Osim toga, jeste li sigurni da znate šta sve treba da imate u vidu kada štedite ili uzimate kredit?

Ovo nije jedan od tekstova tipa: “Saznajte SVE o kreditima.”

Ugovori koje potpisujete su nekoliko puta duži od ovog teksta. Ipak, čitanje ovog teksta će vam pomoći da lakše (ne) donesete neke odluke. Nerijetko se i finansijski stručnjaci zbune kada se govori terminima koji su gotovo isti, a odnose se na različite stvari. Zabuna je i veća kada se misli da su određeni termini sinonimi. Zato nije čudo što u svakodnevnoj komunikaciji pogrešno koristimo određene termine ili ih stavljamo u pogrešan kontekst. Tako često donosimo pogrešne odluke i zaključke.

Jedan od takvih primjera je iskazivanje efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa uzima sve troškove vezane za kredit pod određenim uslovima ili stvarni prinos koji se ostvaruje na oročen depozit. Kad uzmete kredit, ova stopa je skoro uvijek veća nominalne (obične) kamatne stope. Znate ono, mislite da je kamatna stopa za pozajmljivanje novca šest odsto, a ona je zapravo veća od devet odsto godišnje. Najkraće, efektivna kamatna stopa predstavlja trošak za zajmoprimca (za dužnika, za nas koji uzimamo kredit) ili povrat na depozit (opet za nas, ako štedimo u banci) nakon što se u računicu uključe svi troškovi i naknade vezane za odobravanje i vođenje kredita ili za oročavanje depozita. Dakle, efektivna kamatna stopa je mnooogooooo važnija od nominalne kamatne stope koje iskazuju banke.

Osim toga, efektivna kamatna stopa omogućava da uporedite troškove sličnih ponuda kod različitih banaka. Šta treba da znate o faktorima koji (ne) utiču na obračun efektivne kamatne stope? Nominalnoj kamatnoj stopi se pridaje najveći značaj i ljudi najviše pažnje obraćaju upravo na tu stopu. Ona je obično velikim slovima napisana u ponudama banaka. Sljedeći važan faktor je vremenski raspored plaćanja. To često zovu i frekvencija kapitalisanja, odnosno isplata ili uplata. Poenta je da što je češće to „kapitalisanje“ veća je i efektivna kamatna stopa.

Za one koji vole da matematički provjere, efektivna kamatna stopa se obračunava po formuli (u Excelu) e=((1+i/n)^n)-1 gdje je: e = efektivna kamatna stopa; i = kamatna stopa n = broj kapitalisanja u godini.

Vidimo da je efektivna kamatna stopa veća od nominalne ako kredit vraćate više od jednom u godini dana. Najčešće vraćamo dvanaest puta godišnje, tj. svaki mjesec. Idemo dalje. Pri računanju efektivne stope treba uzeti u obzir sve troškove i naknade koji se plaćaju za obradu i dobijanje kredita ili za oročavanje novca u banci.

Da bi stekao uvid u vašu kreditnu sposobnost, bankar će vam prvo tražiti izvode po tekućem računu ili platne liste u kojima vidi vaša redovna i neredovna primanja. Na primjer, ako je plata manja od 1 000 KM, mjesečna otplata može da iznosi do trećine plate, a ako je više od toga, onda mjesečna otplata može da iznosi i do pola plate. Osim toga, bankar će nastojati da se uvjeri da li je vaš poslodavac redovno izmirivao poreze i doprinose. Prije potpisivanja ugovora o kreditu (recimo za kupovinu automobila) i dobijanja novca, treba da potpišete najčešće tri mjenice. Obično jedna košta pet maraka.

Dakle, na početku vas neugodno može iznenaditi da već prije dobijanja novca treba da iskeširate petnaest maraka.

Sljedeća stvar koju treba da znate jeste činjenica da malo koja banka kredit odobrava sutra. Obično treba da prođe nekoliko dana.

Zamislite kredit od 4 000 KM koji se otplaćuje u četrdeset i osam jednakih mjesečnih rata po kamatnoj stopi od 5,99%. Ako je datum prve otplate 1. septembar ove godine, datum posljednje otplate biće 1. avgust 2020. Prema otplatnom planu od banke, ukupno ćete vratiti 508 maraka na ime kamate. Samo zbog načina otplate efektivna kamatna iznosiće 6,16%. Osim tri mjenice po pet maraka, po našem zakonodavstvu u obračun kamatne stope ući će i mjesečna naknada za vođenje računa. Ovaj trošak biste svakako imali ako imate račun u banci, ali on se uzima u obzir pri izračunavnju kamatne stope.

