Ukupno će Yimor do kraja ove godine uložiti više od 400.000 KM kako bi svoje radnike dodatno nagradio.

“Ovo je bio logičan i moralan potez. Kada država napravi prostor – iskoristimo ga tako da radnici to i osjete,” navode iz kompanije.

Yimor, kao jedna od najvećih domaćih grupacija sa snažnim fokusom na maloprodaju, zapošljava gotovo hiljadu ljudi i prepoznat je po odgovornom odnosu prema zajednici i zaposlenima. Pored stabilnih radnih mjesta, redovnih primanja i širenja prodajne mreže, ovaj potez dodatno učvršćuje poziciju firme kao jednog od rijetkih primjera društveno odgovornih poslodavaca.

Podsjetimo, kompanija Yimor danas upravlja sa čak 54 maloprodajna objekta pod brendom Mega Diskont širom BiH. Nedavno je u Tuzli otvorena i najnovija poslovnica, smještena u naselju Stupine – moderno opremljena i dizajnirana da ponudi vrhunsko iskustvo kupovine uz već poznate cijene i kvalitet.

Nova lokacija predstavlja još jedan iskorak u misiji kompanije da bude prisutna tamo gdje su njeni kupci. Uz široku ponudu proizvoda, redovne akcije, domaću robnu marku Classy i omiljene brendove, Mega Diskont u Stupinama dodatno učvršćuje poziciju Yimora kao pouzdanog partnera u svakodnevnoj kupovini.

Malo je poznato da iza popularnog brenda Magic Ice stoji upravo kompanija Yimor, koja ne samo da upravlja maloprodajnim lancem Mega Diskont, već posjeduje i vlastitu tvornicu sladoleda. Tvornica proizvodi Magic Ice sladolede koji se već drugu godinu za redom plasiraju širom BiH kao kvalitetan domaći proizvod i dolaze do srca velikog broja potrošača.

Zahvaljujući kontinuiranom razvoju, Magic Ice je postao i izvozni brend – a Bosna i Hercegovina se, zahvaljujući Yimoru, danas može pohvaliti izvozom sladoleda u Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Nagradna igra Magic Ice trenutno se provodi u marketima na teritoriji BiH koji imaju ovaj brend u ponudi. Paralelno s tim, Mega Diskont organizuje i svoju veliku nagradnu igru za sve kupce, sa atraktivnim poklonima, uključujući i automobil.

Tako je u Sloveniju za deset godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.

Prema podacima iz prednacrta izvještaja o radu Agencije za rad i zapošljavanje za 2024. godinu, u Sloveniji je lani radne dozvole dobilo i počelo da radi 13.436 državljana BiH. S druge strane, u Njemačkoj su na poslovima njegovatelja lani zaposlena 223 radnika iz BiH.

“U dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji najviše su traženi radnici iz BiH sa sljedećim zanimanjima: vozači (oko 25 odsto oglasa) i varioci (oko 20 odsto oglasa), dok su za ostala zanimanja brojevi mnogo manji. Od ostalih zanimanja traženi su armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici”, istakli su iz Agencije za zapošljavanje BiH za “Nezavisne novine”.

Iz Agencije dodaju da se sve zapošljavanje u Sloveniji odvija putem njih, dok za Njemačku imaju dozvolu za posredovanje samo osoba sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, prema evropskom referentnom okviru za jezike.

“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama”, objašnjavaju oni za “Nezavisne novine” i dodaju da za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije nemaju podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da odlazak radnika utiče na poslodavce u Srpskoj i BiH.

“Ono što je sigurno evidentno jeste da postoji nedostatak radne snage i jedno vrijeme se pričalo da nedostaju majstori, ali sada već možemo slobodno da kažemo da je nedostatak radne snage, od nekvalifikovane do visokoobrazovanih kadrova, odnosno inženjerskog kadra”, kaže Škrebić za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, privreda u BiH je na niskom tehnološkom razvoju, što joj otežava borbu sa zapadnim ekonomijama.

“Mi smo imali dosta prijedloga i smatramo da je jedno od rješenja tehnološki razvoj privrede, subvencije za tehnološki razvoj, kao i automatizacija proizvodnih procesa, ali sve to mora biti podržano i kroz učešće fakulteta, instituta i drugih u osposobljavanju privrede  za tehnološki napredak”, navodi Škrebić.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” nedavno je istakao da često zdravstveni profesionalci odlaze i u druga zanimanja i traže svoje mjesto pod suncem.

“Nažalost, mi gubimo jedan iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sistem Republike Srpske leži na ‘60. i ‘70. godištu, međutim, te naše kolege već polako odlaze u penziju, tako da samim tim ne gubimo samo ljude koji odlaze da rade u neka druga zanimanja, koji odlaze da rade na Zapad, nego gubimo iskusne kadrove koji odlaze u penziju, a nažalost, nemamo profesionalce koji će njihova mjesta da nadoknade”, rekao je Šerbedžija.

Inače, Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2013. godine posreduje u zapošljavanju bh. građana u Sloveniji i Njemačkoj.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Brbalić rekao je da postoji mnogo domaćih radnika koji teže da odu i rade u inostranstvu, dok poslodavci sve više insistiraju i traže da se angažuju strani radnici.

Prema njegovim riječima, poslodavci u BiH smatraju da zakoni i procedure u zemlji nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome kvalitetno takmičiti sa poslodavcima drugih zemalja u regionu.

