide jedni drugima, ali i da se spore. Tako je nastupio srebrni vijek. Kako su počeli da kuju oružje od bakra i da se ubijaju u ratovima nasdtupilo je doba bakarnog vijeka. A onda su stigle i pljačke, prevare i ubistva. Tada je nestalo pravde i ovaj period se naziva gvozdenim vijekom.

Mit o Herkulu

Polubogove su grci nazivali herojima. Bili su natčovječno jaki, a krasio ih je i izuzetno bistar um. Borili su se protiv čudovišta, zvijeri i razbojnika. Posebno mjesto u mitologiji tako je zauzeo Herkul. Dok je lutao svijetom srušio je pregradu koja je razdvajala Sredozemno more i Atlantski okean. Dio tog kamenja bacio je na stranu Španije, a drugi dio na afričku stranu. Tako se otvorio Gibraltarski moreuz. Grci ga zovu “Herkulovi stubovi”.

Predanje kaže da su svi ljudi bili srećni za vladavine Hronosa. To vrijeme je poznato kao zlatni vijek. Ali, ljudi ne bi bili ljudi da sve to ne naruše.

Mit o Edipu

Edip je bio sin beotijskog kralja Laja. Odrastao je bez roditelja. Na putu za Tebu sreo je starca, koji nije htio da mu se skloni sa puta. Edip ga ubije. Samo se jedan starčev sluga spasio bjekstvom. Ubijeni starac bio je Edipov otac. U Tebi je na jednoj stijeni živjelo čudovište Sfinga -pola lav, pola žena. Od prolaznika je zahtijevala da riješe zagonetku, a ubila bi svakog ko je ne bi znao. Edip je odlučio da to okonča. Sfinga bi umrla, ako bi neko odgovorio tačno. Edip joj priđe, ona ga uapita: “Ko to ujutru ide na četiri, danju na dvije, a uveče na tri noge”. Edip reče: “Čovjek”, jer u djetinjstvu on puzi, kad odraste hoda, a u starosti se potpomaže štapom. Sfinga se tada strmoglavi sa stijene. Tebanci proglasiše Edipa za kralja umjesto Laja, koga su, kako su oni smatrali, ubili razbojnici. Edip za ženu dobi Lajovu udovicu Jokastu. Tada Tebom zavlada opaka bolest koja pokosi mnoge. Bogovi poručiše da će to prestati, ako ubiju onog čije su ruke umrljane Lajovom krvlju. Odbjegli sluga prepozna Edipa. Kada Edip to sazna, oslijepi se i ode u progonstvo, a Jokasta se ubi.

I Prometej je neslavno prošao i bio osuđen na vječnu patnju. Ali, nije to bilo zbog podmuklosti i pokvarenosti, već zbog velike ljubavi prema ljudima i dobročinstva koje je činio.

Prema predanju, u davna vremena na Zemlji nije bilo ljudi. Tada se pojavi titan Prometej i od grude zemlje načini prvog čovjeka, a Palada Atena mu udahne život i podari čula. Prvi ljudi nisu znali da rade, da tešu drvo, da klešu kamenje ili da prave opeke kako bi sebi izgradili udobna staništa. Nisu se snalazili ni u vremenu ni u prostoru niti su mogli da se brinu o hrani i opstanku.

I Prometej je neslavno prošao i bio osuđen na vječnu patnju. Ali, nije to bilo zbog podmuklosti i pokvarenosti, već zbog velike ljubavi prema ljudima i dobročinstva koje je činio.

Prometej se sažalio i naučio ih mnogim vještinama. Pokazao im je kako da grade kuće, kako da koriste životinje u raznim poslovima, ali i za ishranu, kako da prave brodove i podižu jedra, kako da iz tla vade gvožđe, zlato i srebro. Naučio ih je i koje su biljke jestive, a koje otrovne, kako se od ulja i ljekovitih trava prave melemi…

U to vrijeme Olimpom je vladao Zevs sa svojim božanskim potomstvom. Mladi bogovi tražili su od tek nastalih ljudi da ih, zbog zaštite koju će im pružiti, obožavaju i iskazuju bezgranično poštovanje i punu pokornost. U strahu da bogovi potpuno ne potčine ljude, Prometej dođe na njihov zajednički sastanak na kojem je trebalo da se dogovore o međusobnim obavezama. Tada pokuša da prevari bogove tako što im, umjesto mesa, podmetnu kosti prekrivene lojem. To Zevsa silno razljuti i on odluči da ne podari ljudima ono čime bi krunisao stvaranje svijeta – vatru.

Prvi ljudi nisu znali da rade, da tešu drvo, da klešu kamenje ili da prave opeke kako bi sebi izgradili udobna staništa. Nisu se snalazili ni u vremenu ni u prostoru niti su mogli da se brinu o hrani i opstanku.

Ali ta oodluka nije zbunila ni pokolebala mudrog Prometeja. Sa dugačkom stavljikom džinovskog suncokreta vinu se u nebo i dotače ognjene kočije kojima Sunce jezdi kroz vasionu. Stabljika planu i Prometej se vrati na Zemlju i podari ljudima vatru.

Zevs, u jarosti što ga je Prometej nadmudrio, smislio je osvetu i pripremio kazne: ljudima je donio zlo u vidu Pandorine kutije, a Prometeja je osudio na vječne patnje. Okovan u lance na strmoj litici na vrhu Kavkaza, bio je izložen munjama, vjetrovima, gromovima i suncu koje ga je pržilo.

Sa dugačkom stavljikom džinovskog suncokreta vinu se u nebo i dotače ognjene kočije kojima Sunce jezdi kroz vasionu. Stabljika planu i Prometej se vrati na Zemlju i podari ljudima vatru.

Prometej, uprkos nagovaranjima, nije htio da se pokori Zevsu i ostavi mu tako na milost i nemilost cijeli ljudski rod. Izdržao je i najteže muke. Svakog dana kod Prometeja je slijetao ogroman orao i kidao mu jetru. Noću bi zarasla, a onda sljedećeg dana ponovo postajala plijen lešinara.

Vječnih muka Prometeja je spasio Herkul. Strijelom je ubio orla, a zatim je kentaur Hiron (pola čovjek, pola konj), zamolio oca bogova da on umre umjesto Prometeja. Zevs je uslišio tu molbu i Prometej je oslobođen. Ali, kazna nije prestala. Prometej je morao oko vrata da nosi kameni vijenac i gvozdeni prsten da komadićem kavkaske stijene, kao znak vezanosti za nju. Kažu da od tada ljudi na prstenovima nose drago kamenje.

Svakog dana kod Prometeja je slijetao ogroman orao i kidao mu jetru. Noću bi zarasla, a onda sljedećeg dana ponovo postajala plijen lešinara.

Na osnovu ove legende nastao je izraz Prometejeva vatra ili Prometejev oganj, što označava nesalomivu težnju za postizanjem visokih ciljeva. A riječ prometejstvo znači “borba protiv sile i nepravde”.