Primjera radi, uvedimo ovdje i naknadu za odobrenje kredita. Ona se obično izražava u procentu od iznosa koji posuđujete, ali ne može biti manja od određenog iznosa. Recimo da je ta naknada 50 KM. Neka mjesečni trošak vođenja kredita i vašeg računa u zbiru iznose 5,25 KM. U ovom primjeru, ukupno ćete banci vratiti 4 810,21 KM. U tom slučaju efektivna kamatna stopa iznosiće preko 9,5% godišnje. Ta kamata nije prevara. Ona će uredno biti naglašena u ugovoru koji ćete potpisati s bankom.

Ugovori s bankom sačinjeni su na nekoliko stranica, a efektivna kamatna stopa će biti navedena barem dva puta – među prvih nekoliko članova i uz otplatni plan. Osim ovih troškova, kod većih iznosa kredita vam banke nude i mogućnost osiguranja što još malo povećava efektivnu kamatnu stopu. Osim navedenih, treba uzeti u obzir i buduće troškove, naknade i promjene koje mogu nastati tokom trajanja ugovora sa bankom. Takođe, imaćete i troškove koji ne utiču direktno na obračun efektivne kamate. Na primjer, pri dobijanju hipotekarnog kredita treba platiti naknadu za osiguranje imovine. Ponekad, kada se radi o hipotekarnim ili založnim kreditima, treba platiti i vještake određene struke zadužene za procjenu vijednosti ili notare za ovjeru nekih izjava ili ugovora. Tek sa tom procjenom možete dalje pregovarati oko uslova kredita. Sličan postupak ćete proći i ako poželite da skratite ili produžite rok otplate kredita. Ovdje sam pretpostavio da su svi ostali papiri „čisti“ i da nema potrebe za trošenjem vremena i novca na uknjižavanja i prepise. Ipak, u obračun efektivne kamatne stope se uzimaju u obzir samo oni troškovi koji se mogu predvidjeti u momentu pregovaranja o kreditu ili depozitu. Ova okolnost je bitna kada uzimate kredit s promjenljivom kamatnom stopom ili ako je kredit ili vaš depozit u stranoj valuti.

Pretpostavka je da se u tom trenutku kamatna stopa na kredit neće promijeniti tokom trajanja kredita. Ipak, banka ima pravo da promijeni stopu tokom trajanja kredita. Međutim, svaka promjena nominalne kamatne stope i njen uticaj na efektivnu kamatnu stopu treba da vam budu saopšteni i prije nego što na snagu stupi novi obračun efektivne kamatne stope. Najčešće, banka u ugovor uključuje osnovicu koja će se koristiti za izmjenu stope i učestalost mijenjanja stope. Na primjer, ako imate u ugovoru klauzulu da je kamatna stopa zbir osnovne stope i EURIBOR-a, znajte da će vas banka barem jednom u godini obavijestiti da od sljedećeg mjeseca računa novu kamatnu stopu. Ova promjena će se odraziti na efektivnu kamatnu stopu, a samim tim i na otplatni plan.

Tijanu i mene je banka tokom zadnje dvije godine tri puta obradovala, jer se kamatna stopa, usljed smanjivanja EURIBOR-a, tri puta smanjila. Ček, šta ono bi EURIBOR? EURIBOR ili Evropska međubankarska stopa (engl. Euro Interbank Offered Rate) je referentna kamatna stopa po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na međubankarskom tržištu. Da – i banke posuđuju novac. Vaša kamatna stopa predstavlja zbir svih troškova koje banka ima, njenu maržu-zaradu i vrijednost EURIBOR-a.