“Najveći problem je zadržavanje domaćih radnika”, istakao je Barbalić na stručnoj raspravi “Obrazovanje, zapošljavanje i privreda”, te dodao da je veliki broj ljudi u zemlji nezaposlen, a da više od 50 odsto ne traži aktivno posao.

On je naveo da Agencija od 2013. godine prati pozitivne trendove – raste stopa zaposlenosti, pada nezaposlenost, ali, kaže, to nije dovoljno.

“Ono što je problematično jeste da naša evidencija, na neki način, nije kvalitetna, jer je znatan broj ljudi na birou registrovano kao nezaposleno, a pri tome ne traži posao”, izjavio je Barbalić, ističući da na taj način ostvaraju zdravstveno osiguranje.

Prema njegovim riječima, ljudi iz obrazovanja treba da ojačaju dijalog sa poslodavcima, jer tu nedostaje određene dinamike.

“Potrebno je stvarati radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, ali pratimo velike globalne trendove i trenutno je na zapadu velika potražnja za radnicima i to je privlačna ponuda za radnike iz naše regije”, poručio je Barbalić, prenosi Srna.

Izvršni direktor Savjeta stranih investitora BiH Sanja Miovčić rekla je da je pitanje radne snage najvažnija tema u zemlji.

“Ako pitate kompanije koji je to izazov ili problem sa kojim se suočavaju i šta im predstavlja najveću prepreku za rast i konkurentnost, kažu da je to upravo nedostatak stručne radne snage, i radne snage uopšte”, pojasnila je Miovčićeva.

Prema njenim riječima, povećanje plata danas nije dovoljno da bi ljudi ostali u jednoj kompaniji.

“Kompanije se negdje takmiče i žele da pruže što bolje uslove rada. Svjesni su da je potrebno paziti te ljude i dati im nešto više”, istakla je Miovičićeva.

Upravo to se nedavno dogodilo unutar Mete, u čijim su uredima Facebooka u Austinu (Teksas) zaposleni razni moderatori sadržaja. Oni tamo rade preko posredničke agencije Accenture, koja s Metom ima ugovor vrijedan čak 500 milijuna dolara godišnje za zapošljavanje najamnih radnika i slične usluge.

“Eci, peci, pec…”

60 radnika, koji su na taj način preko Accenturea radili za Facebook, prije nekoliko je dana otpušteno na prilično nehuman i neočekivan način. Pozvani su bili na videokonferenciju, na kojoj im je predstavnik Accenturea priopćio da će njihova radna mjesta biti ugašena 2. rujna, a da će plaću dobiti za razdoblje do 3. listopada.

Ovakav oblik otkaza možda u današnje vrijeme i ne bi bio neobičan, da zaposlenicima nije pojašnjeno kako ih je za otkaze odabrao – algoritam.

Kada je, naime, jedan od otpuštenih pitao kako su odabrani ljudi koji će biti uklonjeni s radnih mjesta, odgovor iz Accenturea glasio je: “nasumično vas je odabrao algoritam”. Nikakve dodatne pojedinosti o načinu funkcioniranja tog sustava nisu objavljene.

Iz Facebooka su prvo pokušali negirati da je u Austinu bilo otpuštanja, jer se taj termin ne koristi za najamne radnike, no potvrdili su da je 60 ljudi ostalo bez posla. Isto tako negirali su da je riječ o nasumičnom otpuštanju putem algoritma.

Meta se trenutačno bori s profitabilnošću, pa vodeći ljudi pokušavaju zamrznuti nova zapošljavanja, smanjiti troškove te povećati produktivnost zaposlenika koji ostanu na svojim radnim mjestima.

Preuzeto sa: bug.hr

Kada bi mogao da se vrati u vrijeme početka stvaranja svog poslovanja Gates priznaje da bi poveo malo više računa o tome da zapošljava ljude koji odlično poznaju jednu materiju, poput menadžmenta prodaje. Nekada je mislio da će to sam moći da radi, ali se prevario.

“Djelimično sam samog sebe shvatao pogrešno i zato sam mislio: ‘Hej, pa mogu ja da naučim da radim prodaju, nije to sad neki problem! Dobitak i gubitak, uzmete prodaju i oduzmete gubitke-ne morate za to da se školujete, zar ne?’ Nisam imao dovoljno poštovanja za različita opsežna znanja. Nisam dovoljno poštovao dobar menadžment i ono što on ustvari predstavlja”, objašnjava Gates.

U razgovoru na ovu temu Gates se prisjetio priče o lisici i ježu. Lisica je mudra, zna pomalo toga o različitim stvarima i može preživjeti u raznoraznim uslovima. No jež, koji zna mnogo o tome kako se radi samo jedna stvar može tu istu stvar raditi nevjerovatno dobro i tako uživati u većem uspjehu. Lisice se kroz život snalaze, a ježevi mogu postići nevjerovatne stvari koje bi inače bile potpuno nemoguće.

Može se diskutovati o tome kako ko voli da gradi karijeru, no i Hoffman i Gates vjeruju u to da upravo “ježeve” treba zapošljavati na određene pozicije. U većini slučajeva menadžeri ne bi trebali tražiti sveznalice i ljude koji su kompetentni za nekoliko različitih stvari već osobe koje su stručnjaci u određenim oblastima.

Izvor: Time