Zašto se vrijednost EURIBOR-a mijenja? Najjednostavnije rečeno, zbog sezonskih uticaja. Nešto kao na pijaci. I novac je roba. Kada ga ima na tržištu novca – on manje vrijedi tj. kamatne stope su manje. S druge strane, kad ga nema, a traži se, kamatne stope su veće. Najznačajniji uzrok tim promjenama je faza ekonomskog ciklusa. Dalje, kada Evropska centralna banka nastoji da unaprijedi ekonomsku aktivnost u evro-području, povećava količinu novca, a kada želi zaustaviti neke aktivnosti (u strahu od “pregrijavanja”) ima instrumente da smanji količinu novca pa kamate su zato – veće. U praksi, zbog mnoštva faktora, njene akcije nisu lako i brzo izvodljive. U posljednjih petnaest godina, EURIBOR je značajno mijenjao vrijednost. U posljednje vrijeme je na rekordno niskom nivou. Recimo, maja 2015. godine je šestomjesečni EURIBOR iznosio 0,061. Ovih dana je čak i negativan. Šestomejsečni EURIBOR je oko – 0,189%. Zato nas je banka i obradovala. S druge strane, ne tako davno, oktobra 2008. godine, iznosio je čak 5,315%.

Nažalost ili na sreću, vaša banka ne može da ima uticaja na promjene vrijednosti EURIBOR-a. Vi treba da vodite računa o tome koji EURIBOR se koristi za obračun kamate i za koji period. Postoje različite mogućnosti. Na primjer, čitavu godinu može da važi dvanaestomjesečni EURIBOR od 1. januara. Međutim, moguće je da vam banka svaki mjesec koriguje kamatnu stopu i mijenja je zbog promjene tromjesečnog EURIBOR-a. Najčešće, banka vam ove revizije pravi dva puta godišnje. Ako štedite ili uzimate kredit, za vas je najbitnije da znate da je rizik promjena veći ukoliko ugovor sa bankom predviđa češće promjene obračunatog EURIBOR-a. Čuli ste i da promjene u nekim od deviznih kurseva mogu imati značajan uticaj na efektivnu kamatnu stopu.

Sjećate se kredita u švajcarskim frankama koji su bili popularni prije nekoliko godina? Nažalost, neki su te promjene i osjetili. U trenutku potpisivanja kreditnog ugovora, kamatna stopa je iznosila nekoliko procenata, a nekoliko godina kasnije iznosila je i do 20 odsto. Znam mnogo ljudi koji su nekoliko godina uredno izmirivali svoje obaveze po osnovu kredita, a nakon promjene kursa franka, u odnosu na konvertibilnu marku, iznos neotplaćenog osnovnog duga kredita je čak i porastao. Jednostavo, ostatak kredita preračunat u stranu valutu je bio veći od početnog iznosa iskazanog u markama. Za razumijevanje ovih promjena neophodno je znati kako se prave kreditni otplatni planovi. Naime, odnos kamate i glavnice opada u korist glavnice, ali se od početka otplate kredita najveći dio rate odnosi upravo na otplatu kamate. Najčešće je iznos koji plaćate za otplatu kredita tokom cijelog perioda otplate isti. On na početku otplate uglavnom sadrži najveći dio kamate, a na kraju otplate se odnosi skoro samo na glavnicu.

Na ilustraciji 2, vidite primjer kako se u mjesečnoj otplati (kolona 3) otplaćeni iznos kamate (kolona 4) smanjuje, a iznos glavnog duga (kolona 5) povećava s protokom vremena otplate kredita. Da je period otplate u primjeru duži, razlika u odnosu „kamata-glavnica“ bi bila još veća.

Promjene u deviznim kursevima su svakodnevne. Prema tome, nije realno očekivati da banka unaprijed može da izračuna efektivnu kamatnu stopu za narednih dvadeset godina i da to predstavi klijentima kao što to može kod kredita sa fiksnom kamatnom stopom. Ove efekte je moguće (djelimično) ublažiti ako unaprijed tražite prikaze otplatnih planova i objašnjenja za različite promjene deviznog kursa. Ako ništa, barem ćete se pripremiti na eventualne promjene. Na ilustraciji 3 vidite koliko ukupno kamate vraćate, zavisno od kamatne stope i roka otplate (gornji dio) i koliko vam iznosi mjesečna rata (donji dio) zavisno od kamatne stope i roka otplate kredita.

Na kraju, treba da znate da agencije za bankarstvo u BiH ističu da se efektivna kamatna stopa obračunava korištenjem metodologije koja je propisana svim bankama i mikrokreditnim ogranizacijama za sve kredite i depozitne ugovore. Efektivna kamatna stopa treba da bude jasno naglašena u ugovoru i u planu otplate. To će vam i bankar(ka) u vašoj banci naglasiti i pokazati u ugovoru efektivnu kamatu prije potpisivanja ugovora. Efektivna kamatna stopa možda i nije iskazana na svim promotivnim materijalima za sve uslove, ali će biti vidljivo naznačena ugovorima. Ako se efektivna kamatna stopa promijeni iz bilo kog razloga, banka će da vas obavijesti o tome prije nego što nova efektivna kamatna stopa stupi na snagu.

Ovdje možete da skinete fajl u kojem možete da izračunate ukupan iznos kamata (tabela 1) i iznos mjesečne otplate (tabela 2) zavisno od dužine otplate kredita i kamatne stope. Polja označena plavom bojom možete da mijenjate, a ostala se izračunavaju automatski.

Ako ćete radije živjeti sa neprijatnim situacijama nego da sjednete i isplanirate kako da olakšate trošenje onda ne čitajte dalje. Ovaj tekst je motivacija za one koji žele da zasuču rukave. Da bi nam bilo bolje mora kratkoročno da nam bude i gore. Neke stvari će krenuti neželjenim tokom ali ćemo realizovati svoje ciljeve. Dakle, kome nije do sticanja kontole nad svojim troškovima neka ne čita dalje.

Jednostavno, da bismo napredovali u bilo čemu nužno je da se pomjerimo. To pomjeranje zahtjeva trošenje energije, vremena, živaca, slobodnog vremena i najčešće novca. To je period ulaganja i svaki dan se čini teži i neizvjesniji od prethodnog. Tu fazu je potrebno pregurati jer nakon nekoliko dana odricanja, uprkos početnom entuzijazmu, a bez vidljivih rezultata većina ljudi osustane. Ovo je kao kad uplatimo treninge u teretani ili odlučimo da se spremimo za polumaraton. Nakon prvih nekoliko treninga imamo samo upale mišića. Mnogo stvari i ne radimo kako treba a ne vidi se napredak. Međutim, za većinu stvari koje otpočeka pođu željenim tokom se ispostavi kao da su greške jer ubrzo isplivaju stvarni motivi i zablude. Elem, prelomna tačka je kada nakon mnogo truda energije i volje zapazimo da naš trud daje rezulttate. To je faza uzleta. Nakon toga sve ide lakše. Ipak, i taj rast nije neograničen. Jednom kada nam nešto postane rutina tražimo nove izazove ali nam taj posao mnogo lakše i brže ide. Nekad je rutina i poželjna.

Isto je i sa vođenjem ličnih finansija.

Opisani obrazac je grafički predstavljen na ilustraciji.

Pređimo već na 10 najjadnijih izgovora i zabluda da ne započnete sa vođenjem ličnih finansija.

1. „To mi izgleda previše zastrašujuće.”

Sve novo može biti pomalo zastrašujuće ali je i izazovno. Isto vrijedi i za vođenje ličnog budžeta. Možda ćemo biti malo šokirani nakon što završimo svoj prvi mjesec praćenja troškova i kada ustanovimo kako trošimo novac. To jeste šokantno, ali to nije zastrašujuće. Neka nam izazov bude dovođenje potrošnje u željeni red i planiranje potrošnje za nešto do čega nam je mnogo stalo a ne možemo sada da to obezbijedimo.

2. „Ne ide mi dobro sa brojevima.”

Često ovo čujem. Prvo mi je bilo smješno. Sada me nervira. Vođenje budžeta ne zahtjeva nikakve komplokivane matematičke operacije. Ne treba da znate integrale, diferencijale niti trigonometriju. Najviše što vam treba su sabiranje, oduzimanje i malo zdravorazumskih proporcija. Na primjer, Miloš je imao šest flaša piva u frižideru. Popio je dva piva tokom utakmice i otišao na spavanje. Pitanje glasi: „Koliko flaša je ostalo u frižideru nakon utakmice?”

Ako je vaš odgovor „četiri flaše”, onda možete da odahnete. Sposobni ste za vođenje ličnih finansija.

3. „Kad počnem s tim, neću moći trošiti na šta želim.”

Kad smo bili mali svi smo nosili pelene i bilo je čak simpatično kad se uneredimo. Roditelji to smatraju simpatičnim i prihvatljivim. Osim toga, uvijek je bio neko da počisti za nama. Ako smo dovoljno zreli da zarađujemo – zreli smo i da održavamo svoj red i stabilnost SVOJIH finansija.

Nije u redu da u ovim godinama ostanemo neozbiljni i da očekujemo pomoć od nekoga sa strane.

4. „Nemam vremena za to!”

U prosjeku, mjesečno gledamo TV više od 100 sati. Za vođenje ličnih finansija nam ne treba ni minut na dan. Jel dosta izgovora?

Kada prvi put sjednetmo da planiramo troškove to nas može okupirati narednih sat vremena. Stručnjaci kažu da je to najstresniji period jer se prolazi kroz račune iz ranijih mejseci i razgovore sa parnerom ili porodicom o troškovima.

Prihvatite taj sat kao investiciju. Već sljedeće sedmice će to biti pola sata. Treći mjesec treba pet minuta. Ubrzo ćete na planiranje trošiti pet minuta – mjesečno.

5. „Moji prijatelji i porodica će misliti da ludim.”

Neće. Doživio sam sam i to više puta. Ako vas prijatelji i porodica ismijavaju vjerovatno su probali sa vođenjem ličnih finansija i zapeli negdje. Pažljivo pratite ko vas zadirkuje. Na kraju, zapaziće da imate manje dugove, da imate više novca i da izgledate srećnije i zadovoljnije. To zapravo većina ljudi želi. Slobodu od dugova, nadu i zdravlje. Prije ili kasnije će vas pitati za savjet. Možda vam već i zavide?

6. „Počinjem sa praćenjem troškova nakon što…”

Odlaganje bilo čega u životu predstavlja izgovor da se ne suočimo sa neizbježnim. Čuo sam mnogo puta “Krenuću u teretanu za ….”, “Počeću da vježbam za polumaraton nakon što …”. Znam i ljude koji su spremni da žive na hljebu i vodi do kraja života ali da ne mjenjaju svoje navike ali da odlože suočavanje sa istinom. Za svaku pravu odluku je pravo vrijeme – odmah!

7. „O, već sam imam računicu. Pratim sve u glavi.”

A-haaa… Pamtiš?! Kredit, namirnice, komunalije, kablovska, troškovi oko auta, provizije banke, osiguranje, telefon, ručak, odjeća, čišćenje kuće, rođendanski pokloni, frizura…

Sve to imaš u glavi? Super! Hajd’ mi navedi troškove na hranu od prošle srijede? Možeš? Jel možeš i od svakog petnaestog u zadnja tri mejseca. Jel moglo jeftinije pa da to preusmjeriš za gorivo?

8. „To je dosadno.”

Znaš da će ti vođenje finansija biti dosadno ali ćeš radije biti u minusu, nastojati da prebaciš auto na plin, izbjegavati sitne užitke koji te opuštaju i kriviti nekog drugog za svoju situaciju. Super. Trebalo je da odustaneš od čitanja na početku drugog pasusa. Takve ljude izbjegavam jer me čestio napune negativnom energijom.

9. „Nemam dovoljno novca koji bi ostao “sa strane”.

Razlog zbog kojeg kuburimo sa novcem je taj što ne planiramo budžet. Ako postoji način da kontolišemo tok novca to je da ga pratimo-zapistujemo. Praćenje troškova pokazuje na šta je potrošen novac umjesto da se pitamo kako je ispario. Pogledajmo to ovako: pratim svoje troškove = imam kontrolu nad novcem i štedim. Kad uštedim mogu sebi da kupim nešto za čim dugo čeznem.

10. „Nemam dovoljno redovne prihode.”

Aaaaa… Treba vam zagrljaj. To je mjesto gdje život postaje fer. Više od 95% ljudi je smatra da nema dovoljno visoke prihode. Oko 95% od onih koji su zadovoljni svojim prihodima nikad nećete sresti. Ako ih i sretnete teško da ćete pričati o zaradama.

Ruku na srce, teško je živjeti sa neredovnim prihodima. Međutim, planiranje je još važnije u takvim situacijama. Postoji nekoliko načina na koji možete uspostaviti svoj plan. O tome sam i pisao prije tri mjeseca.